Foto V. Karuza
Centar bi od 11. siječnja nadalje, kad će biti nastavljen probni rad, trebao primati 1.000 tona otpada tjedno, a ove bi količine trebale biti dovoljne kako bi se ondje zbrinuo kompletan otpad što ga KD Čistoća dnevno prikuplja na području Rijeke i riječkog prstena
RIJEKA Centar za gospodarenje otpadom Marišćina već desetak dana je izvan pogona, zbog utvrđenog kvara, zbog čega je KD Čistoća ponovo prisiljena riječki otpad odvoziti na odlaganje van granica Primorsko-goranske županije. O kakvom se kvaru točno radi Dušan Šćulac, direktor Ekoplusa, tvrtke u vlasništvu Grada Rijeke, Županije i Općine Viškovo, osnovane za upravljanje centrom, zasad ne precizira.
Krizni eko stožer: riječki komunalni otpad ne obrađuje se u Marišćini, nego razvozi po Hrvatskoj
Iz udruge Kriznog eko stožera Marišćine u srijedu su ponovno upozorili da se komunalni otpad s riječkog područja još ne obrađuje u novome Županijskom centru za gospodarenje otpadom Marišćini, nego se odvozi na razna odlagališta u Hrvatskoj, te se nadaju da će oni koji su odgovorni za kašnjenje projekta i štetu zbog izgradnje “ekonomski neodrživog centra” za to i odgovarati.
Pitanje odvoženja komunalnog otpada s riječkog područja na odlagališta u drugim županijama aktualizirano je nakon prometne nesreće u kojoj se prije dva dana na riječkoj obilaznici prevrnuo kamion s otpadom.
Iz Kriznog eko stožera u priopćenju tvrde da se već mjesecima, od zatvaranja tzv. nulte faze Marišćine, u kojoj se otpad odlagao u za to previđene kasete u zemlji, “riječko smeće prekrcava u velike kamione i odvozi po raznim odlagalištima u Hrvatskoj”, primjerice u 470 kilometara udaljeni Donji Miholjac.
Također ističu da odgovorne osobe s raznih razina vlasti tvrde kako je u centru Marišćini počeo “pokusni rad, a zatim i probni rad pogona za mehaničko-biološku obradu otpada”, ali mještani koji žive u blizini svjedoče da se “riječko smeće i dalje iskrcava na smetlištu Marišćini, tzv. nultoj fazi, a kamioni Komunalnog društva Čistoće ne ulaze u pogon za obradu otpada”.
“Sada smo sigurni u to da se pokusni rad centra Marišćine svodi na to da kamioni Čistoće i dalje iskrcavaju neobrađeno smeće na Marišćini, a najmoderniji pogon ne prerađuje otpad”, ističu u Eko stožeru.
U Eko stožeru smatraju da je pri pokretanju projekta izgradnje pogona za mehaničko-biološku obradu otpada bilo jasno da projektirani sustav nije ekonomski, tehnološki ni ekonomski održiv, te ističu da pogon još nije ni počeo raditi, a već su počeli kvarovi.
“Mjerodavni šute, očito su svjesni uzaludnosti i besmislenosti skupog projekta koji se neće moći sam financirati”, navode i ocjenjuju da će u konačnici “cijenu neznanja i nesposobnosti i ovoga puta platiti građani kojima će sigurno doći na naplatu veliki računi za prijevoz smeća po Hrvatskoj”.
U Kriznom eko stožeru Marišćini smatraju da bi se sa 70.000 kuna po danu, koliko su izračunali da približno stoji odvoz otpada, mogao financirati besplatan boravak djece u riječkim vrtićima te se, kako navode, “nadaju da će ovoga puta za kašnjenje projekta, beskonačno pomicanje rokova i financijsku štetu zbog izgradnje skupoga i ekonomski neodrživog centra Marišćine odgovorne osobe politički, kazneno i financijski odgovarati”. (hina)
– Centar je u probnom radu tijekom kojeg se utvrđuju nedostaci, a izvođač radova, grčki Helector, dužan ih je otkloniti. Prije desetak dana određeni nedostaci su i uočeni i trenutno se ispravljaju. Očekujemo da će Centar ponovo početi primati otpad od 11. siječnja, rekao je Dušan Šćulac.
Prvi u Hrvatskoj
Prema najavama direktora Ekoplusa, Centar bi u »prvom naletu«, što će reći od 11. siječnja nadalje, kad će biti nastavljen probni rad,trebao primati 1.000 tona otpada tjedno, a ove bi količine trebale biti dovoljne kako bi se ondje zbrinuo kompletan otpad što ga KD Čistoća dnevno prikuplja na području Rijeke i riječkog prstena. Iz ranijih najava Ekoplusa, puštanje Marišćine u puni pogon, kapacitiran na obradu 100.000 tona otpada godišnje, treba očekivati »u prvom kvartalu 2016. godine«. U Centru je zasad zaposlena 21 osoba, a kad se sustav u potpunosti uspostavi bit će ukupno 57 zaposlenih.
Zasad nije poznato kako će, »gorivo iz otpada«, finalni proizvod pogona na Marišćini biti zbrinjavan, nakon što Centar krene u puni rad. Prema planovima pisanim još početkom stoljeća predviđeno je da se »gorivo iz otpada« spaljuje u cementarama. Tad se još otpimistično vjerovalo da će ga biti moguće ondje besplatno spaljivati. Ipak prve ponude cementara govore da će tražiti 50 eura po toni za spaljivanje ovih briketa. U Ekoplusu su ipak uspjeli dogovoriti da cementara Koromačno tijekom probnog rada besplatno prima »gorivo iz otpada«. što će biti dalje, još se ne zna. Nepoznato je i koliko će ubuduće kućanstva plaćati ovu komunalnu uslugu. Direktor Ekoplusa Dušan Šćulac nedavno je izjavio da se procjenjuje da će ova usluga kućanstvo koštati 90 eura godišnje, odnosno oko 7,5 eura ili gotovo 60 kuna mjesečno. U svakom slučaju, u Čistoći procjenjuju da će sadašnji troškovi odvoza i zbrinjavanja riječkog otpada izvan granica županije, koji već poprilično iscrpljuju njihove financijske kapacitete, biti otprilike jednaki onima koji ih čekaju kad sav svoj otpad počnu zbrinjavati na Marišćini. Jedini logičan zaključak jest da neminovno slijedi poskupljenje komunalne usluge zbrinjavanja otpada za građane.
CGO Marišćina prvi je centar za gospodarenje otpadom, od ukupno 13 planiranih, koji je izgrađen u Hrvatskoj. Vrijednost Centra je 277 milijuna kuna, a sa 71posto sredstava je sufinanciran sredstvima EU-a, dok su ostatak osigurali Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Grad Rijeka, Primorsko-goranska županija te sam Ekoplus. Marišćina bi ubuduće trebala pokrivati područje Primorsko-goranske županije, gdje živi gotovo 300.000 stanovnika, no zbog (pre)kapacitiranosti, za očekivati je da će, kad se za to stvore uvjeti, primati otpad i sa šireg područja. Iz Senja već najavljuju da će do 2018. godine ući u integralni sustav gospodarenja otpadom, čiji središnji dio čini centar na Marišćini. Istovremeno, i kad Marišćina krene s punim radom, bit će u mogućnosti primati otpad samo s područja Rijeke i prstena, što će potrajati barem godinu dana, ako ne i duže. Da u sustav uđe i preostalo područje županije od Gorskog kotara, preko otoka do Crikvenice i Novog Vinodolskog, potrebno je najprije izgraditi pretovarne stanice. U tome se u cjelini još nije daleko odmaklo, tek su u Cresu pred dva mjeseca prvi otvorili radove na svojoj pretovarnoj stanici, zaduženoj za područje otoka Cresa i Lošinja.
MBO »srce« pogona
Pokusni rad CGO Marišćina počeo je 30. srpnja, što je uključivalo ispitivanje svih dijelova automatiziranog pogona, da bi od listopada Centar krenuo u probni rad, što bi trebao potrajati šest mjeseci. Dosad je kroz centar, prije zadnjeg kvara, prošlo oko pet tisuća tona miješanog komunalnog otpada. »Srce« pogona na Marišćini čini MBO postrojenje za mehaničku i biološku obradu otpad. Otpad se u centru isušuje, usitni, a potom se iz njega izdvajaju sirovine koje se ponovno mogu koristiti u industriji. Od ostatka otpada proizvodi se »gorivo iz otpada«, u obliku briketa. U osnovi, planirano je da se trećina pristiglog otpada reciklira, trećina prerađuje u »gorivo iz otpada«, a preostala trećina otpada, u inertnom obliku, odlaže u za to predviđene kasete. Taj isušeni inertni otpad nakon nekog vremena bi se trebao vlažiti te zatim dobiveni plin koristiti za proizvodnju električne energije.
