Projekt plutajućeg LNG-a podržala je i tadašnja Vlada, a Zlatko Komadina je to prokomentirao riječima da je »Vlada prvi put postupila kako treba, i to treba pozdraviti«. Danas kaže da su se promijenile okolnosti, dodajući da su sada poznati podaci i činjenice koje se prije osam godina nisu znale
Primorsko-goranski župan Zlatko Komadina koji se protivi izgradnji plutajućeg LNG terminala u Omišlju, prije osam godina je imao dijametralno suprotan stav te je javno podržavao gradnju takvog terminala na Krku.
Komadina je i u utorak, zajedno s omišaljskom načelnicom Mirelom Ahmetović, oštro kritizirao projekt plutajućeg terminala, naglašavajući kako su se protiv projekta tvrtke LNG Hrvatska jednoglasno izjasnili i članovi županijske Skupštine, i svih općinskih i gradskih vijeća otoka Krka. Okomio se Komadina, s pravom, i na navodnu pripremu takozvanog lex LNG-a, zakona koji bi ubrzao postupak izgradnje plutajućeg LNG-a, derogirajući sadašnje zakonske obveze investitora.
Nacionalni interes
No 2010. godine, na svojim konferencijama za novinare Komadina je imao posve drukčiji stav, izražavajući podršku ideji plutajućeg terminala, koju je pokrenuo Plinacro, nakon što su od gradnje kopnenog terminala odustali mahom strani investitori, okupljeni u tvrtku Adria LNG, među kojima su glavnu riječ vodili njemački divovi E.ON i RWE. Projekt plutajućeg LNG-a podržala je i tadašnja Vlada, a Komadina je to prokomentirao riječima kako je »Vlada prvi put postupila kako treba, i to treba pozdraviti«, čemu svjedoči i izvještaj sa županove konferencije za novinare objavljen u Novom listu, 19. siječnja 2010.
– Mali LNG ne isključuje stari projekt takozvanog velikog LNG terminala, nego su projekti kompatibilni. Svake zime Hrvatska ima problema s opskrbom plinom iz dobavnog pravca Rusije i normalno je da je nacionalni interes osiguravanje alternativnih pravaca, u ovom slučaju arapskog pravca, ističući važnost terminala za sigurnu opskrbu plinom u Hrvatskoj.
Prema pisanju Hine, Komadina je na istoj konferenciji za novinare kao osnovne prednosti plutajućeg terminala isticao upravo one koje ističe i sadašnji investitor, LNG Hrvatska.
– Vlada je u ovom projektu pristupila dobro, u smislu definiranja lokacije i traženja odluke o realizaciji od strane mogućeg investitora. Plutajući terminal nije nekompatibilan s »velikim«, njegova prednost je u tome što je jeftiniji, brže se realizira, a nakon što obavi svoju funkciju može se prebaciti na novu lokaciju, rekao je Komadina, a prenijela Hina.
Osam godina kasnije, Komadina dovodi u pitanje isplativost plutajućeg LNG-a, tvrdeći kako ne ispunjava ni ekonomske, ni energetske kriterije, a pogotovo ni ekološke, s obzirom na predviđeno korištenje topline mora za uplinjavanje ukapljenog prirodnog plina, ispuštanje klora u more za sprečavanje obraštaja na izmjenjivačima topline te vizualno nagrđivanje krajolika u sredini koja živi mahom od turizma.
Prije manje od četiri godine prednosti plutajućeg terminala u izjavama za medije isticao je i krčki ekološki aktivist Vjeran Piršić, čija udruga Eko Kvarner je nedavno objavila i svoju kontrastudiju utjecaja na okoliš, protiveći se izgradnji plutajućeg LNG terminala kakav planira LNG Hrvatska. Piršić je i 2014. godine isticao kako otvoreni sustav zagrijavanja plina i korištenje klora ne dolazi u obzir.
– Tada je tvrtka Golar nudila FSRU (plutajući terminal), u paketu s malom termoelektranom na plin, koju bi gradio General electric, pri čemu bi se otpadna toplina iz te termoelektrane koristila za uplinjavanje LNG-a. U to vrijeme bila je aktualna i proizvodnja u Dina Petrokemiji, pa bi u slučaju havarije na njihovom VCM postrojenju brod-terminal mogao biti brzo odvezan i otploviti, objasnio je Piršić svoju tadašnju podršku plutajućem terminalu.
Studija koju je objavio Eko Kvarner, a izradila tvrtka DLS osim što je za projekt plutajućeg LNG-a puno poraznija od službene, izazvala je pozornost javnosti i zbog toga što je na zaglavlju prve stranice navedena tvrtka Trans LNG, koje je osnovao luksemburški Gasfin, odnedavno vlasnik hipotekarnih potraživanja na zemljištu predviđenom za gradnju LNG terminala na Krku, u čijem interesu bi bila gradnja kopnenog terminala. Piršić je otklonio bilo kakvu povezanost s Trans LNG-jem, kazavši kako je DLS koristio dio studije koju je radio za Trans LNG, ali samo po pitanju procjene rizika.
Različite stvari
S obzirom na suprotne stavove prije osam godina i danas, župana smo upitali zbog čega je 2010. godine podržavao projekt plutajućeg LNG-a, odnosno zbog čega se sada protivi takvom rješenju. »Promijenile su se okolnosti«, odgovara Komadina, dodajući kako su sada poznati podaci i činjenice koje se prije osam godina nisu znale.
– Dakle, govorimo o potpuno različitim stvarima, u različitom vremenu i temeljem različitih podataka. U vremenu na koje podsjećate, bila je to nedokumentirana ideja. Govorilo se o malom, plutajućem, privremenom terminalu, bez informacija o veličini, njegovim tehnološkim karakteristikama i utjecajima na okoliš. Tek sada znamo o čemu se radi. Aktualni projekt neprihvatljiv je iz više razloga koje su jasno artikulirani u zaključcima Županijske skupštine na temelju sada poznatih gabarita terminala – brod visine kao građevina od 17 katova, duljine više od tri nogometna igrališta, širine 50 metara, tehnoloških karakteristika, sigurnosnih elemenata i utjecaja na okoliš, kaže Komadina i nastavlja da PGŽ i Općina Omišalj podržavaju strateške projekte RH pa tako i izgradnju LNG terminala.
– Ta podrška nije bezuvjetna niti kod izgradnje kopnenog, niti kod izgradnje plutajućeg terminala. I jedna i druga varijanta moraju udovoljiti uvjetima »3 E« odnosno moraju ekološki, ekonomski i energetski biti prihvatljiva za stanovnike. Jesu li ispunjeni ti uvjeti ili nisu može se vidjeti jedino i isključivo iz Studije procjene o utjecaju na okoliš jer ona treba detaljno reći gdje će se terminal graditi, koje tehnologije će koristiti, koliko će ekonomski doprinositi, koliko će ekološki narušavati postojeći okoliš. Ni kopneni terminal u prvotnoj ideji nije bio prihvatljiv, pa je naporima Primorsko-goranske županije doveden u prihvatljiv oblik, odnosno udovoljio je »3E« uvjetima. Činjenica je da aktualni plutajući terminal ne koristi dva postojeća pristana nego se zauzima i degradira prostor, minira podmorje i narušava okoliš na trećoj lokaciji gradnjom trećeg pristana, bliže njivičkom kampu, čime terminal ostaje vidljiv iz Njivica što je problem za razvoj tog mjesta kao turističke destinacije. Uz to, aktualni plutajući terminal prema Studiji utjecaja na okoliš koristit će otvoreni sustav uplinjavanja što znači da ce se klor koji ce se koristiti za pranje izmjenjivača ispuštati u more. U svijetu postoje i zatvoreni sustavi koji omogućuju da se izmjenjvači čiste mehanički i nema upotrebe za ispuštanja klora u more. Prednost treba biti dobrobit stanovnika i zaštita okoliša, a ne isključivo profit, zaključuje Komadina.
Važna Studija
Za komentar promjene županovog stava o plutajućem terminalu upitali smo i načelnicu Općine Omišalj Mirelu Ahmetović, koja ističe kako se ni ona nije protivila plutajućem terminalu do objave Studije utjecaja na okoliš, iz koje se prvi put vidjelo što sve takav terminal donosi.
– Prije toga nismo znali ni kolike su dimenzije tog terminala, ni gdje će točno biti smješten, kao ni da će koristiti otvoreni sustav zagrijavanja plina morem, uz tretiranje mora spojevima klora. Nismo znali ni kakvi sve sustavi postoje. Sada, kada su jasni svi štetni učinci takvog terminala za okoliš, stanovnike i gospodarstvo naše općine, jasno je da je on za nas neprihvatljiv, rekla je Ahmetović.
