ZNANSTVENI SKUP 25. godišnjica osnutka Grada Rijeke: O decentralizaciji svi pričaju, ali je nitko nije vidio

Foto S. Ježina

RIJEKA Gradonačelnik Vojko Obersnel upozorio je na skupu »Decentralizacija u Hrvatskoj – stanje i perspektiva« koji je organiziran u povodu 25. obljetnice osnutka Grada Rijeke kao jedinice lokalne samouprave da je decentralizacija kao Jeti – da svi o njoj pričaju, a da je nitko nije vidio.

– Tema je aktualna, iako ona traje 25 godina, od ustroja lokalne samouprave u Hrvatskoj. Kada pričamo o decentralizaciji, sjetim se serije »Dear John«. Svako toliko sjednemo u krug i krenemo s psihoterapijom vezanom uz decentralizaciju. Problem je u tome što građani s razlogom imaju velika očekivanja, a zbog uloge države lokalna samouprava ima male financijske mogućnosti. No, ne treba odustati od decentralizacije zbog građana Hrvatske, poručio je Obersnel.

Na znanstvenom skupu koji su uz Grad Rijeku organizirali Centar za demokraciju i prava Mika Tripalo, zaklada Freidrich Ebert Stiftung i Udruga gradova, profesor Vedran Đulabić predstavio je rezultate anketnog istraživanja o decentralizaciji koje je među općinama i gradovima provedeno od listopada 2017. godine do siječnja 2018. godine.

– Cilj istraživanja, koje je u Hrvatskoj na ovaj način provedeno prvi put, bio je ispitivanje stavova lokalnih jedinica o dosadašnjem procesu decentralizacije i mogućim smjerovima u kojima bi se taj proces trebao kretati u budućnosti. Istraživanje je polazilo od pretpostavki da je decentralizacija proces koji se ne vodi na strateški način, već se manje-više odvija po inerciji te da jedinice lokalne samouprave zbog slabog kapaciteta i odsutnosti vođenja procesa ne vide pretjeranu korist od dosadašnjega procesa decentralizacije – naveo je Đulabić.U istraživanju je sudjelovalo 43 posto svih jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj, a od onih koje su sudjelovale, 58 posto ih nije preuzelo decentralizirane funkcije ni u jednom području, dok je u zdravstvu decentralizirane funkcije preuzelo samo jedan posto ispitanih.

– Čak 43 posto jedinica decentralizirane funkcije nije preuzelo jer im preuzimanje nije bilo ponuđeno, a 34 posto smatra da za to nema kapaciteta. Kada ocjenjuju raspodjelu odgovornosti na području zdravstva, većina kaže da za donijeti takvu ocjenu nemaju dovoljno iskustva. Na području obrazovanja imaju više iskustva pa ih 52 posto raspodjelu odgovornosti ocjenjuje kao dobru i zadovoljavajuću. Na području socijalne skrbi ocjene su izuzetno podijeljene, dok je ocjena na području vatrogastva zadovoljavajuća. Izuzetno pozitivno jedinice lokalne samouprave ocjenjuju raspodjelu odgovornosti na području izdavanja građevinskih dozvola i akata vezanih za gradnju, dok raspodjelu na poslovima održavanja cesta ocjenjuju kao lošu, naveo je Đulabić. On je dodao da trećina ispitanih jedinica ne želi preuzeti decentralizirane funkcije ni u jednom od upravnih područja.

– Jedinice lokalne samouprave navele su neadekvatan sustav financiranja, slabe kapacitete i nezadovoljavajuću pravnu regulativu kao najveće probleme decentralizacije. Najveći postotak identificirao je upravljanje državnom imovinom, poljoprivredu i gospodarski razvoj kao tri ključna područja u kojima bi trebalo započeti proces decentralizacije – kazao je Đulabić. On je zaključio da je istraživanje pokazalo da je potrebno voditi smislenu politiku decentralizacije, ali i da ta politika u sadašnjem stanju velike potkapacitiranosti jedinica lokalne samouprave neće polučiti značajne rezultate ako se ne bude poduzelo ozbiljne korake u smjeru jačanja kapaciteta lokalnih jedinica.