U parku će svoje mjesto naći i odrasli, kao mjesto za druženje i izlazak iz četiri kućna zida u lijepi i ugodni prostor / Snimio Sergej DRECHSLER
U parku su zasađene voćke, a po gredicama jagode, pa će naši sugrađani osim uživanja u mirisu bilja, moći i zasladiti dan u hladu stabala. »Živim blizu pa znam kako je bilo prije. Ma ovo je predivno«, veli Stjepan Cindrić koji se u parku poigrao s unukom
RIJEKA Park Pomerio konačno je gotov! Točnije, potrebno je napraviti još nekoliko detalja kao što je postava ograde uz jedan zid i stupića koji će spriječiti nepropisna parkiranja, ali su građevinski strojevi tvrtke Godina, koji su tamo bili od lipnja prošle godine, otišli.
Novu riječku parkovnu oazu površine oko pet tisuća četvornih metara, odmah su zaposjeli građani, prije svega oni mlađe životne dobi, a među njima najviše je učenika obližnje Osnovne škole Brajda.
U izgradnju i opremanje područja omeđenog Ulicama Ivana Rendića, Ive Marinkovića, Pomerio i stubištem koje spaja Ulicu Ive Marinkovića i Pomerio uloženo je, kada se pribroji i PDV, oko 6,5 milijuna kuna.
Ta cijena – po mišljenju mnogih previsoka – bila je jedan od razloga zbog kojega su se oko ove velike investicije Grada Rijeke »lomila koplja«. No, ne i jedini. Prigovaralo se i zbog sječe postojećeg zelenila, rušenja stare kuće u kojoj je nekada djelovao Konzervatorski ured, ali i probijanja rokova izgradnje budući da je, prema prvim planovima, sve trebalo biti gotovo za šest mjeseci, točnije krajem prošle godine.
Unatoč kašnjenju, u Gradu Rijeci kažu da izvođačima radova neće naplatiti »penale« jer je svaka odgoda završetka uređenja parka bila opravdana.
Radost učenika
Kako to obično biva kada je riječ o urbanim novitetima, ni novo ruho parka Pomerio nije svima »leglo«. Nekima smeta što nema dovoljno zelenila, drugima što nema dovoljno igrala, osobito za malu djecu. Ovo drugo pomalo smeta i Sandru iz Rijeke, koju smo zatekli u jutarnjoj šetnji novim parkom. Kaže nam da je zapravo iznenađena koliko je cijela ova parkovna površina velika. Očekivala je, naime, da će na park otpasti puno manje »kvadrata«. Sviđa joj se kako je osmišljen, ali očekivala je ljuljačke, vrtuljke, klackalice.
– Možda koncepcijski sve to i nije zamišljeno za mališane, već za starije građane – razmišlja Sandra, koja smatra da su prigovori o nedostatku zelenila možda preuranjeni.
– Biljkama treba dati šansu. One će se raširiti i neće biti problema – kaže nam Sandra.
Parkom je oduševljen Stjepan Cindrić, koji je tu prijepodne provodio s unukom Konorom.
– Ja živim blizu pa znam kako je to bilo prije. Ma ovo je predivno! Jako lijepo. Moj unuk obožava brod i ne želi ići doma. Kada smo doma stalno pita kada će ponovno moći doći tu i voziti brod. Uglavnom park je reklo bi se – za oči. E, sada je pitanje koliko će sve to trajati. Koliko ćemo mi sve to čuvati. Vidim da su svugdje postavljene i one tabele kojima se zabranjuje ulazak psima u park, a već su tu bili i ostavili tragove – govori Stjepan Cindrić, dodajući da, po njegovom mišljenju, jedino što nije trebalo forsirati jest pijesak koji se koristio kao podloga za staze.
– Pijesak se troši, djeca ga bacaju po zelenim dijelovima, ima ga i po brodu, pa će ga trebati stalno nadopunjavati. Bezveze se tako troši novac – mišljenja je Stjepan.
Ovaj ambiciozni projekt, uz sadnju raznog bilja i ugradnju komunalne infrastrukture kao što je rasvjeta, kanalizacija, struja, odvodnja, postava ograda i koša za otpatke, predviđao je izgradnju vidikovca ispod kojeg je javni toalet, a ugrađena su dizala za invalide u što je uloženo oko 200 tisuća kuna, a godišnje će se za njihovo održavanje planirati oko 40 tisuća kuna. Tu su i klupe, vodeni zdenac, a od igrala – drveni brod. Staze su pošljunčane, a ostalo je ozelenjeno travom. Uređeno je i jedno parkirno mjesto na južnoj strani namijenjeno osobama s invaliditetom i označeno žutom bojom. Od stare kuće sačuvano je pročelje, točnije dio pročelja koji je pratio zid, a zbog projekta premještena je autobusna stanica.
Ovu zelenu oazu s najviše radosti dočekali su učenici OŠ Brajda, koja je sada dobila »produženo dvorište«. Da je tomu tako potvrđuje nam i ravnateljica škole Adriana Rubignoni Cecić. Kaže da su svi jako zadovoljni, nitko nema zamjerki. Naposlijetku, ovoj obrazovnoj ustanovi se otvorio vidik prema gradu kojeg prije nije imala, ali i mogućnost da se nastava odvija na otvorenome.
– Kada usporedimo kako je to bilo prije, ovo je stvarno veliki doprinos gradu – govori ravnateljica škole Adriana Rubignoni Cecić, kojoj se sviđa i odabir vegetacije – u novom parku posađene su, naime, voćke, kulture bobičastog voća poput jagoda.
Da se dosta pazilo na biljke potvrđuje nam i riječki arhitekt Vladi Bralić koji potpisuje idejno rješenje ovog projekta.
Pažnja, videonadzor
– Uz voćke i jagode, uz Ulicu Ivana Rendića koja se nalazi uz park sa zapadne strane, posađen je i drvored melija. Riječ je o stablu koje u proljeće brzo lista i stvara lijepi hlad, ali u jesen vrlo brzo gubi lišće tako da zgrade uz takva stabla imaju dovoljno sunca i svjetlosti u zimsko vrijeme – pojašnjava Vladi Bralić, kojeg smo zatekli u obilasku Pomeria i provjeri kako se riješavaju zaostale sitnice.
– Sve što je bilo dobro i zdravo od biljaka je sačuvano. Ostala je recimo stara smokva. Ima dosta voćaka, a posađene su i jagode, koje se kasnije mogu jesti. Mogu biti jako zadovoljan kako je posao napravljen. Rijeka je dobila javni prostor koji prije nije bio dostupan građanima, a sada jest. Tu su prije bili vrtovi, jedan dio terena je bio ograđen. Svi znamo kako je to izgledalo prije, zar ne – govori Vladi Bralić. Pojašnjava kako se pratila i poštivala konfiguracija terena pa je tako sačuvan mali brežuljak koji je sada ozelenjen travom te idealan za lješkarenje. U oblaganju vodenog zdenaca koristio kamen iz Rječine.
– Posudili smo riječni kamen iz Rječine – našalio se Bralić.
Ni u Mjesnom odboru Brajda – Dolac, na čijem se području park nalazi, nemaju zamjerke na novo ruho – svi su oduševljeni. Kažu nam da sada ovaj odbor ima najljepši park u gradu, a na građanima je da ga čuvaju. Nadaju se da se neće više ponoviti devastacija koja je bila prije nekoliko tjedana kada su neke klupe išarane i ukradene neke biljke.
– Kao da ne volimo imati lijepo, kažu u Mjesnom odboru, dodajući kako je prostor je pod videonadzorom. Zlu ne trebalo.