Volpi i Štrok u utrci za Porto Baroš i Deltu; Štrok bi gradio 2.000 luksuznih stanova i najviši neboder u Hrvatskoj!

Zgrade sa 25 katova, marina sa 400 vezova, hotel, kongresni i aqua centar tek su dio planova o kojima je Goran Štrok navodno razgovarao s Čačićem, Linićem, Komadinom i Obersnelom, koji su mu dali podršku

RIJEKA Sve je neizvjesno u planu uređenja stambeno poslovne četvrti s hotelom i marinom na području Delte i Porto Baroša osim želje Gorana Štroka da se ovim projektom vrati u Rijeku.

Bivši vlasnik Hotela Bonavia, koji nikada nije skrivao prijateljske i poslovne veze sa uglednim članovima SDP-a, ovih je dana javno i vrlo detaljno opisao svoje poslovne planove u kojima su najvažniji upravo Delta i Porto Baroš, gdje bi Štrok želio izgraditi oko 2.000 luksuznih stanova, zgrade od minimalno 25 katova, marinu sa 400 vezova od čega 70-80 megajahti, hotel, kongresni i aqua centar.

Pritom je kazao i kako je obavio razgovore s najvažnijim ljudima u zemlji, ministrima Radimirom Čačićem, Slavkom Linićem, sad već bivšim ministrom Zlatkom Komadinom i riječkim gradonačelnikom Vojkom Obersnelom, kao i da su mu svi oni dali podršku. Mali problem je što bi ta podrška trebala biti tek načelne prirode i vrijediti koliko i za svakog drugog potencijalnog investitora, jer bi u suprotnom bila riječ o otvorenom pogodovanju željama pojedinaca i namještanju natječaja.

Sazrelo je vrijeme da se Porto Baroš dogodi. Taj projekt zaista treba biti nešto posebno što će ostati gradu. Želim stvoriti raskošan landmark grada – možda i najvišu zgradu u Hrvatskoj, kazao nam je jučer Goran Štrok govoreći o svom interesu za ulaganjem u Rijeci. Komentirajući najavu gradnje 2.000 stanova na Delti kazao je kako se za brojke ne treba loviti, već bi se taj broj revidirao u procesu definiranja projekta s urbanistima.   – Ne mogu sa stopostotnom sigurnoću reći da će to biti tako, sve ovisi o tome koliko će urbanisti dozvoliti. Isto je tako teško reći koliko bi investicija stajala, moguće je od 250 do 500 milijuna eura, ovisno o tome što se dozvoli graditi. Uz, ostalo, ondje želim i sadržaje za građane, međutim, znamo zbog čega investitor ide u neki projekt. Smatram da Rijeka trenutno ima najbolji projekt za ulaganje. Tu sam počeo, prvi put sam o Porto Barošu govorio još prije 10 godina. Ovom investicijom grad bismo približili moru, a potencijala za razvoj ima. Ako ubodete šestar na kartu Europe vidjet ćete da nedostaje samo centimetar da Rijeka bude u samom centru Europe, a ja želim stvoriti nešto po čemu će Rijeka biti prepoznatljiva, rekao je Štrok. Na pitanje kako to da planira ulaganje kada Lučka uprava još nema projekta ni natječaja, kazao je kako – Vlada treba donijeti neke odluke.   – Pomorsko dobro treba u zakonu doživjeti preinake, a osim toga netko treba odgovoriti zašto sve tako sporo ide, zaključio je Štrok dodajući kako je najbliže tome da u investiciji sudjeluje tvrtka DAR za koju kaže kako je jedna od najvećih investicijskih kuća s podružnicama u Dubaiju, Abu Dhabiju i drugdje po svijetu.

Naime, Štrokovi se planovi teško mogu realizirati bez izmjene generalnog urbanističkog plana Grada Rijeke, koji propisuje uvjete gradnje i uređenja Delte i Porto Baroša, a tu su ograničenja dosad bila prilično stroga, te je jedan od uvjeta bio da nove zgrade na Delti ne smiju biti veće od onih u neposrednoj blizini, a riječ je o oko šest katova.    

Odgovor Grada

Međutim, stvar očito ne treba tako kruto shvaćati, pa u odgovoru Odjela za urbanizam Grada Rijeke jučer navode sljedeće:

– Sukladno smjernicama iz GUP-a Grada Rijeke na Delti je moguće ukupno izgraditi 250.000 četvornih metara, od čega 40 posto može biti namijenjeno stambenoj namjeni. Unutar toga moguća su manja odstupanja koja se mogu potvrditi kroz izradu detaljnog plana uređenja.

 U tom smislu, 100.000 četvornih metara bruto površine mogu biti stanovi, tako da je moguće izgraditi oko 1.500 stanova. Visina građevina nije ograničena, jer prethodno treba provesti urbanističko-arhitektonski natječaj, ali je kao ograničenje dan koeficijent mase prema kojem je ukupni dozvoljeni volumen građevina 280.000 kubnih metara što odgovara otprilike visini okolnih zgrada.

Dozvoljena je gradnja građevina većih od 30 metara, ali kao landmarka, a ne na cijeloj površini Delte, zaključuje se u odgovoru Grada Rijeke na upit našeg lista u kojem smo željeli provjeriti koliko su Štrokove želje realne. Očito i nisu sasvim neizvedive, iako tek treba vidjeti kako smjestiti čak 1.500 luksuznih stanova na tako malom prostoru.

Goran Štrok tek je jedan od ukupno 35 kandidata koji su poslali neobvezujuće pismo namjere u Lučku upravu Rijeka iskazujući svoje zanimanje.

Prije otprilike mjesec dana Štrok je i osobno bio u Lučkoj upravi gdje su mu prezentirali dokumentaciju i aktualno stanje projekta, pa su baš zato čudne brojke o kojima on govori, jer je riječkim GUP-om tamo bila predviđena maksimalno moguća gradnja zgrada od šest katova, a ne 25 katova i više, kao što bi Štrok želio.

Na Delti je stoga teško izgraditi čak 2.000 luksuznih stanova. Ni hotel u Porto Barošu, koji se predviđao sa svega 80 ležaja sigurno ne može ostati na tako malom kapacitetu.    

Problem kolektora

Nadalje, u ovom trenutku upitno je kada bi međunarodni natječaj uopće mogao biti raspisan, jer još uvijek nije utvrđena strategija po kojoj bi se realizirao riječki »waterfront«. Predstavnici nove Vlade o tome odluku još nisu donijeli, točnije sve je ostalo isto kao i prije šest mjeseci kada je Lučka uprava organizirala skup investitora pod nazivom Otvoreni dani Delte i Porto Baroša. Tamo se zaključilo kako prije raspisivanja natječaja moraju biti usklađeni Zakon o morskim lukama,

Zakon o pomorskom dobru i Zakon o koncesijama, jer bi bez toga bilo krajnje rizično ulaziti u tako veliku investiciju. Nije riješen ni problem kolektora za čije je izmještanje potrebno uložiti oko 50 milijuna eura, pa je otvorena mogućnost da kolektor ostane na Delti, što bi umanjilo iskoristivu površinu od 170.000 četvornih metara i smanjilo atraktivnost investicije, pa i željeni broj stanova. Druga opcija je da se kroz natječaj ponudi investitoru potpuno ili djelomično financiranje izmještanja kolektora.

Nije donesena ni odluka o tome hoće li se raspisati jedan natječaj za cijeli prostor ili bi investicija bila podijeljena na jedan natječaj za marinu i hotel u Porto Barošu i drugi za Deltu.

Hotelijer bez hotela

Štrok je u hotelski biznis u Hrvatskoj ušao upravo u Rijeci, i to 2000. godine nakon što je na vlast stigla Račanova koalicijska Vlada, kupnjom hotela Bonavia, prvog od objekata koji su kasnije činili grupaciju Jadranski Luksuzni Hoteli (JLH). Iste godine kupio je i dubrovački hotel Excelsior da bi svoj hotelski portfelj kroz nekoliko narednih godina uspio popuniti i s Bellevueom, potom devastiranim hotelom Dubrovnik Palace te u konačnici Kompasom.

U svoje je hotele puno ulagao pa su tako svi dignuti na 4 i 5 zvjezdica. Interes za ulaganjem u Porto Baroš iskazivao je još 2007. godine, a u Rijeci je trebao raditi i na turističkoj investiciji na Kostabeli. Taj je turistički kompleks novouređen trebao početi s radom još 2005. godine, no od svega nije bilo ništa, jer je investitor odustao uz obrazloženje da mu nije uvažen prijedlog rekonstrukcije, uklanjanja i gradnje novih objekata.

Štrok se svojevremeno pojavljivao i kao potencijalni kupac Liburnia Riviera Hotela, najveće hotelske kuće na Kvarneru, a zanimljiv je i slučaj kupovine dječjeg odmarališta na otočiću Jakljan, koji je Štrok kupio 2005. od Direkcije za imovinu Republike Srbije za šest milijuna eura. Međutim, u gruntovnicu je već bila upisana Republika Hrvatska i projekt je zapeo, pa je početkom ove godine Hypo banka, koja je kreditirala taj projekt, tužbom pokušala izvući svoj novac.

Nakon više od 15 godina na čelu JLH grupaciju je zbog nagomilanih dugova, koji su procjenjivani na oko 100 milijuna eura, preuzela Lukšić Grupa, a Štrok je izgubio i hotel Sir Christopher Wren House u Windsoru. Utjecajni hotelijer tako je ostao bez hotela. S dolaskom nove vlasti i on bi se ponovo vratio tamo gdje je sve počelo – u Rijeku, ovaj put ne u Bonaviju, već na Deltu i Porto Baroš.

I Gabriele Volpi zainteresiran za gradnju marine u Porto Barošu 

Prema informacijama našeg lista prijedlog je da se Porto Baroš izdvoji i što prije ponudi zainteresiranima, jer je sasvim sigurno da bi u tom slučaju investitora bilo, prije svega zato što je riječ o izuzetno atraktivnoj lokaciji, gdje nije neophodna neka magalomanska investicija, a relativno brzo se može otvoriti barem marina u kojoj bi se našlo mjesta i za velike luksuzne jahte.

Upravo takvu jahtu povremeno uz bok riječkog lukobrana veže novi vlasnik NK Rijeke,

Gabriele Volpi, koji je navodno također zainteresiran za marinu u Porto Barošu, što znači da Goran Štrok nikako nije i ne mora biti najozbiljniji kandidat za riječki »waterfront«.