RIJEKA – S prvim danom nove akademske godine jučer je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Rijeci dužnost dekanice preuzela prof. dr. Vesna Crnić Grotić koja je od 1985. godine, od kada radi na toj visokoškolskoj ustanovi, u dva mandata obnašala funkciju prodekanice za nastavu. Nova je dekanica vodila i pravni tim Republike Hrvatske u parnici pred Međunarodnim sudom u Haagu te je obnašala i niz drugih funkcija izvan fakulteta, a izabrana je za dekanski mandat u trajanju od tri godine.

U svom programu rada dekanica ističe da je bolja kvaliteta znanja glavni cilj Pravnog fakulteta, a promjenama u studijskim programima, na kojoj se radi, omogućit će kvalitetniji rad i bolje rezultate. Poseban naglasak stavit će se na pravovremeni završetak studija, što je jedan od glavnih ciljeva bolonjskog procesa, pa će se raditi na boljoj prolaznosti uz kvalitetnije znanje. Od studijskih programa, prema njenom mišljenju, potrebno je posebnu pozornost ukazati programu doktorskih studija koji se nalazi u postupku usvajanja, a potrebno je u sljedećem razdoblju ostvariti i projekt Pravne klinike u kontekstu Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći.

Jedan od prioritetnih zadataka dekanata bit će osigurati veće korištenje međunarodnih fondova, osobito Europske komisije, a poseban zadatak u okviru promicanja međunarodne suradnje fakulteta u sljedećem periodu bit će osmišljavanje i takozvanog međunarodnog poslijediplomskog združenog doktorskog studija, posebice iz područja europskog i ljudskih prava. Među prioritetne zadatke nova dekanica ubraja i prijavljivanje na natječaje Europske komisije za ustanovljavanje zajedničkih poslijediplomskih studija te najavljuje da će u kontekstu cjeloživotnog učenja posebnu pažnju usmjeriti razvijanju već postojećih poslijediplomskih specijalističkih studija te osmišljavanju novih specijalističkih odnosno kraćih obrazovnih programa i tečajeva visoke kvalitete.

U tom smislu primarni zadatak bit će provesti ankete koje će dati jasnu sliku potreba u gospodarstvu i javnom sektoru, a na temelju dobivenih rezultata osmislit će se novi programi cjeloživotnog učenja koji će biti više usmjereni na razvijanje kompetencija potrebnih aktivnom građanstvu i koji će biti prilagođeni tržištu rada.