Sudovanje je živi organizam

VELJKO MIŠKULIN Šef riječkog Županijskog suda otvoreno o korupciji u sudstvu, sporosti pravosuđa i – liftu

Slavica Kleva

Predsjednik Županijskog suda u Rijeci Veljko Miškulin / Foto Ivica TOMIĆ

Predsjednik Županijskog suda u Rijeci Veljko Miškulin / Foto Ivica TOMIĆ

Na području nadležnosti Županijskog suda prije više godina bilo je nekih slučajeva korupcije u pravosuđu ili državnom odvjetništvu, ali smo se kao sustav beskompromisno i oštro obračunali s takvim pojavama i te osobe su i osuđene na zatvorske kazne i isključene iz naših redova



Veljko Miškulin započeo je sudačku karijeru davne 1979. godine, najprije na Općinskom sudu kao sudski pripravnik volonter, da bi nakon dvogodišnjeg volontiranja postao »pravi« sudski pripravnik. U kaznenom odjelu Općinskog suda suduje od početka 1983. godine, a pet godina kasnije imenovan je istražnim sucem tadašnjeg Okružnog suda. Na toj funkciji ostaje punih osam godina. Od samih početaka 1994. imenovan je županijskim sucem istrage, a nakon osam godina, prvi put 2001., imenovan je predsjednikom riječkog Županijskog suda. Ovih dana Državno sudbeno vijeće imenovalo ga je i u petom mandatu i zasigurno je jedan od rijetkih komu je dvadeset godina zaredom ukazano povjerenje u obnašanju odgovorne funkcije.


Ugradnja dizala


Imenovani ste za predsjednika Županijskog suda, jednog od najvećih sudova i to u petom mandatu, skoro »punoljetni«. Kad se osvrnete na gotovo dva desetljeća rada, što je ono što biste izdvojili kao vlastite uspjehe?


– Zanimljivo je da mi je gotovo isto pitanje postavljeno na razgovoru u Državnom sudbenom vijeću. Kad sam preuzeo rad na vodstvu u Županijskom sudu u Rijeci, na njemu su ukupno radila 23 suca na ogromnom broju predmeta. Da vam ističem ukupne brojke, ne bi vam ništa značile, ali spomenut ću da je drugostupanjska sudačka referada, dakle, žalbena, u pojedinim razdobljima imala i 500 spisa. Suci su vrlo teško radili, jer osim što ih je bilo premalo za takav priljev predmeta, predmeti su pritom postajali i složeniji, a rangirani su u nekoliko kategorija po hitnosti. To je dovodilo do, rekao bih »shizofrene situacije« jer iako mnogi građani ne dijele to mišljenje, uvjeravam vas da velika većina sudaca želi imati što urednije referade i nastoji u što je moguće većoj mjeri zadovoljiti interese stranaka, naravno u smislu brzine donošenja sudskih pravorijeka. Ovakva je situacija dovodila do frustracija kod svih sudaca.




No, s vremenom, obrazlažući potrebe Ministarstvu pravosuđa, Županijski sud je u nekoliko navrata dobivao pravo na proširenje sistematizacije, pa iako je to bio dugotrajan put, sada slobodno mogu reći da smo dostigli, zamalo pa idealan odnos između broja primljenih i broja riješenih predmeta. Na Županijskom sudu u Građanskom odjelu rade 22 suca, a 12 sudaca na Kaznenom odjelu, a imamo i devet sudskih savjetnika. Unazad dvije godine broj sudaca je nepromijenjen. U protekloj godini, gotovo u svakom mjesecu bilježili smo veći broj završenih od primljenih predmeta pa se tako ažurnost rada povisila na razinu na koju smo nekada gledali kao na nešto nemoguće ili nedostižno.


A što niste uspjeli realizirati?


– Mogao bih dugo odgovarati jer ne spadam u ljude koji se smatraju nepogrešivim. No, u poslu kojim se ja, kao predsjednik suda bavim, vrlo često ne ovisim o samom sebi i svojim idejama i planovima. To često ovisi u velikoj mjeri koliko ću u tome biti uspješno praćen od drugih faktora, a najčešće je to Ministarstvo pravosuđa koje sudovima dodjeljuje proračun, pa za većinu projekata, mi predsjednici dužni smo tražiti posebna odobrenja Ministarstva.


Tako mogu spomenuti i pripisati sebi neuspjeh u izgradnji dizala što je vrlo bitno za naše stranke koje su nerijetko starije životne dobi, invalidne osobe, pa za takve ljude rasprava na višim katovima pričinjava veliki problem i prepreku. No s radošću mogu eto, sada po prvi put objaviti da je i sam ministar Bošnjaković pri nedavnom posjetu našem sudu uvidio taj nedostatak i obećao nam pomoć u realizaciji tog projekta. Recimo da je to najvažnije što do danas nisam uspio realizirati. Da ste mi to pitanje postavili prije godinu dana ili dvije, tada bih bio nezadovoljan i brzinom rada na Županijskom sudu.


Veljko Miškulin / Foto: Ivica TOMIĆ


Veljko Miškulin / Foto: Ivica TOMIĆ



Ideal ažurnosti


Što vas očekuje u idućem mandatu?


– Dijelom ću povezati s odgovorom na prethodno pitanje. U svakom slučaju, osnovni zadatak svakog suda, suca i naravno predsjednika suda jest da unapređuje rad u kvalitativnom i kvantitativnom smislu. Tako je i moja osnovna zadaća da u idućem periodu ubrzamo rad na sudskim predmetima, jer prosječna dužina rješavanja kaznenih predmeta iznosi pet mjeseci, a građanskih predmeta 6,5 mjeseci, a da sudske odluke budu što ispravnije. Redovito se vrši kontrola kvalitete rada sudaca pa se nastoji da što više predmeta koji su presuđeni u općinskim sudovima, a dolaze k nama po žalbi, dožive kod nas i pravomoćnost.


To znači da je broj ukinutih prvostupanjskih odluka znatno manji i permanentno se smanjuje, pa sad iznosi oko 17 posto. To istodobno znači da se skraćuje dužina trajanja postupaka kao što sam malo prije naglasio. Moja zadaća kao i zadaća svih nas koji radimo na sudu jest očuvati spomenutu ažurnost, a osobno sam u svom programu koji sam dostavio Državnom sudbenom vijeću i naveo da postoje svi elementi, ako se drastično ne poremeti, odnosno poveća priljev predmeta, da se taj rok ažurnosti još i povisi. Ideal bi bio 4 mjeseca od zaprimanja predmeta na ovaj sud i trenutačno ne vidim razloga da se to i ne ostvari.


Rijeka i Crikvenica


Kada smo razgovarali prije četiri godine, aktualna je bila reorganizacija cjelokupnog pravosudnog aparata, dogodilo se i niz izmjena zakona. A sada, kako čujemo, opet se spremaju neke izmjene, pripajanje prekršajnih općinskim sudovima, mogućem ponovnom preustroju bivših općinskih sudova. O čemu je riječ, hoće li te promjene pridonijeti još učinkovitijem pravosuđu, vidimo da Europska unija »pritišće« i ukazuje na daljnje reforme pravosudnog sustava?


– Nije čudno što smo i prije četiri godine razgovarali o reorganizaciji, jer ulaskom u Europsku uniju naše pravosuđe odnosno naš pravosudni sustav morao se i još uvijek se prilagođava europskim pravnim standardima. U načelu, oni nam samo pomažu upravo u unapređenju rada i postizanju većeg zadovoljstva naših stranaka. Što se tiče reorganizacije iz 2015. godine kada su se općinski sudovi okrupnili pod kapom riječkog Općinskog suda u sjedištu županije, takav sustav nije dao željene rezultate, pa je u tijeku program usavršavanja tog sustava. Reorganizacijom u našoj županiji predviđena su dva općinska suda, u Rijeci i Crikvenici sa svojim pripadajućim stalnim službama.


To će znatno olakšati administriranje u sudovima i protok i rješavanje sudskih predmeta. Što se tiče pripajanja prekršajnih sudova općinskim sudovima, valja reći da većina europskih zemalja ne poznaje kategoriju općinskih sudova, već te poslove rade druge službe, a kod nas su predviđeni prekršajni odjeli u općinskim sudovima. Posljedica je to i znatnog pada priljeva predmeta na kojima rade prekršajni sudovi, pa se pojavljuje višak sudaca koji imaju sve potrebne elemente za rad u općinskim sudovima u kojima često nedostaje sudaca.


To će ovisiti i o afinitetu sudaca, podsjećam nema dovoljno sudaca niti na Upravnom sudu, a možda će netko izraziti želju za spomenuti sud. Dakle, takvim preustrojem sudovi s manjim brojem sudaca bili bi popunjeni sucima prekršajnih sudova kojih u ovom trenutku ima više nego li je to potrebno s obzirom na priljev spisa. Time će se kao što sam rekao, dobiti na brzini rada na sudskim predmetima i skraćenju trajanja sudskih postupaka. No, kada govorimo o reorganizaciji pravosuđa, moram naglasiti da je sudovanje živi organizam koji se mijenja u skladu s napretkom društva u svim sferama. Zato je proces komu trenutačno svjedočimo zapravo neizbježan i potreban.


Spas za trajanje


U brojkama, trenutačno koliko su opterećeni Općinski, a posebno Županijski sud, što kaznenim što s predmetima na građanskom odjelu?


– Županijski sud je u prošloj godini primio ukupno 9 tisuća predmeta svih vrsta, od čega preko dvije tisuće kaznenih predmeta, ostalo čine građanski predmeti. U odnosu na broj sudaca, broj riješenih predmeta i primljenih u godini dana, govori u prilog činjenice da će, kao što sam ranije naglasio, ažurnost suda rasti na zadovoljstvo naših stranaka i naših sudaca. Općinski sud u Rijeci radi u načelu na ukupno 17 tisuća parnica godišnje na kojima radi ukupno 56 sudaca. U kaznenom odjelu Općinskog suda godišnji priljev predmeta iznosi oko tri tisuće i na njima radi 12 kaznenih sudaca. Tu još uvijek uočavamo određene probleme u dužini trajanja postupaka, no u tijeku su izmjene Zakona o parničnom postupku, kao i Zakona o kaznenom postupku koji upravo idu u smjeru ubrzavanja rada na sudskim predmetima.


Kad razgovaramo s ljudima, zovu nas u redakciju, žale nam se da im predmeti, tužbe, pogotovu kad je riječ o parnicama, stoje na sudu i više od pet, deset godina. U odnosu na proteklo razdoblje, je li se što promijenilo u odnosu na prosječni vremenski tijek suđenja?


– S brojem riješenih predmeta i dužinom rada na predmetima Županijski sud u Rijeci je u samom vrhu pravosuđa u Republici Hrvatskoj. Međutim, sav naš trud o kojem govorim kad govorim o predanom radu sudaca, upravo zbog zakona koji su sada u izmjeni i velikog priljeva predmeta, ne nosi uvijek i zadovoljstvo naših građana. Da, mi imamo predmeta koji nedopustivo dugo traju, ali to pratimo vodeći stroge evidencije kod svih sudaca ponaosob. Periodično jednom mjesečno se moraju očitovati sudskoj upravi o broju starih predmeta i o planovima koji predviđaju rok dovršetka tih predmeta. O tome sudska uprava obavještava Ministarstvo pravosuđa. Takav način praćenja urodio je znatnim smanjenjem broja tako starih parnica. U kaznenoj grani sudovanja Županijski sud nema starih predmeta.


Veljko Miškulin / Foto: Ivica TOMIĆ


Veljko Miškulin / Foto: Ivica TOMIĆ



Percepcija o korumpiranosti


Javnost odnosno narod i dalje ocjenjuje i drži cjelokupno pravosuđe kao visoko korumpiranim dijelom unutar države. Na koji način bi se prema Vašem mišljenju trebala promijeniti takva percepcija?


– Na ovo ću vam pitanje odgovoriti jednim vrlo zanimljivim podatkom do kojega sam došao na jednom savjetovanju. Iz njega valja uočiti distinkciju između percepcije građana o korumpiranosti u pravosuđu i stvarne korumpiranosti. Organizacija Transparency International izvršila je anketu za proteklu 2017. godinu u zemljama Europske unije na uzorku od tisuću stanovnika. Svima su postavljana ista pitanja u smislu »jesu li suci u vašoj zemlji korumpirani«, da bi sljedeće pitanje bilo »jeste li vi ili netko vama blizak bili u prilici korumpirati nekog suca«?


U zemljama poput Švicarske, Švedske, Norveške, percepcija građana o korupciji u njihovom pravosuđu iznosi oko 20 posto, u Hrvatskoj je percepcija o korumpiranosti sudstva oko 74 posto, toliko je dakle građana uvjereno da su suci korumpirani. To je prvi dio ankete koji govori o percepciji građana o pravosuđu u njihovim zemljama. Iz sljedećeg pitanja ankete u kojoj se tražilo od anketiranih da odgovore je li »netko dao osobno novac ili je na neki drugi način korumpirao suca«, proizašli su podaci da u onoj prvoj skupini zemalja preko pet posto anketiranih je izjavilo da su »osobno oni ili njima bliske osobe darivale suce nepriličnim darovima«.


No zanimljivo, u Republici Hrvatskoj taj postotak ljudi koji su ustvrdili da su imali takva iskustva je znatno manji, ispod tri posto. Iz ovoga vidite stvarno stanje stvari, jedno je mišljenje građana, a potpuno druga slika stvara se kod pitanja je li netko doista osobno dao nepriličan dar sucu. Mislim da bismo svi zajedno trebali poraditi na percepciji o korumpiranosti pravosuđa pitajući se upravo »jesam li ja ili netko tko mi priča o korumpiranosti, doista i bio u prilici korumpirati nekog suca«.


Nadovezujući se na prethodno pitanje, kakva je situacija na riječkom Županijskom sudu, uključujući i stalne službe, Gorski kotar, Liburniju, otoke, crikveničko područje?


– Na području nadležnosti Županijskog suda prije više godina bilo je nekih slučajeva korupcije u pravosuđu ili državnom odvjetništvu, ali smo se kao sustav beskompromisno i oštro obračunali s takvim pojavama i te osobe su i osuđene na zatvorske kazne i isključene iz naših redova. Pritužbi stranaka u tom pravcu ima ali i kada mi se stranka obraća s takvom kvalifikacijom, prvenstveno uočavam da je izgubila sudski postupak. Obavezno u takvom slučaju molim stranku da mi podastre konkretnije indicije ili dokaze za korumpiranost suca o kome govori. Do sada još nisam nikada dobio takav podatak.



I za kraj jedno osobno pitanje, cijeli životni vijek ste sudac i obnašatelj raznih sudačkih funkcija. Ostaje li vremena za neke hobije?


– Moj život je ispunjen hobijima koji su se nešto mijenjali u različitim periodima života. Jedno vrijeme bavio sam se aktivno sportom, pa sam se bavio glazbom, uglavnom vokalnom glazbom klasičnih autora. Sada trenutačno nastojim spojiti sport i glazbu i to vrlo redovito. Nadam se da ću takvim ritmom nastaviti i ubuduće, u skladu s osobnim mogućnostima.



Kao predsjednik suda redovito primate stranke, na što se najviše žale, na čemu najviše temelje svoje predstavke i žalbe, što ih najviše smeta?


– Svi predsjednici sudova imaju obvezu primati stranke, pa to činim i ja, ali prethodno zamolim da me stranke upoznaju s predmetom na koji imaju pritužbu kako bih se i osobno uvjerio, vršeći uvid u cijeli predmet o stvarnom stanju stvari. Uglavnom, primjedbe stranaka se odnose na nezakonite postupke sudaca i sporost u radu na predmetima. Najčešće stranke poučavam o njihovim zakonskim pravima na podnošenje pravnih lijekova, te osobno tražim izvješće suca u čijem zaduženju se nalazi konkretan predmet na čiju dužinu se stranke pritužuju. U ovisnosti o odgovoru donosim svoju odluku.


Spomenut ću vam jedan konkretan slučaj koji mi je upravo na stolu. Riječ je o stranci koja mi se imenom i prezimenom obratila pismom upućenim mailom i u kojem tvrdi da se zbog podmićenosti jednog suca odgađaju rasprave unazad nekoliko posljednjih mjeseci i to pred sam početak rasprave. Ona u pismu navodi kako sumnja u korumpiranost suca, no kako stranka nije naznačila niti jedan konkretan podatak, o komu je riječ, broju sudskog spisa, ime suca koji sudi, odgovorio sam joj da pošalje osnovne podatke i indicije o točnosti navoda o podmićenosti suca. Ponovo je stranka odgovorila, naznačila sve potrebne podatke i naglasila kako se »u selu protivna strana hvali da je sudac dobio 500 eura za odgodu rasprave.« Sad ću i konkretno kao predsjednik suda zatražiti spis na uvid i utvrditi prave razloge odgađanja rasprave, pa ukoliko su tvrdnje točne, može biti pokrenut stegovni postupak protiv suca sukladno zakonu Državnog sudbenog vijeća.


Videokonferencija za osuđenika


Kako ocjenjujete suradnju s europskim sudovima, kako Županijski sud kotira u, primjerice, institutu europskog uhidbenog naloga?


– Suradnja s europskim sudovima je vrlo dobra. Ona se izražava na više načina. Europski uhidbeni nalog samo je jedan od vidova suradnje. Mi imamo i europski ovršni nalog što znači da se pravomoćna sudska odluka donešena bilo gdje u zemljama članicama Europske unije može ovršiti i kod nas. Osim toga, vrlo dobro i učinkovito se surađuje na planu europskog uhidbenog naloga i izručenja. Godišnjim rasporedom poslova u sudu određeni su suci koji su zaduženi za praćenje rada i odluka europskih sudova, jer smo dužni svoje zakonodavstvo prilagoditi zakonodavstvima Europske unije, pa nam tako praksa tih sudova, primjerice, Europskog suda za ljudska prava, ulaze u našu sudsku praksu.


Prošle godine realizirali smo desetak uhidbenih naloga, trenutačno su u radu četiri takva postupka, odnosno izručenja. Održavamo i bliske veze sa sudovima europskih zemalja, osim elektroničkim putem komuniciramo i neposredno telefonom, a pojedine sudske radnje obavljamo videolinkovima kojima su sada opskrbljeni svi sudovi u Republici Hrvatskoj. Kad smo god toga, valja spomenuti i to da su tako sofisticiranom audiovizualnom tehnikom opskrbljene i zatvorske ustanove, pa se videokonferencijom obavlja velik dio poslova sudova kada su u pitanju osuđenici na izdržavanju kazne. Javne sjednice na kojima žele prisustvovati osuđenici također se održavaju putem videolinka pa više nije potrebno da se osuđenika dovodi na sjednicu iz udaljenih kaznionica. Sve su to načini koji ubrzavaju rad, a ujedno ga i pojeftinjuju.


Svojevremeno je bio prijedlog uspostave posebne pravosudne inspekcije koja bi se spojila s već posebnim odjelom za predstavke i pritužbe pri Ministarstvu pravosuđa. Što je s time?


– Da se o kvaliteti rada sudova vodi velika briga, govori i činjenica da je pri Ministarstvu pravosuđa uspostavljen odjel pravosudne inspekcije koji redovito posjećuje sudove i vrši inspekcijski nadzor prema unaprijed predviđenom programu. Taj nadzor vrši se i »ad hoc« ako temeljem kakvih spoznaja ili pritužbi postoji razlog za takav inspekcijki nadzor.


Sud ima obveze prema davateljima usluga u pravosudnim procesima. Uspijevate li na vrijeme podmirivati njihova novčana potraživanja, u prvom redu sudskim vještacima, prevoditeljima, odvjetnicima?


– Kad me pitate o tomu podmiruju li sudovi redovito troškove braniteljima po službenoj dužnosti, sudskim vještacima, tumačima i slično, mogu reći da unazad nekoliko godina Ministarstvo tomu pridaje naročitu važnost i sve novčane obveze sudova podmiruju u tekućoj godini.