Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 5° 1n
Sutra: 5° 5° 1n
20. siječnja 2020.
Bolje ikad, nego nikad

Uskoro konačno kreće obnova derutnog riječkog kolodvora. Naravno, ako opet ne padne natječaj

Uskoro konačno kreće obnova derutnog riječkog kolodvora. Naravno, ako opet ne padne natječaj
Uskoro konačno kreće obnova derutnog riječkog kolodvora. Naravno, ako opet ne padne natječaj
Autor:
Objavljeno: 4. siječanj 2020. u 8:31 2020-01-04T08:31:56+01:00

​Obnova bi, bude li sve s natječajem prošlo bez većih zastoja, trebala započeti u prvom kvartalu iduće godine, kada se očekuje i potpisivanje ugovora s izvođačem radova, no radovi će trajati znatno dulje nego riječka »vladavina« europskom kulturom. No, bolje ikad, nego nikad

Obnova riječkog željezničkog kolodvora započet će početkom iduće godine, potvrdili su vodeći ljudi HŽ Infrastrukture nedavno u Karlovcu, prilikom potpisivanja ugovora za financiranje 2,7 milijardi kuna vrijedne rekonstrukcije i dogradnje željezničke pruge između Hrvatskog Leskovca i Karlovca, čime je pokrenut projekt izgradnje suvremene, dvotračne željezničke pruge od Zagreba prema Rijeci.

Obnova će, bude li sve s natječajem prošlo bez većih zastoja, trebala započeti u prvom kvartalu iduće godine, kada se očekuje i potpisivanje ugovora s izvođačem radova, no radovi će trajati znatno dulje nego riječka »vladavina« europskom kulturom, tako da će posjetitelje EPK, osim gradilišta u Krešimirovoj ulici u neposrednoj bilizini kolodvora, dočekati i gradilište na samom kolodvoru. No, bolje ikad, nego nikad.

Spas u zadnji čas

U ovom trenutku u tijeku je izgradnja dvokolosiječne pruge na potezu od Dugog Sela prema Križevcima, u vrijednosti od gotovo 200 milijuna eura, a napokon je, nakon popriličnog kašnjenja, krenuo i projekt izgradnje dvokolosiječne pruge od Križevaca, preko Koprivnice, do granice s Mađarskom, vrijedan 297 milijuna eura. Sve tri dionice s 85 posto sredstava sufinancira Europska unija, iz operativnog programa Konkurentnost i kohezija, s tim da je zbog kašnjenja s pripremama sufinanciranje dionice od Križavaca do granice s Mađarskom u jednom trenutku bilo postalo upitno, no projekt je »spašen« praktički u zadnji čas. Time je financijski u potpunosti pokriven dio buduće pruge Rijeka – mađarska granica, na potezu od Zagreba prema sjeveru. Potpisivanjem ugovora za financiranje 44 kilometra duge dionice Hrvatski Leskovac – Karlovac započela je i realizacija dijela projekta od Zagreba prema Rijeci, iako još preostaje najzahtjevniji dio, takozvana nizinska pruga kroz Gorski kotar, točnije između Karlovca i Rijeke, čija se vrijednost procjenjuje na više od 1,7 milijardi eura.

3149333

U sjeni ovih projekata čiji je cilj povezivanje najveće hrvatske luke s mađarskom i Srednjom Europom novom, brzom dvotračnom željeznicom, što bi samoj luci trebalo omogućiti znatno snažniji i brži razvoj, te uzimanje većeg dijela kolača posebno u kontejnerskom prometu na Sjevernom Jadranu, ostalo je pitanje uređenja riječkog željezničkog kolodvora, zdanja izgrađenog još u 19. stoljeću koje, međutim, odavno već predstavlja ruglo i sramotu grada i Hrvatskih željeznica. Nikome tko je u zadnjih desetak ili petnaest godina barem jednom putovao vlakom iz Rijeke ili prema njoj, nije potrebno posebno objašnjavati u kakvom je stanju kolodvorska zgrada koja ni izgledom, a još manje uređenošću, sadržajima i uslugama koje pruža, ne zadovoljava ni minimum kriterija koje bi trebao zadovoljavati željeznički kolodvor u kakvom omanjem naselju, a kamoli glavni putnički kolodvor u trećem po veličini gradu u državi, najvećoj luci i, od veljače iduće godine, Europskoj prijestolnici kulture.

Drugi prioriteti

U sadašnjem stanju, kolodvor služi više kao gnjezdilište za golubove, okupljalište beskućnika, a mogao bi poslužiti i kao scena za snimanje kakvog filma apokalipse, sve prije nego ugodno, sigurno i sadržajima ispunjeno mjesto na kojemu će putnik dočekati svoj vlak ili sići s njega. Takva slika napokon će, čini se, biti promijenjena, a kolodvor dobiti izgled kakav Rijeka, Riječani i njihovi gosti zaslužuju. Doduše, ne tijekom iduće godine, kada će Rijeka biti prijestolnica kulture Starog kontinenta što je, barem tako tvrde u HŽ Infrastrukturi, bila prvobitna namjena. Još prije tri mjeseca je član uprave HŽ Infrastrukture Nikola Ljuban u Rijeci »priznao« kako su prioriteti bili drugi, te kako nije bilo sredstava za obnovu kolodvorske zgrade, iako je naglasio da je izrada projektne dokumentacije započela još 2015. godine te je obnova trebala biti gotova do 2020., ali se projektiranje »oteglo zbog toga što je zgrada pod spomeničkom zaštitom«. Valja podsjetiti da je u dva navrata bio raspisan i natječaj za obnovu kolodvora, ali su ponude znatno premašivale procijenjenu vrijednost, koja je sada korigirana na 22 milijuna kuna.

U Rijeci su, inače, u tijeku dva velika željeznička projekta, oba na kolodvorima uz lučke, točnije kontejnerske terminale, onaj na Brajdici, gdje je već odrađeno više od polovice svih radova koji uključuju rekonstrukciju postojećih i izgradnju novih kolosijeka, uz proširenje izvlačnog tunela Sušak te uz budući kontejnerski terminal na Zagrebačkoj obali, gdje se također rekonstruira i dograđuje željeznička mreža. Ukupna je vrijednost ova dva projekta oko 67 milijuna eura, od čega najveći dio sufinancira Europska unija.

Mediteranski koridor

Za grad i njegove stanovnike iznimno važan projekt izgradnje drugog kolosijeka i rekonstrukcije postojećeg na dionici od Škrljeva do Jurdana trenutno je u fazi izrade projektne dokumentacije, koja bi trebala biti dovršena sredinom iduće godine, nakon čega će, po najavama predsjednika uprave HŽ Infrastrukture Ivana Kršića, kao i ministra prometa Olega Butkovića, krenuti postupak prijave za sufinanciranje izgradnje iz EU fondova. Iako u prvom redu u funkciji luke i teretnog prometa, drugi kolosijek će uvelike izmijeniti izgled grada, kao i sustav javnog gradskog prometa.

I na kraju, u idućoj godini kreću i natječaji za izradu studijske i projektne dokumentacije za nizinsku prugu od Karlovca do Rijeke. Točnije, za dvije dionice, od Karlovca do Oštarija i od Oštarija do Škrljeva, koja je dio Mediteranskog koridora, jednog od deset glavnih prometnih koridora Europske unije. Još nije sasvim izvjesno kako će se gradnja te pruge financirati, no iz Europske komisije, točnije europske uprave za transport, u zadnje dvije godine stižu jasne poruke da je Europska unija spremna i taj dio pruge sufinancirati iznosom do 85 posto od prihvatljivih troškova, iako je Vlada RH najavljivala i mogućnost izgradnje po koncesijskom modelu za što, tvrde upućeni, postoji ozbiljan interes kineske tvrtke CRBC koja već gradi Pelješki most, a javila se i u prvom krugu natječaja za koncesionara kontejnerskog terminala na Zagrebačkoj obali, zajedno s kineskom lukom Ningbo.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.


Promo
PUST 2020.
Viškovo

PUST 2020.