Projekti razvoja suvremene željeznice, na oba glavna koridora – od granice sa Slovenijom do granice sa Srbijom, te još više na potezu od Rijeke, preko Zagreba do mađarske granice, u kombinaciji s velikim lučkim infrastrukturnim projektima, poput izgradnje Zagrebačke obale, a u budućnosti i velikog kontejnerskog terminala na Krku, osigurat će Hrvatskoj i luci Rijeka status južnog ulaza roba s Dalekog istoka u Europu, uz razvoj novih djelatnosti te industrijskih i logističkih centara
RIJEKA – Stotinu i pedeset godina nakon početka gradnje željezničke pruge Zagreb – Rijeka, Hrvatska se ponovo okrenula ozbiljnim ulaganjima u razvoj željezničke mreže, na oba glavna koridora – od granice sa Slovenijom do granice sa Srbijom, te još više na potezu od Rijeke, preko Zagreba do mađarske granice.
Projekti razvoja suvremene željeznice, u kombinaciji s velikim lučkim infrastrukturnim projektima, poput izgradnje Zagrebačke obale, a u budućnosti i velikog kontejnerskog terminala na Krku, osigurat će Hrvatskoj i luci Rijeka status južnog ulaza roba s Dalekog istoka u Europu, uz razvoj brojnih drugih djelatnosti u današnjem intermodalnom transportnom sustavu, kao i razvoj brojnih novih industrijskih i logističkih centara u pozadini, primjerice u Zagrebu, gdje je planirana izgradnja velikog logističkog, ali i industrijskog područja uz samu prugu.
To su, ukratko, zaključci s velikog, dvodnevnog poslovnog foruma »Perspektive Južnih vrata Europe«, održanog u organizaciji Hrvatske gospodarske komore – Županijske komore Rijeka, održanog u povodu 150. obljetnice gradnje Riječke pruge, koja je sredinom 19. stoljeća Rijeku učinila jednom od najvažnijih i najvećih luka na Jadranu i Mediteranu, uz posljedični razvoj prometne i drugih industrija duž cijelog prometnog pravca. Izgradnjom nove, dvotračne pruge od granice s Mađarskom do Rijeke, na kojoj je dobar dio dionica već u izgradnji ili procesu projektiranja i natječaja, a najavljena je i gradnja najzahtjevnije dionice od Karlovca do Rijeke, zajedno s projektima u samoj luci, povijest bi se, najkraće rečeno, trebala ponoviti, a Rijeka i riječki prometni pravac zauzeti poziciju koja im pripada na prometnoj karti Europe. Potencijal Rijeke i riječkog prometnog pravca prepoznala je i Europska unija, koja je izdašnim sufinanciranjem značajno pomogla pokrenuti novi veliki investicijski ciklus na željeznici u Hrvatskoj.
Velika ulaganja
U radu poslovnog foruma, kroz dva dana održavanja, sudjelovalo je oko 160 sudionika, stručnjaka iz zemlje i inozemstva, a sam skup privukao je i značajnu medijsku pozornost pa u HGK – Županijskoj komori Rijeka drže da je u cijelosti ispunio očekivanja, pobudivši interes šire javnosti, a posebice stručne.
Poslovni je forum Komora organizirala zajedno s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture, HŽ Infrastrukturom, HŽ Cargom, HŽ putničkim prijevozom, Gradom Rijeka, Primorsko-goranskom županijom, Lučkom upravom Rijeka, društvom Manšped d.o.o., te Hrvatskim društvom željezničkih inženjera.
– U vrlo konstruktivnom okruglom stolu i panelima dat je pregled sadašnjeg stanja prometne infrastrukture i povezanosti infrastrukture kod nas, ali i šire, te kako bi ta infrastruktura trebala izgledati ubuduće i koje aktivnosti treba u tom pravcu poduzeti. Posebno je bilo govora o međunarodnim koridorima i potrebnom međudržavnom povezivanju i rješavanju otvorenih pitanja.
Hrvatska gospodarska komora – Županijska komora Rijeka nastavit će s aktivnostima i inicijativama kako u domeni prometne infrastrukture tako i u svim onim aktivnostima koje doprinose razvoju gospodarstva a time i našeg društva u cjelini, ocijenio je Zlatko Mičetić, u ime organizatora skupa.
Prvi dan Poslovnog foruma održan je u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja u Rijeci, gdje je već na svečanosti otvaranja ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković najavio da će u obnovu i izgradnju željezničke mreže do 2030. godine biti uloženo tri i pol milijarde eura.
U putničkom vlaku je potpisan i Sporazum o suradnji na aktivnostima vezanima za obnovu pruge L213 Lupoglav-Raša i uspostavu prometa do luke Bršica između HŽ Infrastrukture i Lučke uprave Rijeka, iznimno važan za potencijalni razvoj tog dijela riječkog lučkog bazena. U vlaku je, prije početka panela, predstavljen i projekt Rijeka Europska prijestolnica kulture.
– Pruga Zagreb – Rijeka i danas ima veliki potencijal, kao i prije 150 godina, a razvoj željezničke infrastrukture jedan je od glavnih preduvjeta za dosezanje punog potencijala riječke luke. Željeznicom se do devedesetih godina prevozilo oko 90 posto tereta iz riječke luke, a razvojem mreže autocesta taj je udio sada oko 25 posto, odnosno jedna trećina od nekadašnjih količina tereta. Naš je cilj da se količine tereta značajno povećaju, ali i da se znatno poveća udio tereta koji se prevozi željeznicom, što podržava i Europska unija, sufinanciranjem velikog broja željezničkih projekata u Hrvatskoj, rekao je Butković, nabrojivši niz projekata na željeznici koji su u različitim fazama.
Nizinska pruga
– Dio pruge od Zagreba prema Mađarskoj je definiran, gradi se, zaokružena je financijska konstrukcija, natječaji su raspisani, a do kraja godine bit će potpisani ugovori za dionicu Hrvatski Leskovac – Karlovac, čime krećemo i u izgradnju pruge od Zagreba prema Rijeci. Ostaje pitanje gradnje nizinske pruge prema Rijeci. Tu su moguća dva modela. Prvi je koncesija, koji je nepovoljniji model za Hrvatsku, ali je realan i ostvariv. Drugi je model putem EU-ovih fondova, za što Europska komisija ranije nije imala sluha, ali su sada dobiveni pozitivni signali da bi se u novoj financijskoj perspektivi i taj projekt mogao financijski zaokružiti iz europskih fondova, rekao je Butković, ističući i projekte u samoj Rijeci, izgradnju novih intermodalnih žljezničkih kolodvora uz kontejnerske terminale na Brajdici i Zagrebačkoj obali, izgradnju ceste D-403, projektiranje drugog kolosijeka pruge na trasi Jurdani – Škrljevo, te završetak Rijeka Gateway projekta i odabir koncesionara na kontejnerskom terminalu na Zagrebačkoj obali.
U uvodnom dijelu sudjelovali su i primorsko-goranski župan Zlatko Komadina te riječki gradonačelnik Vojko Obersnel. Komadina je istaknuo potrebu za bržim i hrabrijim donošenjem odluka o strateškim projektima, jer je do sad izgubljeno previše vremena. Sada kada su projekti krenuli, rekao je Komadina, više ih se neće moći zaustaviti. Obersnel je naglasio važnost željeznice i luke za razvoj grada, a istaknuo je i da vjeruje kako će u sklopu obnove i izgradnje pruge biti uređen i riječki željeznički kolodvor koji je u vrlo lošem stanju.
Okrugli stol
Prvog dana održan je Okrugli stol na temu »Prostorni planovi i željeznička povezanost – temelj razvoja i konkurentnosti«, na kojemu je sudjelovalo trinaest stručnjaka iz različitih tvrtki, institucija i udruga vezanih uz promet, željeznicu, prostorno planiranje, financijski sektor i druge povezane djelatnosti. Uvodna izlaganja održali su Vidoje Vujić, predsjednik HGK-ŽK Rijeka, Nikola Ljuban, član uprave HŽ infrastrukture, koji je predstavio brojna ulaganja u željeznicu kao ulaganja u budućnost cjelokupnog hrvatskog gospodarstva, zatim Tomislav Josip Mlinarić, dekan Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu koji se, zanimljivo, kao jedan od rijetkih sudionika skupa, usprotivio izgradnji nove nizinske pruge, tvrdeći u svojoj analizi kapaciteta riječke pruge u funkciji Luke Rijeka, da postojeća pruga, uz određene zahvate i preinake, može zadovoljiti sve potrebe riječke luke, s potencijalnim kapacitetom prijevoza preko 12 milijuna tona roba godišnje. Ljudevit Krpan, pročelnik za regionalni razvoj, infrastrukturu i upravljanje projektima PGŽ predstavio je prometne strategije i studije prometnog razvitka Primorsko-goranske županije, istaknuvši važnost dobrog prostornog planiranja za provedbu prometnih projekata, a Petar Verlič iz Prometnog instituta Slovenije govorio je o povezivanju jugoistočne Europe željeznicom kroz inovativni razvoj.
U raspravi koja je uslijedila, sudjelovao je još niz stručnjaka, koji su govorili o različitim aspektima prostornog planiranja i željezničke mreže, kao i konkretnim projektima, iznoseći različite teze i stavove, uz ipak generalni zaključak kako bez razvoja željezničke mreže i ostale prometne infrastrukture teško da može biti razvoja gospodarstva i konkurentnosti na svjetskom tržištu.
Paneli u vlaku
Drugi je dan poslovnog foruma, prikladno, s obzirom da je željeznica bila glavna tema, održan u posebnom putničkom vlaku na relaciji Rijeka – Zagreb, u kojemu je bilo oko sedamdeset sudionika i gostiju.
U vlaku su održana dva panela pod nazivom »Prometna infrastruktura i povezanost logističkih centara« te panel »Perspektive južnih vrata Europe i novi europski put svile«. U prvom panelu »Prometna infrastruktura i povezanost logističkih centara« bilo je govora o nacionalnom programu željezničke infrastrukture, investicijama u infrastrukturu, kako željezničku, tako i od strane Lučke uprave Rijeka u izgradnju lučkih prekrcajnih terminala. Također bilo je riječi i o povezivanju logističkih centara i razmjeni multimodalnih informacija u željezničkom prometu. Državni tajnik u Ministarstvu prometa Tomislav Mihotić predstavio je Nacionalni program željezničke infrastrukture za period 2016. – 2020., u kojemu su, uz izlaganje Marka Cara, člana uprave HŽ Infrastrukture o planovima investicija, predstavljeni svi najvažniji projekti na željeznici.
Pomoćnik ravnatelja Lučke uprave Rijeka Ivan Jakšić predstavio je projekte izgradnje lučkih terminala s naglaskom na izgradnju Zagreb Deep Sea kontejnerskog terminala, te proširenje kontejnerskog terminala na Brajdici, uz izgradnju novih kolodvora uz oba terminala, koju zajednički izvode Lučka uprava i HŽ Infrastruktura, a rezultirat će značajnim povećanjem kapaciteta prijevoza kontejnera vlakovima. Krešimir Vidović iz tvrtke Ericsson Nikola Tesla je govorio o ulozi nacionalne pristupne točke za razmjenu multimodalnih podataka u željezničkom prometu, naglasivši važnost informatizacije i brzog kolanja informacija za uspješno funkcioniranje željezničkog i multimodalnog prijevoza, a Kristijan Solina iz HAKOM-a je istaknuo pozitivne učinke liberalizacije željezničkog teretnog prometa, kojom su na tržište ušli novi prijevoznici, s novim vlakovima, a rezultat je značajno povećanje količine prevezenih tereta, osobito iz riječke luke i prema njoj.
U drugom panelu »Perspektive južnih vrata Europe i novi europski Put svile« uvodno je obraćanje održao Ognian Zlatev, voditelj predstavništva Europske komisije u Republici Hrvatskoj, koji je u više navrata tijekom panel rasprave istaknuo kako je Europska komisija spremna sufinancirati gradnju nizinske pruge, i to s iznosom do 85 posto ukupnih sredstava, ali Hrvatska za to mora imati spremnu i kvalitetno pripremljenu projektnu dokumentaciju što trenutno nije slučaj, za dionicu od Karlovca do Rijeke.
Zajednički nastup
O dosadašnjim ulaganjima Europske unije u željezničku i lučku infrastrukturu u Hrvatskoj govorio je Marinko Ajduk, a Marko Škraljsky, direktor Dragon maritime Adria d.o.o., predstavništva brodarskog giganta COSCO shipping, govorio je o poslovanju na riječkom prometnom pravcu, posebno naglasivši važnost ulaganja u željeznicu, kao i liberalizacije željezničkog teretnog prometa koja je rezultirala ulaskom brodara i njihovih tvrtki u željeznički transport, što je dovelo do višestrukog povećanja prevezenog broja kontejnera željeznicom prema Mađarskoj, kao jednom od potencijalno najvećih i najznačajnijih tržišta za riječku luku.
U raspravi je sudjelovao i Sergio Nardini, voditelj odjela za strateški razvoj Lučke uprave Trst, koji je govoreći o južnim vratima Europe i novom putu svile, kazao kako sve tri najznačajnije sjevernojadranske luke, Trst, Kopar i Rijeka, moraju prema svjetskom tržištu nastupati zajednički, kao jedan prometni pravac i servis, uz istodobno zadržavanje određenog stupnja međusobnog natjecanja i konkurencije, što, prema njegovom mišljenju može samo rezultirati poboljšanjem kvalitete lučkih usluga. Kinesko gospodarstvo na luke sjevernog Jadrana već gleda kao na jedan prometni pravac, potvrdio je Branimir Vidmarović iz Chinese Southeast European Business Associationa, kazavši kako i jedan od krakova novog Puta svile, odnosno projekta Jedan pojas Jedan put zahvaća i Jadran.
Poslovni forum je, u svakom slučaju, dao ozbiljne smjernice za nove poduzetničke i investicijske poduhvate. U tom cilju HGK – ŽK Rijeka u zaključku je predložila uspostavu stalne i redovite suradnja kroz sastanke i godišnje konferencije svih dionika multimodalnog prometa te poboljšanje regionalne suradnje i prometne povezanosti.
