Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 13° 1
Sutra: 13° 13° 1
23. siječnja 2020.
Veće tarife za objekte sigurnosti plovidbe

Ugrožena konkurentnost: Skuplja "svjetlarina" tjera brodove iz riječke luke

Snimio Sergej DRECHSLER
Snimio Sergej DRECHSLER
Autor:
Objavljeno: 7. siječanj 2016. u 16:27 2016-01-07T16:27:00+01:00

Brodari i agenti nezadovoljni  su pravilnikom kojeg  potpisuje ministar u odlasku Siniša Hajdaš Dončić, kojim je »svjetlarina« skuplja 5 do 15 posto, što skupljim čini i lučke usluge u hrvatskim lukama te strahuju da će se brodari  okrenuti jeftinijoj konkurenciji poput luke Kopar   

RIJEKA  »Svjetlarina« je poskupjela na Badnjak. Novi Pravilnik o naknadi za upotrebu objekata sigurnosti plovidbe, kojeg je potpisao ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić, stupio je na snagu od početka ove godine i njime je, prema tvrdnjama brodara i agenata, za 5 do 15 posto povećana tarifa za korištenje objekata sigurnosti plovidbe.

Dodatni problem je što ovaj važan Pravilnik stupa na snagu u vrijeme tehničke Vlade, te je objavljen u Narodnim novinama na Badnjak, 24. prosinca, zajedno s odlukom o povjeravanju mandata za sastavljanje Vlade Tihomiru Oreškoviću, kao i s odlukom o sazivu prvog zasjedanja Hrvatskog sabora. Problemom »svjetlarina« stoga će se sigurno morati baviti novi ministar pomorstva u novoj Vladi, koji će naslijediti Pravilnik sad već bivšeg ministra.

Revizija sustava

Tim Pravilnikom je praktično provedena temeljita revizija dosadašnjeg sustava tarifa, poskupljenje nije linearno i isto za sve, jer cijene ovise o vrsti broda, kao i tome da li se »svjetlarina« plaća mjesečno ili godišnje na temelju čega se mogu utvrditi posebni popusti.

 Riječ je o uredbi koja je protivna interesima brodara, lučkih operatera i agenata, jer se u još lošiju poziciju na tržištu stavljaju sve luke na Jadranu, čije usluge poskupljuju i time se stavljaju u slabiju tržišnu poziciju s konkurencijom.

Primjerice, usluge najveće hrvatske luke i cijelog riječkog prometnog pravca postaju manje konkurentne u odnosu na najveću slovensku luku u Kopru, koja ima nekoliko svjetionika i stoga najmanju moguću naknadu, dok u Hrvatskoj, usluge Rijeke i drugih luka poskupljuju.

U Hrvatskoj postoji ukupno 1.067 objekata pomorske signalizacije od čega su 704 objekta u ingerenciji državne tvrtke Plovput. Ukupno je 45 svjetionika s posadom ili bez nje, a ostalo su obalna svjetla, svjetleće oznake, plutače, itd. Velike brodare pritom ne zanimaju previše argumenti poskupljenja, već će sada, vodeći se jednostavnom poslovnom logikom, ukalkulirati koji im je prometni pravac jeftiniji, pa će primjerice još lakše donijeti odluku o upućivanju brodova u Kopar umjesto u Rijeku.   

Ravnatelj Lučke uprave Rijeka Vlado Mezak naglašava kako je upoznat s ovom temom, ali isto tako dodaje da nije riječ o klasičnom poskupljenju.

– Neprihvatljivo je da se kroz eventualno povećanje cijena usluga umanjuje konkuretnost riječkog prometnog pravca i mi ćemo svakako reagirati prema resornom Ministarstvu pomorstva ukoliko se to dogodi. Imamo ozbiljne pritužbe od strane predstavnika brodara i agenata, koji ukazuju da se mijenja i povećava ukupna cijena dolaska broda u luku i oni na to reagiraju. No, ovdje nije riječ o klasičnom povećanju tarifa, već je pitanje što će biti s ugovorima u kojima su bili ugrađeni popusti na plaćanje objekata sigurnosti plovidbe. Mi ćemo svakako pratiti situaciju s tim ugovorima i reagirati ukoliko to bude potrebno. Naše Ministarstvo sigurno ne želi da se riječka luka stavi u nepovoljniji položaj u odnosu na konkurentske luke u Trstu i Kopru, kazao je Mezak.

Prihvatljiv model

Zamjenik ministra pomorstva, prometa i infrastrukture Igor Butorac naglašava kako je od travnja prošle godine postojala obveza usvajanja novog Pravilnika na kojem je pet mjeseci radila posebna radna skupina u kojoj su bili predstavnici luka, agenata, ministarstva, Plovputa i lučkih uprava.

–  Nastojali smo okupiti najvažnije partnere i doći do prihvatljivog modela. Tarife se nisu mijenjale od 2009. godine i s novim modelom nastojali smo stimulirati brodare koji učestalo dolaze u hrvatske luke tako da je tarifa skuplja za jedan mjesec, ali na godišnjoj razini nema poskupljenja. Generalno na razini sustava poskupljenje tarifa iznosi oko 6 posto i ne mislim da će to bitno utjecati na konkurentnost hrvatskih luka. Primjerice riječka luka ima i drugih mogućnosti povećati konkurentnost, pa smanjiti cijenu lučkih vezova i drugih usluga, prostora tu sigurno ima. Ne vidim da je bilo što problematično u novom Pravilniku. Hrvatska ima više od tisuću objekata pomorske signalizacije, koje treba održavati. To je sustav koji traži ulaganja, pa stoga treba osigurati i namjenske prihode, ističe Butorac.

U sličnom tonu govori i predsjednik Uprave Plovputa Darko Meštrović, koji naglašava da je ova tvrtka ostala bez oko 8,5 milijuna kuna redovnih prihoda od priveza jahti i brodica, prihoda koji je preusmjeren u državni proračun.

–  Javnost treba znati da Plovput u zadnje četiri godine nije koristio ni lipe proračunskih sredstava, ali smo investirali 86 milijuna kuna iz vlastitih sredstava. Istovremeno smo nakon dugih kolektivnih pregovora maksimalno racionalizirali troškove poslovanja i krenuli u kapitalnu investiciju gradnje novog broda nakon čega smo ostali bez značajnog dijela prihoda. Tarife jesu oko 6 posto veće, ali su nama prihodi svejedno manji, jer se očekuje, shodno kalkulacijama o prometu iz zadnje tri godine, oko 2,5 milijuna kuna veći prihod nakon što novi Pravilnik bude primijenjen.  Zbog propisa koji reguliraju zaštitu tržišnog natjecanja došlo je do ukidanja popusta za pojedine brodare temeljem protokola u odnosu na važeću tarifu, ali su ti ukinuti popusti ukalkulirani u nove cijene i vodilo se računa o potrebi održavanja konkurentnosti. Primjerice, uvedene su povoljnije tarife za pojedine kategorije brodova po tonaži, konkretno kod brodova za rausti teret.

Plovputu osigurati neke druge prihode

Problem »svjetlarine« će sigurno izazvati mnogo nezadovoljstva, jer se povećanjem tarifa narušava konkurentnost hrvatskih luka. Plovput tu sigurno nije najveći problem, jer je riječ o tvrtki koja obavlja strateški izuzetno važan posao za državu koja ima jako razvedenu obalu, zahtjevan i glomazan sustav objekata sigurnosti na moru, koji se moraju kvalitetno održavati. Ključno je pitanje nije li za razvoj pomorstva i luka u Hrvatskoj bolje osigurati neke druge prihode Plovputu od povećanja »svjetlarine«, odnosno sagledati potrebe svih u cjelini. Ovako, nitko nije na dobitku. Pogotovo ne ako će u hrvatskim lukama biti još manje brodova zbog povećanog troška putovanja hrvatskim dijelom Jadrana o čemu je važno postići i kvalitetnije dogovore sa susjedima unutar institucija Europske unije, prije svega sa Slovenijom i Italijom. Nažalost, to je ipak puno teže od povećanja cijena, koje brodari, agenti i lučki operateri s pravom doživljavaju negativno.

Odgoda godinu dana

Također se nove tarife primjenjuju s odgodom od godinu dana za cruisere, dakle od početka 2017. godine. Nastojalo se što manje mijenjati postojeću tarifu, koja je u primjeni od 2009. godine, ali je isto tako bilo neophodno voditi računa o novonastalim okolnostima na tržištu. Plovput je u obvezi osigurati dostatne prihode da ne dođe do ugroze života i imovine na moru i smatram da su pri izradi Pravilnika  uzeta u obzir mišljenja svih sudionika radne skupine, kazao je Meštrović.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.