(Ne)demokratični izbori

U odluci Senata za izbor novog rektora Sveučilišta u Rijeci krije se veliki prostor za – akademsku korupciju

Ingrid Šestan Kučić

Foto S. Ježina

Foto S. Ježina

Akademska zajednica ima specifične koruptivne elemente, a to nije plava kuverta, već »ti meni – ja tebi«. Radi se o podjeli funkcija i slično. Budući da se rektor sada mora svidjeti samo polovici Senata, a to otvara upravo mogućnost za podjelu funkcija, smatra prof. dr. Sanja Barić s Pravnog fakulteta



Posljednjeg dana veljače članovi Senata Sveučilišta u Rijeci tajnim će glasovanjem birati novog rektora, a bit će izabran onaj kandidat koji dobije natpolovičnu većinu glasova svih članova Senata. Tih je članova ukupno 23, a većinu čine dekani i pročelnici sveučilišnih sastavnica ili njihovi zamjenici, dok pet glasova dolazi iz redova studentskih predstavnika.


S obzirom na to da Sveučilište broji 758 zaposlenika u znanstveno-nastavnom i umjetničko-nastavnom zvanju, riječ je o iznimno malom broju onih koji su privilegirani te imaju pravo glasa oko povjeravanja narednog, četverogodišnjeg mandata jednom od potencijalnih kandidata. Dakle, rektor će biti izabran s 18 glasova iz redova profesora od mogućih 758 u znanstveno-nastavnim zvanjima, što čini tek 2,8 posto baze na koju će se odnositi njegove odluke. Ta je baza još i veća dodaju li se tu i zaposlenici koji nisu u znanstveno-nastavnim zvanjima, a riječ je i o sustavu biranja koji je nedosljedan ostalim izborima na sveučilištu, jer dekan čija funkcija donosi daleko manje ovlasti mora zadovoljiti veću biračku masu koju čine svi članovi fakultetskog vijeća.



Iako se izborna utrka za novog rektora riječkog Sveučilišta odavno zahuktala te će nakon 23. siječnja, kada se zaključi natječajni postupak, biti poznati kandidati još uvijek nije poznato ime jednog člana Senata koji će glasati, a riječ je o studentskom predstavniku koji još uvijek nije izabran. Naime, Studentski je zbor iz svojih redova u Senat do sada delegirao četvero predstavnika, a treba ih biti petero. Razlog zbog kojeg nedostaje 23. član Senata, kaže rektor prof.dr. Pero Lučin, činjenica je da Studentski zbor nije na vrijeme proveo izbore.




– Svoj prijedlog Studentski je zbor dostavio dan prije zadnje sjednice Senata i nisam dozvolio da se taj prijedlog uvrsti na dnevni red zato što se sjednice Senata održavaju utorkom i pravilo je da se dnevni rad napravi do petka u 16 sati. Tako da će se o tom prijedlogu raspravljati na idućoj sjednici Senata, navodi rektor.


Novi će rektor morati osvojiti natpolovičnu većinu glasova članova Senata, a ako ni jedan od kandidata u prvom krugu glasova ne dobije natpolovičnu većinu glasova ukupnog biračkog tijela, u drugom krugu birat će se između one dvojice koji su u prvom krugu dobili najveći broj glasova, a ako ni u drugom krugu ni jedan od dvojice kandidata ne dobije natpolovičnu većinu, postupak će se ponoviti.


1. prof.dr. Pero Lučin, rektor Sveučilišta u Rijeci


2. izv. prof. art. Letricija Linardić, dekanica Akademije primijenjenih umjetnosti


3. izv. prof. dr. Alen Host, dekan Ekonomskog fakulteta


4. prof. dr. Dora Smolčić Jurdana, dekanica Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu


5. prof. dr. Alan Šustić, dekan Fakulteta zdravstvenih studija


6. izv. prof. dr. Ines Srdoč Konestra, dekanica Filozofskog fakulteta


7. izv. prof. dr. Ivana Štimac Grandić, dekanica Građevinskog fakulteta


8. prof. dr. Tomislav Rukavina, dekan Medicinskog fakulteta


9. izv. prof. dr. Alen Jugović, dekan Pomorskog fakulteta


10. prof. dr. Eduard Kunštek, dekan Pravnog fakulteta


11. prof. dr. Jasna Prpić Oršić, dekanica Tehničkog fakulteta


12. izv. prof. dr. Lidija Vujičić, dekanica Učiteljskog fakulteta


13. izv. prof. dr. Rajka Jurdana Šepić, pročelnica Odjela za fiziku


14. izv. prof. dr. Patrizia Poščić, pročelnica Odjela za informatiku


15. prof. dr. Dean Crnković, zamjenik pročelnice Odjela za matematiku


16. prof. dr. Krešimir Pavelić, zamjenik pročelnice Odjela za biotehnologiju


17. Dinko Jurjević, ravnatelj Studentskog centra Rijeka


18. Senka Tomljanović, ravnateljica Sveučilišne knjižnice Rijeka


19. Andrea Mešanović, predstavnica studenata poslijediplomskih i doktorskih studija


20. Šimun Rogoznica, predstavnik studenata preddiplomskih i diplomskih studija


21. Slobodan Šolaja, predstavnik studenata preddiplomskih i diplomskih studija


22. Kruno Topolski, predstavnik studenata preddiplomskih i diplomskih studija


23. Još nije izabran



Sajamska kupovina


Takav nedosljedan način izbora rektora za dio akademske zajednice nije prihvatljiv, jer riječ je o nedemokratičnim izborima koji ostavljaju veliki prostor za lobiranje, ali i koruptivne elemente te u konačnici cijeli izborni postupak svode na razinu sajamske kupovine. Navodeći kako je po pitanju načina izbora rektora važno poznavanje prakse drugih sveučilišta i drugih država, a u tom pogledu nema saznanja, prof.dr. Sanja Barić s Pravnog fakulteta, kaže da na prvi pogled svaki model ima prednosti i nedostatke.


– Svakako da bi svi voljeli kada bi mogli sudjelovati u izboru rektora, a to bi onda zahtijevalo i drugačiju vrstu kampanje. Model riječkog Sveučilišta nema toliko demokratičnu dimenziju. Otvara mogućnost lobiranja i drugih radnji koje su izvan zakonskih granica. Naime, akademska zajednica ima specifične koruptivne elemente, a to nije plava kuverta, već »ti meni – ja tebi«. Radi se o podjeli funkcija i slično. Budući da se rektor sada mora svidjeti samo polovici Senata, a to otvara upravo mogućnost za podjelu funkcija. Ne kažem da koruptivne radnje postoje, ali postoje sumnje i mogućnosti. Sadašnji model stvara veliku mogućnost različitih oblika kupovine glasova. Mišljenja sam da je daleko važnije razmisliti o formi ne samo izbora, nego i djelatnosti rektora. Odnosno, trebaju li sveučilišta imati menadžera i znanstvenog rektora, a ta odluka nije na samim sveučilištima nego na državi, kaže prof.dr. Barić.


Na granici nemoralnog


Toj mogućnosti kupovine glasova, dodaje, najpodložniji su studenti, jer oni su najosjetljiviji na bilo kakvu vrstu pritisaka te predstavljaju najslabiju kariku.


– To je nešto što je na granicama nemoralnih radnji, a studenti su ti koji su najpodložniji uslugama. Akademska »podmazivanja« nisu koruptivne radnje, ali su na granici, ističe prof.dr. Barić.


Bivši kandidat za rektora prof.dr. Goran Kalogjera koji je prije osam godina sudjelovao u u utrci za to mjesto dijeli mišljenje da bi izborni sistem trebalo postaviti na novi i demokratičniji način.


– O novom načinu izbora rektora razgovaralo se prije par godina, još za vrijeme rektora Rukavine, međutim po tom pitanju u zadnjih osam godina ništa nije napravljeno. Naime, u vrijeme kada sam se uz dr. Branka Rafajca, dr. Pavu Komadinu, dr. Peru Lučina i dr. Vinka Kandžiju i ja kandidirao za rektora Sveučilišta u Rijeci, bilo je govora o tome da se sistem izbora treba postaviti na novi, demokratskiji način, gdje bi svi predstavnici riječke akademske zajednice mogli participirati u izboru novog rektora. Na žalost, ni onda, a ni nakon prvog mandata rektora Lučina po tom pitanju nisu napravljeni nikakvi pomaci. No da ne ispadne krivica samo na rektoru, koji je u drugom mandatu izabran po starom principu, treba se upitati sljedeće. Odgovaraju li akademskoj zajednici Sveučilišta u Rijeci promjene u izboru rektora? S obzirom na muk iz naših redova, očito ne. Ljudima pretpostavljam, odgovara da umjesto njih glasuju njihovi dekani, koje na neki način obvezuju glasovi fakultetskih vijeća. Iz toga proizilazi da riječkoj akademskoj zajednici ovakav izbor rektora odgovara, navodi prof.dr. Kalogjera.


Plebiscitarna podrška


Dodajući da ako izbor gledamo kao proces i kao nešto u čijoj bi realizaciji trebali biti uključeni i drugi subjekti osim dekana, rektora i studenata, prof.dr. Kalogjera ističe da onda postojeći način izbora nije u redu.


– Osobno, kao čovjek koji je na Sveučilištu oko četrdesetak godina i koji je obnašao sve funkcije mišljenja sam da u izboru rektora trebaju sudjelovati svi njegovi akteri, počevši od redovitih profesora u trajnom zvanju, redovitih i izvanrednih profesora. Docenti i asistenti trebali bi također sudjelovati, ali po sistemu predstavnika po fakultetima. Rektor izabran na ovakav način imao bi plebiscitarnu podršku Sveučilišta i svojim izborom anulirao sve moguće špekulacije, koje uz izbor idu. S ovakvim izbornim sistemom jasno je da lobiranja ima. Uostalom ono je legitimno. Zašto se ja ne bih mogao angažirati za kandidata kojeg smatram adekvatnim za časnu i odgovornu funkciju rektora? To je moje pravo. Ali kada bih kao redoviti profesor u trajnom zvanju mogao glasovati za izbor rektora, onda lobiranje ne bih smatrao potrebnim. Želim kazati i ovo. Ovi će se izbori za rektora odigrati po ustaljenom, dosadašnjem principu. Dakle, novog će rektora izabrati članovi Senata. I to je legalno i tu po završetku procedure nema više nikakve priče. Osobno, novom rektoru ili rektorici preporučujem promjenu izbornog zakona, jer nam je svima u interesu, pogotovo onima koji ostaju u riječkoj akademskoj zajednici, da uzmu učešća i izboru novog rektora kao sudionici izbornog procesa, poručuje prof.dr. Kalogjera.


Neusporediva praksa


Član Senata i dekan Fakulteta za zdravstvene studije prof.dr. Alan Šustić kaže pak kako je uobičajena praksa europskih sveučilišta da rektore biraju ljudi iz redova nastavnika, no radi se o integriranim sveučilištima, a hrvatska sveučilišta nisu takva pa je time riječ i o neusporedivim praksama.


– Sistem izbora koji imamo nije pošten i dobar, ali jedino takav sistem može postojati na sveučilištu koje je dezintegrirano. Hrvatska ima nefunkcionalna sveučilišta koja su kao takva neusporediva s europskim sveučilištima. Način na koji se bira rektor odgovara sveučilištu kakvo je sada, a što se studentskih glasova tiče svugdje u Europi studenti imaju određeno pravo glasa, ali na integriranim sveučilištima to je u manjem obimu nego što je naš slučaj, navodi prof.dr. Šustić.


Kao i prof.dr. Šustić i prof.dr. Rajka Jurdana Šepić, pročelnica Odjela za fiziku, imat će pravo glasa kod odabira budućeg rektora te navodi da vjeruje kako bolji modeli izbora čelnog čovjeka sveučilišta ipak postoje.


– Kao član Senata osjećam veliku odgovornost, jer riječ je o izborima važnog čovjeka, a i ja moram dati glas. Broj ljudi koji bira rektora jako je mali i na te je ljude upravo zbog toga moguće utjecati. Smatram da akademska zajednica ima jako puno ljudi koji bi trebali dati svoj glas za jedno tako važno mjesto. Svi smo mi u Senatu promjenjiva roba, jer riječ je o ljudima koji imaju mandate, a pogotovo su promjenjivi studenti, kaže prof.dr. Jurdana Šepić.


Zlouporaba moguća


Predsjednica Udruge za razvoj visokog školstva prof.dr. Marta Žuvić Butorac kaže da se sustav izbora rektora, kao i svaki drugi sustav, može koristiti i zloupotrijebiti.


– Procedure moraju postojati, a procedura ima delegatski smisao, jer članovi Senata su predstavnici institucija. Od tih predstavnika, svakoga osobno, zavisi hoće li tražiti mišljenje zaposlenika ustanova s koje dolazi. Ovaj model na neki način participira cijelu biračku bazu ako član Senata tako postupi. Ne postoji savršena procedura, a na jako puno inozemnih ustanova rektore postavljaju osnivači, pojašnjava prof.dr. Žuvić Butorac.


Jedan od bivših kandidata za rektora professor emeritus Pavao Komadina mišljenja je da akademska zajednica treba u većoj mjeri participirati u izboru rektora ističući kako bi demokratskiji izbor uvijek podržao.


– Međutim tu postoji i jedna zamka, a riječ je o tome da pojedini fakulteti imaju veći broj profesora pa bi kandidati s tih fakulteta bili u prednosti i moglo bi se dogoditi da stalno imamo rektora iz određenih područja. No, svakako podržavam ideju da bi veći broj članova akademske zajednice trebao glasati, pogotovo veći broj profesora. Sada glasa mali broj njih i ako stvarno budemo imali velik broj kandidata vrlo lako se može dogoditi da će više kandidata imati jednak broj glasova. Kada bi bio veći broj glasova tako nešto je teže očekivati, zaključuje professor emeritus Komadina.