U KBC-u Rijeka ne mogu se baš pohvaliti - higijenom ruku

Riječka bolnica troši malo dezinficijensa, no u državnom je prosjeku po stopi smrtnosti od infarkta i moždanog udara

ZAGREB U hrvatskim je bolnicama stopa smrtnosti od infarkta miokarda u 2015. godini iznosila 11,5 posto, što znači da se u prosjeku svaki deseti pacijent koji je u bolnicu stigao s infarktom, unatoč medicinskoj intervenciji nije »izvukao«. Ova stopa odgovara europskom prosjeku, a prema podacima OECD-a, stope smrtnosti od infarkta miokarda u pojedinim se državama članicama kreću od 4,5 posto u Švedskoj do 15,4 posto u Latviji.

Po pitanju moždanog udara stojimo bitno lošije: stopa smrtnosti od moždanog udara u našim bolnicama iznosi 19,7 posto, što Hrvatsku svrstava među najlošije europske primjere. Za usporedbu, OECD bilježi raspon bolničke stope smrtnosti od moždanog udara od 5,1 posto u Finskoj do 18,4 posto u Latviji.

Podaci su to kojima raspolaže Agencija za kvalitetu i akreditaciju u zdravstvu, a prikupljaju se u okviru programa praćenja sigurnosti pacijenata u hrvatskim bolnicama. Osim stope smrtnosti pacijenata sa srčanim infarktom ili moždanim udarom u roku od 30 dana od prijema u bolnicu, mjeri se i učestalost bolničkih postkirurških infekcija, dekubitusa, nedostatne higijene…

Bolnice su u 2015. godini bile bitno ažurnije u dostavi izvješća, no još uvijek i neke velike bolnice, poput KBC-a Zagreb ili KBC-a Osijek jednostavno ne pošalju izvješće o tome koliko je pacijenata u njihovoj bolnici, primjerice umrlo od moždanog udara. KBC Rijeka je za 2015. godinu dostavio izvješća o gotovo svim pokazateljima sigurnosti pacijenta, ali su izostavili podatke o bolničkim infekcijama, poslijekirurškom krvarenju i nuspojavama lijekova. – Ako bolnica redovito dostavlja izvješće Agenciji, to je pokazatelj da je brine o praćenju sigurnosti pacijenta. Unazad četiri godine vidimo značajan napredak u uspostavi sustava praćenja sigurnosti pacijenta – ističe Jasna Mesarić, pomoćnica ravnatelja za kvalitetu i edukaciju.

Po stopi smrtnosti od infarkta i moždanog udara, kao i akutne upale gušterače, riječka je bolnica u državnom prosjeku. Ne može se, međutim, pohvaliti higijenom ruku, jednom od glavnih mjera u borbi protiv bolničkih infekcija. Potrošnja alkoholnih pripravaka za higijenu ruku na intenzivnoj njezi u riječkoj je bolnici ispod nacionalnog prosjeka, ne računajući čak 14 bolnica, među njima i Rebro, koje uopće nisu dostavile podatke o tome.

U prosjeku, u hrvatskim se bolnicama potroši 43 litre dezinficijensa na 1000 bolesničkih dana po internističkoj jedinici intenzivnog liječenja. Istodobno, riječka bolnica potroši oko 25 litara dezinficijensa, kao i Virovitička, a zadarska bolnica i opatijska Thalasoterapija još dvostruko manje. I na kirurškoj intenzivnoj njezi stanje je slično – nacionalni prosjek iznosi 117 litara na 1000 bolesničkih dana, a u riječkoj bolnici potroši se manje od 80. Ispod prosjeka su i zagrebačke bolnice Merkur i KBC Sestara milosrdnica, a iznad prosjeka pulska i vukovarska bolnica, te Klinika za ortopediju Lovran.

U Agenciji ističu da su sve bolnice koje dostavljaju tražene podatke zapravo primjeri dobre prakse. U pogledu smtnosti od infarkta miokarda, navodi Mesarić, dobri su primjeri KBC Rijeka, OB »Dr. Ivo Pedišić«, dubrovačka, šibenska, vinkovačka, čakovečka, i još nekoliko bolnica koje su dostavile cjelovita izvješća za 2014. i 2015. godinu. – Nedovoljno prijavljivanje od strane bolnica je problem svuda u svijetu. Sustav koji smo uspostavili bolnicama omogućava da prepoznaju koja područja trebaju unaprijediti – kaže Mesarić. Agencija je ove godine kroz projekt Svjetske banke pokrenula audit u bolnicama, gdje na terenu izravno prate i kontroliraju kvalitetu skrbi i sigurnost pacijenta za akutni infarkt miokarda, moždani udar i antimikrobnu kiruršku zaštitu.

U KBC-u Rijeka ne mogu se baš pohvaliti – higijenom ruku