Tko će sjesti u fotelju prvog čovjeka Sveučilišta u Rijeci /arhiva NL
Budući rektor ili rektorica moraju osvojiti natpolovičnu većinu glasova 23 člana Senata. Ukoliko ni jedan od kandidata u prvom krugu glasovanja ne dobije natpolovičnu većinu, u drugom krugu birat će se između one dvojice koja su u prvom krugu dobila najveći broj glasova. Ako ni u drugom krugu ni jedan ne dobije natpolovičnu većinu, postupak izbora morat će se ponoviti
Nakon gotovo dva mjeseca od raspisivanja natječaja za rektora Sveučilišta u Rijeci članovi Senata na današnjoj će sjednici donijeti konačnu odluku o tome tko će u idućem četverogodišnjem mandatu biti čelnik te visokoškolske ustanove, raspolagati proračunom teškim 670 milijuna kuna i preuzeti jednu od najvažnijih riječkih funkcija.
Nakon osam godina članovi Senata sutra će sudjelovati u istinskom izboru rektora, jer izbor održan prije četiri godine više je bio reizbor aktualnog rektora prof. dr. Pere Lučina, s obzirom na to da je bio jedini kandidat za to mjesto. Dvadesetodnevna kampanja, koliko je trajalo predstavljanje šestero kandidata, prošla je prilično napeto i burovito, a dan D za Sveučilište trebao bi napokon zaustaviti nastale tenzije.
Budući rektor ili rektorica moraju osvojiti natpolovičnu većinu glasova 23 člana Senata. Ukoliko ni jedan od kandidata u prvom krugu glasova ne dobije natpolovičnu većinu glasova ukupnog biračkog tijela, u drugom krugu birat će se između dvojice koji su u prvom krugu dobili najveći broj glasova. Dogodi li se da ni u drugom krugu ni jedan od dvojice kandidata ne dobije natpolovičnu većinu, postupak izbora morat će se ponoviti.
Uspiju li članovi Senata izabrati novog rektora, bit će to četrnaesti rektor ili rektorica riječkog Sveučilišta, a birat će se među četvero kandidata koji dolaze iz redova uprave Sveučilišta, odnosno riječ je o prorektorima: prof. dr. Snježani Prijić Samaržija, prof. dr. Nevenki Ožanić, prof. dr. Zlatanu Caru te prof. dr. Joži Periću.
Uz aktualne prorektore pretedenti za rektorsku funkciju su i bivši dekan Pomorskog fakulteta prof. dr. Serđo Kos te prof. dr. Amir Muzur s Medicinskog i Fakulteta zdravstvenih studija.
Do sada najžešći i najburniji izbori za rektora – najkraće je kako se može opisati proteklo dvomjesečno razdoblje u kojem je na vidjelo izašlo puno toga o čemu se samo šuškalo po hodnicima. Zakotrljala se priča o tome tko sjedi na Senatu iz redova studenata pa je tako na vidjelo izašlo da je jedan od studentskih predstavnika, i to diplomskih studija, već 12 godina studira na Pravnom fakultetu, a pored toga što predstavlja više od 16 tisuća studenata riječkog Sveučilišta obnaša i funkciju tajnika Studentskog zbora koja je poluprofesionalna i za to dobiva pozamašnu mjesečnu naknadu isplaćenu iz proračuna Studentskog zbora ili prevedeno -plaćaju ga porezni obveznici. Plaćali su ga i za vrijeme dvogodišnjeg »zamrzavanja« studija, kada je bio nesposoban za obavljanje svojih studentskih obveza, no bio je sposoban sjediti u Senatu i primati naknadu za funkciju tajnika.
Našla se u toj priči i studentska predstavnica iz redova doktoranata koja je pak profesionalizirala svoju funkciju u Senatu i u njemu sjedi već šest godina, a to uspijeva obnašajući različite funkcije unutar Studentskog zbora. Na posljednjim je općim izborima izgubila u čak tri kruga glasanja od svog protukandidata, no opet ju je Skupština Studentskog zbora imenovala u Senat, jer ipak radi se o predstavnici koja ima iskustva rada u Senatu pa šteta je potratiti takve vještine pružajući mogućnost onome tko je pobijedio na izborima da preuzme funkciju.
I vječiti student u Senatu sjedi zbog svog iskustva koje je stekao tijekom dvanaestogodišnjeg studiranja, a sve je to legalno i to dvoje studenata sutra će odigrati svoju ulogu u izboru budućeg rektora, možda i presudnu. Legalno je i financijsko izvješće Studentskog zbora o kojem se tijekom posljednjih dvadeset dana puno pričalo pa se i na javnim predstavljanjima kandidata moglo slušati negodovanje pojedinih studenata izvan vrha Studentskog zbora zbog činjenice da se petina studentskog proračuna koji iznosi 1,7 milijuna kuna troši na manifestaciju Student Day Festival, i tako već godinama. Negodovalo se i zbog činjenice da monopol nad organizacijom te skupe manifestacije drže bivši studenti, umjesto da to prepuste budućim naraštajima.
Ono o čemu se nije javno pričalo i nije se pisalo anonimna su pisma uperena protiv dijela kandidata u kojima su nabrojeni svi njihovi dosadašnji propusti. Ta su pisma stizala na našu redakciju, ali i na adrese članova Senata. Nije se pisalo ni o pritiscima, lobiranjima, računicama, obećanim funkcijama, tenzijama između pojedinih kandidata za rektora, nervozi koja je vladala Rektoratom, kao i tome da dio kandidata ne može računati na određeni broj glasova jer su oni već unaprijed namijenjeni za pojedine kandidate, ali se o tome itekako kuloarski pričalo. Te iste priče spominju čak i sukobe interesa među članovima Senata, a čak i oni koji su nekada davno sudjelovali u kampanji za rektora kažu da su ovo bili »najprljaviji« izbori za rektora do sada, nesvojstveni razini koju bi trebala imati akademska zajednica.
Pisalo se o argumentiranim činjenicama, a upravo je to smetalo dijelu te akademske zajednice, jer nikako nije jasno odakle toliki interes za izbor rektora kada se sve lijepo moglo u tišini odraditi. Mogao se provesti izbor bez novinskih napisa, objaviti tko je novi rektor i nastaviti dalje s pričama gurnutim pod tepih. Za javnost bi to bili izbori na »nivou«, a za aktere koji znaju istinu samo još jedna sekvenca akademskog života.
Bitna i utjecajna pozicija
S obzirom na broj kandidata i ono što funkcija rektora sa sobom nosi, riječ je o iznimno željenoj fotelji, koja znači jednu od najviših i najutjecajnijih riječkih pozicija, a sa sobom nosi i međunarodni ugled, ali i veliku odgovornost. Rektor nije samo čelnik Sveučilišta koji zastupa, predstavlja i upravlja Sveučilištem, on ujedno predsjedava Senatom i provodi njegove odluke, a za svoj rad odgovoran je Senatu. Njegove se odluke odnose na 11 fakulteta, 4 sveučilišna odjela, knjižnicu, Studentski centar te gotovo 20 tisuća ljudi, od čega je skoro 17 tisuća studenata.
Uz zastupanje i upravljanje Sveučilištem obaveze su rektora i promicati autonomiju institucije, pripremati organizacijski i razvojni plan sveučilišta, pripremati prijedloge programskog ugovora, akte o sistematizaciji radnih mjesta na sveučilištu, pravilnik o financiranju sveučilišta kojim se utvrđuje raspodjela vlastitih prihoda, predlagati senatu imenovanje i razrješenje čelnika sastavnica, brinuti o dosljednom provođenju statuta sveučilišta i odluka senata od strane sastavnica sveučilišta te koordinira njihovim radom, imenovati prorektore, voditi pregovore i zaključivati programske ugovore s ministrom nadležnim za visoko obrazovanje, zaključivati ugovore o radu sa zaposlenicima sveučilišta, izdavati, odbijati izdavanje ili oduzimati akademsku dopusnicu, a obavlja i još cijeli niz drugih poslova utvrđenih zakonom i Statutom sveučilišta.
Kako će sve to raditi, kandidati za rektora iznijeli su u svojim programima rada javno objavljenim na web stranicama Sveučilišta, a sudjelovali su i na dva javna predstavljanja, jedno u organizaciji Udruge za razvoj visokog školstva Universitas te na drugom organiziranom od strane Studentskog zbora. Na tim su predstavljanjima na vidjelo izašle i neke slabosti riječkog Sveučilišta, neriješeni problemi koji će čekati budućeg rektora, a članovi akademske zajednice potegnuli su i pitanje načina izbora rektora, jasno dajući na znanje da im se mogućnost da o tako važnoj funkciji odlučuju samo članovi Senata ne dopada jer s obzirom na to da Sveučilište broji 758 zaposlenika u znanstveno-nastavnom i umjetničko-nastavnom zvanju, riječ je o iznimno malom broju onih koji su privilegirani i sutra će dati svoj glas.
Prazno obećanje
Od 23 člana Senata, petero ih je iz redova studenata, što znači da iz redova znanstveno-nastavnog osoblja glasa svega njih 18, što čini tek 2,8 posto baze na koju će se odnositi rektorove odluke. Ta je baza još i veća dodaju li se tu i zaposlenici koji nisu u znanstveno-nastavnim zvanjima, a riječ je i o sustavu biranja koji je nedosljedan ostalim izborima na sveučilištu, jer dekan čija funkcija donosi daleko manje ovlasti mora zadovoljiti veću biračku masu koju čine svi članovi fakultetskog vijeća.
Na takav nepravedan izbor na javnoj tribini upozorili su članovi akademske zajednice, a nakon što su svi kandidati za rektora iznijeli stav da će, preuzmu li tu funkciju promijeniti način izbora, iz redova akademske zajednice došla je i opaska da su prilikom posljednjih pravih izbora za rektora, prije osam godina, dobili isto obećanje koje nikada nije izvršeno.
Nije to jedino prazno obećanje dano zaposlenicima Sveučilišta, jer ono što je djelatnike itekako interesiralo je sistematizacija radnih mjesta na koju godinama uzaludno čekaju. Potezalo se na tribini i pitanje povećanja transparentnosti rada ustanove, javne nabave i cijeli niz problema na koje članovi akademske zajednice nailaze u svakodnevnom radu. Studenti su pak otvorili niz pitanja koja njih tište, od podizanja studentskog standarda, unapređenja nastave pa poboljšanja sustava stipendiranja, a zanimao ih je i stav kandidata o visini školarine i cijeni ECTS boda.
Kandidati su imali i jedno predstavljanje programa zatvoreno za javnost, a riječ je o predstavljanju članovima Senata, dok mogućnost da svoje programe predstave u Auli Magni nitko od kandidata nije iskoristio. Svoje dvadesetodnevno predstavljanje su završili, a koliko su bili uspješni u tome i tko je ponudio najkvalitetniji program rada za mandatno razdoblje 2017.-2021. ocijenit će Senat Sveučilišta u Rijeci.
