Komentar ovih najava zatražili smo u Društvu arhitekata Rijeka (DAR) čiji je predsjednik Igor Rožić kazao kako nije upoznat s brojem stanova koje Štrok želi graditi i njihovoj visini, no upozorio kako se radi o vitalnom dijelu grada čije definiranje traži široku javnu raspravu.
– Grad Rijeka oduvijek tvrdi da početak razvoja južne Delte i Porto Baroša mora biti Urbanističko arhitektonski natječaj kojim će se utvrditi svi detalji o kojima postavljate pitanja. Da je u tom smislu bilo više razumijevanja od strane Lučke uprave, takav urbanističko-arhitektonski natječaj je već odavno mogao biti raspisan. O preciznom broju stanova preuranjeno je govoriti i nepotrebno je špekulirati. Broj stanova samo je jedan od elemenata koji će biti dio Urbanističko-arhitektonskog rješenja, rekao je jučer gradonačelnik Vojko Obersnel navodeći kako brojka od oko 1.500 stanova proizlazi iz GUP-a i podrazumijeva ostavljanje dovoljno velikog prostora za javne trgove, ulice, pješačko-rekreativnu zonu uz more i slično, a to je, uz ostalo, interes Grada i građana Rijeke.
– Što se tiče developera, nikada nisam ni govorio da je problem da ih bude jedan ili dva ili pet. Broj developera nije presudna stvar. Presudno bitno je da bilo koji developer(i) ne mogu ondje raditi što god žele i ne mogu isključivo oni odlučiti kako će izgledati područje južne Delte, nego se prethodno, kroz Urbanističko-arhitektonsko rješenje i Detaljni plan uređenja, mora utvrditi što i koliko se može gradit, smatra Obersnel.
– Stav struke je da se kroz arhitektonsko-urbanistički natječaj treba dati mogućnost profesionalnim timovima arhitekata da definiraju to područje. Kao i da se na temelju toga kroz široku javnu diskusiju dođe do nekakvog prihvatljivog rješenja i odgovora o tome kakva bi struktura područja trebala biti u smislu javnog i privatnog, odnosno komercijalnog i nekomercijalnog dijela. Po mogućnosti bi natječaj trebao biti međunarodni. Ovo je vitalno gradsko područje, u središtu grada, dakle ne radi se o nekakvoj greenfield investiciji na neurbaniziranom području i stoga se kod njegova planiranja ne može gledati samo interes ulagača. Iako bi interes investitora trebao biti sukladan interesu grada, a to je da to područje živi te da sadržaji budu u upotrebi. Samo numerički maksimalno iskorištavanje terena, bez da se područje u naravi ne uklopi u gradsku priču nije interes niti građana, niti ulagača, rekao je Rožić dodavši kako ima povjerenja u Grad kao instancu koja planira razvoj grada, te Lučku upravu koja upravlja tim područjem, te kako u planiranju tog prostora treba biti »oprezan, ali i hrabar«.
Apsurdna situacija
Arhitekt Nenad Kocijan, predsjednik Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu PGŽ, je pak pojasnio kako je osnovni problem Delte što je lučko područje državno, što znači da Grad Rijeka njime ne može upravljati.
– Sada se, pak, događa apsurdna situacija da Grad luci daje mješovitu namjenu tom lučkom području. Također, to je vrlo atraktivan prostor, jedini potencijalni pravi izlaz grada na more, a isto tako treba reći da se zaboravlja da je luka još uvijek aktivna. Primjeri iz inozemstva, koji se često spominju, poput Hamburga, Rotterdama, Genove ili Barcelone, ustvari nisu usporedivi s riječkim slučajem jer su oni najprije luku izmjestili na novi prostor, a potom se staroj gradskoj luci moglo dati drugu namjenu i sadržaje, rekao je Kocijan upozorivši kako su prilikom dolaska developera zadnja crta obrane Grada upravo urbanističke norme i bitno je da se tu ne popušta. Na pitanje je li realno očekivati 1.500 ili 2.000 luksuznih stanova, ovaj je arhitekt postavio pitanje tko će te stanove kupiti, podsjetivši i na činjenicu da je luksuzne stanove teško očekivati uz – kontejnerski terminal Brajdicu.
– Delta traži vrlo ozbiljno osmišljavanje, a suština je u gradskoj strategiji gospodarskog razvoja, zaključio je ovaj stručnjak.
Uključiti struku
Riječki arhitekti ističu i kako prilikom planiranja tog područja treba omogućiti maksimalan pristup obali, odnosno budućoj rivi, vidjeti koji će režim biti s marinom, hoće li to područje biti ograđeno ili ne i slično, a nužno je uključiti i domaću struku u planiranje tog područja.
Otvorenih pitanja, dakle, ima mnogo. Osim toga, Lučka uprava za sada nije napravila projekt tog područja, a tek se očekuje i raspisivanje natječaja. Do sada su prikupili tek pisma namjere potencijalnih investitora, i to njih ukupno 35. Neriješena su i pitanja zakonske regulative oko pomorskog dobra i koncesioniranja, što znači da će do prvog krampa na Delti izgleda proći još podosta vremena. Iako, u vrijeme kada je riječko gospodarstvo u padu i kada se firme zatvaraju, a država je gladna investicija, najave o Delti i Porto Barošu doista lijepo zvuče.
