U županiji smatraju kako su učinili sve što je trebalo da se cesta izgradi, a Komadinino prebacivanje financijskog tereta izgradnje sa Županije na Hrvatske ceste u njegovom kratkom ministarskom mandatu, prvorazrednim političkim potezom koji je građane PGŽ poštedio troška od preko stotinu milijuna kuna
RIJEKA Nakon što je iz Hrvatskih cesta za naš list potvrđeno da će izgradnja ceste do CZGO Marišćina debelo kasniti u odnosu na predviđeno puštanje u pogon zone za gospodarenje otpadom, u rujnu ove godine, iz Primorsko-goranske županije, koja je zajedno s Općinom Viškovo odavno trebala izgraditi cestu, ograđuju se od odgovornosti za kašnjenje.
Cestu, kao integralni dio projekta CZGO Marišćina, trebali su, podsjećamo, izgraditi Grad Rijeka, od čvora Rujevica do administrativnih granica s Općinom Viškovo, a preostali dio do Marišćine najvećim dijelom Primorsko-goranska županija, te Općina Viškovo.
Pužev korak
Radovi su krenuli, ali puževim korakom, zbog niza problema koje navode u Hrvatskim cestama – na prvoj dionici izvođač nije ni uveden u gradilište jer nije dovršena imovinsko pravna priprema, za što je bila zadužena Općina Viškovo, a pitanje je i kada će biti, budući da Općina Viškovo zemljište za gradnju tek 450 metara duge dionice traži bez naknade od Grada Rijeke, koji je pak vlasništvo nad zemljištem stekao otkupom od privatnih vlasnika, te ne pristaje na ustupanje bez naknade.
Ukoliko dođe do sudskog spora, na tu bi se dionicu moglo čekati i godinama nakon što ostatak bude dovršen. Na ostalim dionicama u HC-u su naišli na poteškoće zbog kojih je bilo nužno mijenjati projektna rješenja, a jedan od najvećih problema Hrvatske ceste trenutno imaju s izvođačem koji navodno nema financijske kapacitete za izvođenje radova na čitavoj trasi odjednom.
Iz HC-a su, ukoliko se ne pronađe dogovor oko dinamike s izvođačem, kao najgori scenarij najavili čak i mogućnost traženja novog izvođača, što bi cijeli zahvat odgodilo na neodređeno vrijeme.
Iako je iz svega evidentno da će cesta kasniti najmanje godinu dana, iz županije na naš upit o razlozima zbog kojih gradnja kasni odgovaraju kako su oni svoj dio posla – odradili.
U odgovoru Općine Viškovo načelnica Sanja Udović navodi što je sve bilo u nadležnosti Općine Viškovo, kao i podatak da je imovinsko-pravna priprema koju je bila dužna provesti Općina započela u siječnju 2012. godine. Od 63 zemljišne čestice na trasi ceste otkupljeno ih je tek sedam, a za ostale, od kojih je 11 u vlasništvu Grada Rijeke je u tijeku postupak izvlaštenja.
Alternativni pravac
– Prema ugovorenom terminskom planu rok za izgradnju 7,1 km dionice državne ceste do CZGO Marišćina je 24 mjeseca, s krajnjim rokom dovršetka u lipnju 2015. godine. Naravno da nismo zadovoljni činjenicom što će dovršetak prometnice kasniti nekoliko mjeseci u odnosu na početak rada CZGO-a, no tvrtka EKO plus izradila je alternativni pravac kako bi premostili to razdoblje. U srpnju 2012.godine nakon prekategotrizacije ceste u status državne, ŽUC je Hrvatskim cestama predao kompletnu projektnu i ostalu tehničku dokumentaciju kojim su stvoreni preduvjeti za početak gradjnje. Kao i u svakom kompleksnom infrastrukturnom zahvatu moguće su situacije naknadnih izmjena projekta, no bitno je naglasiti da nakon preuzimanja kompletne dokumentacije nikakvih primjedbi od strane HC-a kao invesitora nije bilo. U pripremi projekta, primjerice, samo za rješavanje imovinsko-pravnih pitanja i otkup zemljišta Županija je uložila 50 milijuna kuna. Isto tako Županija je bila spremna kreditno se zadužiti za isfinancirati gradnju ceste na tada procijenjenih nešto više od 100 milijuna kuna, no kako je riječ o cesti koja znači i rješvanje prometne zagušenosti Viškova i prometnici do CZGO-a koji je u statusu državnog projekta, predloženo je, a potom i prihvaćeno da se ta prometnica uvrsti u kategoriju državne ceste, što je i prihvaćeno. Time smo s proračuna županije otklonili veliko kreditno opterećenje i novac preusmjerili u potrebe socijale, zdravstva, sporta kao i druge razvojne projekte, navode iz županije, ističući kako je zahtjev za građenje druge dionice podesen 2008. godine, no sve se, tvrde, oteglo zbog zakonskih propisa koji su nalagali rješavanje cjelokupnih imovinsko-pravnih odnosa prije izdavanja potvrde glavnog projekta. Imovinsko-pravni odnosi riješeni su do listopada 2011., tvrde u županiji, ali je zbog čestih izmjena projekta potvrda glavnog projekta izdana tek u siječnju 2012., a za treću dionicu tek u srpnju iste godine.
Kao primjer koliko su u županiji inače upućeni u dinamiku izgradnje ceste dobro je podsjetiti na prošlogodišnje javne istupe tadašnjeg obnašatelja dužnosti župana Vidoja Vujića koji je napise Novog lista o tome da cesta neće biti dovršena prije polovice 2015. godine u županijskoj skupštini nazvao novinarskim konstrukcijama, tvrdeći da će prometnica biti dovršena u travnju ove godine. U odgovoru na naš najnoviji upit iz županije navode kako je rok lipanj 2015. godine.
Dodatni napori
Iste godine izgradnja je prepuštena HC-u, a ravnatelj Županijske uprave za ceste Georg Žeželić ističe kako su Hrvatske ceste mogle već tada raspisati natječaj za gradnju, što bi sigurno ubrzalo dinamiku. Na podsjećanje da u HC-u nisu imali za to predviđena sredstva u proračunu za 2012. godinu, Žeželić odgovara kako su mogli napraviti rebalans.
U županiji zato ističu kako je natječaj raspisan tek 2013. godine, a procedura je trajala šest mjeseci, zbog žalbe GP Krka, što bi valjda trebalo opravdati kašnjenje. Svoj odgovor iz županije zaključuju konstatacijom kako se radovi na cesti odvijaju planiranom dinamikom »te su zatraženi dodatni napori svih uključenih u gradnju radi mogućeg skraćenja roka izgradnje«.
U županiji očito smatraju kako su učinili sve što je trebalo da se cesta izgradi, a Komadinino prebacivanje financijskog tereta izgradnje na HC prvorazrednim političkim potezom koji je građane PGŽ poštedio troška od preko stotinu milijuna kuna. Možda bi to i bio da nije odigran u trenutku kad je cesta već mogla i trebala biti izgrađena, što najbolje potvrđuje susjedna dionica iste prometnice koju je gradio Grad Rijeka, odavno otvorena za promet. Ovako, ostaje pitanje – ako su svi odradili posao kako treba, kako to da će gradnja ceste kasniti najmanje godinu dana u odnosu na izgradnju CZGO Marišćina. koja i sama debelo kasni.
