RIJEKA  Računarstvo, strojarstvo, elektrotehnika, medicina, farmacija, rehabilitacija, logopedija, brodogradnja i socijalna pedagogija samo su neki od studijskih programa čiji diplomanti iznimno dobro kotiraju na tržištu rada.

Toliko dobro da je Hrvatski zavod za zapošljavanje i ove godine dao preporuku da se na tim studijskim programima povećaju upisne kvote ili pak uvede stipendiranje.

Popis studijskih programa za kojima postoji potreba tržišta rada je poduži, a rektorica Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Snježana Prijić Samaržija ističe da se većina tih programa izvodi na Sveučilištu u Rijeci te postojeće kvote omogućuju povećani upis.

Neke kvote povećane

– Nadam da će ove preporuke biti učenicama koji sada razmišljanju o upisu studija sugestija da razmišljaju o upisu studija poput brodogradnje, strojarstva, elektrotehnike, građevinarstva, fizike, matematike i informatike, koje mogu studirati na Sveučilištu u Rijeci. Nastavno na prošlogodišnje upute povećali smo ove godine kvote za rani i predškolski odgoj i obrazovanje, za ovu godinu planira se povećanje kvote i na studiju računarstva. Studij logopedije, ne žalost, nije pokrenut prošle godine zbog procedura na partnerskom Sveučilištu u Zagrebu. Međutim, ove godine će i taj studij biti pokrenut. Činimo sve da ova područja uskoro više ne budu na ovom popisu, navodi rektorica.

Ne čini se sve samo po pitanju uvođenja novog studija logopedije i povećanja upisnih kvota postojećih studijskih programa, već se napori ulažu i u pokretanje drugih studijskih programa koji su na primorsko-goranskom tržištu rada deficitarni, a na riječkom se sveučilištu ne izvode.

– U pripremama smo kako bismo što prije na Sveučilištu u Rijeci akreditirali i studij farmacije, što će se vjerujem dogoditi tijekom ove godine. Potreba za farmaceutima je velika ne samo u našoj županiji. Optimistična je procjena da bi taj studij krenuo već ove godine, sve činimo kako bismo uspjeli, ali sasvim sigurno kreće od sljedeće. Na žalost, postupak akreditiranja reguliranih profesija poput farmacije još je i složeniji od onih koji nisu u tom statusu. Međutim, na razini Ministarstva znanosti i obrazovanja, kroz programsko financiranje, postoji veliko razumijevanje za pokretanje novih deficitarnih studija poput logopedije ili farmacije, ali i povećanje kvota u deficitarnom STEM području, što je od velikog značaja za sveučilišta. Od ostalih deficitarnih područja, od početka mandata ove uprave pregovaramo s potencijalnim partnerima o pokretanju studija socijalnog rada, ali nam administrativna ograničenja i ograničenja u zapošljavanju novih znanstvenika iz područja koja se ne izvode na sveučilištu otežavaju formiranje znanstvenog kadra koji bi mogao nositi ovaj ili i druge nove studijske programe, pojašnjava prof. dr. Prijić Smaržija.

Snježana Prijić Samaržija / Foto S. DRECHSLER

Brže do radnog mjesta

Na popisu studija koji brzo vode do radnog mjesta su i fizika, matematika, informatika, socijalni rad, bilogija, kemija, geografija, glazbena pedagogija, geodezija i geoinformatika, kineziologija, informacijske znanosti te rani i predškolski odgoj i obrazovanje, a s druge strane postoji i popis programa koji nisu toliko traženi na tržištu rada i za koje Hrvatski zavod za zapošljavanje preporučuje smanjenje upisne kvote.

– Što se tiče sveučilišnih studijskih programa na kojima se preporučuje smanjivanje upisnih kvota, moram primijetiti da se popis bitno smanjio u odnosu na prošle godine i odnosi se svega na četiri studijska programa: Poslovna ekonomija, Poslovna ekonomija u turizmu i ugostiteljstvu, Logistiku i menadžment u pomorstvu i prometu te na studij prava. Kao i prethodnih godina, mogu samo ponoviti da metodologija HZZ-a ne prati zapošljivost prema završenom visokom učilištu. Kontinuirane analize naših fakulteta, kao i posljednja analiza zapošljivosti završenih studenata Sveučilišta u Rijeci koja je provedena na sveučilišnoj razini, pokazuje da se 96 posto zapošljava u periodu od jedne godine. Također, moram sa zadovoljstvom primijetiti da nema stručnih studija koji su deficitarni, odnosno u kojima treba pokrenuti studijske programe ili povećati broj studenata, što znači da pokrivamo potrebe za tim profilom. Činjenica da je jedino Upravni studij jedini stručni studij u kojem trenutno postoji preporuka za smanjivanjem, govori o vrlo dobrom balansu potreba tržišta rada i naših studijskih programa, napominje rektorica.

Ujedno zaključuje da prema ovim preporukama, ali i prema istraživanjima zapošjivosti studenta Sveučilište u Rijeci može biti zadovoljno učinjenim vidljivim pomacima u usklađivanju upisnih politika s potrebama tržišta rada.