Stotine milijuna eura za uključivanje željeznice u javni promet Rijeke

Koliko je željeznica kao javni prijevoz realna opcija, a koliko samo plod želja, s obzirom na cijenu investicije i obim radova koje treba poduzeti, tek će se vidjeti. Zasad je sve to još u sferi znanstvene fantastike 

RIJEKA Gradonačelnik Vojko Obersnel i predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture Darko Peričić nedavno su predstavili rješavanje riječkog željezničkog čvora, a za što će biti potrebno izdvojiti stotine milijuna eura u sljedećih nekoliko godina. Jedan od projekata koji je najavljen je stavljanje u funkciju željeznice kao javnog prijevoza u tri faze. No, koliko je to realno s obzirom da se o tom projektu priča godinama i još je uvijek u sferi znanstvene fantastike. 

    U Gradu Rijeci navode da je uvođenje željeznice u sustav javnog gradskog prijevoza predviđeno Generalnim urbanističkim planom. 

 Drugi kolosijek

– Javni gradski prijevoz i dalje bi se bazirao na prijevozu autobusima, međutim kao novi dio sustava koji bio dao novu kvalitetu predviđena je gradska željeznica. Uz određeni broj stajališta koja su postojeća i koja treba prilagoditi novim potrebama, planiran je i veći broj novih, tako da bi u konačnici bilo petanaest stajališta unutar grada: Pavlovac, Martinkovac, Marčeljeva Draga, Kantrida/Zamet, Krnjevo, Mlaka, Centar (Kolodvor), Zagrad, Školjić, Sušak, Pećine, Podvežica, Vežica, Draga i Sveti Kuzam, a uređenjem kolodvora Matulji, Rukavac, Jušići, Jurdani, Škrljevo bit će obuhvaćeni i stanovnici dijela riječkog prstena. Budući da se brza gradska željeznica koristi postojećom prugom, pretpostavka za njezino uspostavljanje jest izgradnja drugog kolosijeka postojeće i to minimalno na istočnom segmentu pruge, od glavnog kolodvora do Škrljeva. S izvedbom postaja na ovom segmentu, opisani opseg radova može se smatrati prvom fazom uvođenja sustava, s time da će se u konačnici drugi kolosijek izgraditi na čitavom potezu od Škrljeva do Jurdana, te do Šapjana u svrhu povezivanja buduće gospodarske zone Miklavija, pojašnjavaju u Odjelu gradske uprave za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem. Predviđeno je da stajališta gradske željeznice, osim perona adekvatnih dimenzija, imaju odgovarajuću urbanu opremu, rasvjetu, automate za prodaju karata kao i sustav informiranja putnika, a bit će ih neophodno povezati na odgovarajaući način, odnosno pješačkim komunikacijama i parkirnim površinama.  

 Riva bez auta

Ako se budu realizirale najavljene investicije u željezničku infrastrukturu, ali i projekt gradnje novog autobusnog kolodvora na zapadnoj Žabici, središte grada doživjet će velike promjene. 

    – Rješenje odvijanja prometa trgom Žabica realizira se u dvije faze. Prva faza pretpostavlja izgradnju autobusnog terminala, izgradnju produžetka ulice Riva uz terminal, te uspostavljenje poteza Scarpina-Trpimirova-Adamićeva kao ulica rezerviranih za javni gradski prijevoz. Autobusima javnog prijevoza bit će omogućen izravan ulaz iz Krešimirove u Trpimirovu ulicu i obrnuto. Preostali promet odvijat će se ulicama Riva i Ivana Zajca koje postaju dvosmjerne bez uličnog parkiranja. Također se od parkiranja oslobađaju površine putničke obale jer se u sklopu autobusnog terminala gradi i nova garaža kapaciteta preko 900 parkirnih mjesta. U drugoj fazi produljenje ulice Riva izvodi se u punoj dužini do raskrižja na Mlaki koje će se rekonstruirati. Uklanjanjem perona sadašnjeg kolodvora, dio trga Žabica oslobađa se od prometa i postaje pješačka i zelena površina. Na Jelačićevom trgu je također planirana preregulacija prometa te preuređenje i povećanje pješačkog dijela trga za što je već 2011. izdana građevinska dozvola što sa zahvatom na Žabici predstavlja jednu prometnu cjelinu, naglašavaju urbanisti. 

   Mlaka kružno raskrižje

Generalnim urbanističkim planom grada planirana je izgradnja nove prometnice koja predstavlja produžetak Ulice Riva preko Trga Žabica prema zapadu do Mlake. Prometnica je četverotračna, a prolazi južno od novog autobusnog terminala preko postojećih željezničkih kolosijeka koji će se ukloniti, kolosijeci 12,13,14,15 i 16. Ulica je predviđena kao pristupna cesta duž autobusnog terminala duljine oko 350 metara, a zatim slijedi tunelska dionica ispod mreže kolosijeka željezničkog kolodvora u dužini od oko 800 metara. U nastavku, prometnica bi se nakon izlaska iz tunela nadzemno spajala na raskrižje Mlaka koje se rekonstruira u kružno raskrižje. Dužina završnog nadzemnog dijela prometnice je oko 230 metara. S ove će prometnice biti moguć podzemni priključak i zoni zaštićenog skladišta Metropolis koji se nalazi unutar lučkog područja, te peronima putničkog dijela željezničkog kolodvora za kojeg je također predviđena rekonstrukcija.

___________________________________

Uklanjanje stambenih objekata uz trasu 

      Predsjednik HŽ Infrastrukture Darko Peričić najavio je da će riječke projekte značajno poskupjeti imovinsko-pravna priprema koja uključuje uklanjanje pojedinih stambenih objekata uz trasu dvotračne željeznice. U Odjelu gradske uprave za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem tvrde da će se izgradnja dvokolosiječne pruge izvesti na taj način da će postojeći kolosijek postati kolosijek za smjer istok, a novi kolosijek u smjeru zapada gradit će se sjeverno od postojećeg.     – Budući da na istočnom dijelu grada postoje objekti koji su smješteni vrlo blizu same pruge, postoji vjerojatnost da će se prilikom izgradnje dugog kolosijeka trebati predvidjet njihovo uklanjanje. Međutim, točna situacija bit će poznata nakon što se izradi idejni projekt izgradnje dugog kolosijeka pruge čija se izrada upravo zajednički pokreće od strane HŽ-a, Grada Rijeke i PGŽ-a, naglašavaju urbanisti. 

___________________________________

Novi željeznički most na Školjiću        

Kao neophodan zahvat najavljena je gradnja vijadukta Školjić i uklanjanje postojećeg nasipa na ulazu u Vodovodnu ulicu. 

    – Nakon gotovo sto četrdeset godina od izgradnje, nasip na Školjiću postao je zapreka potpunoj valorizaciji ovog prostora, danas zapravo dijela najužeg središta grada. Nasip na Školjiću bit će zamijenjen željezničkim mostom prilikom izgradnje drugog kolosijeka čime će se prostor Školjića otvoriti prema središtu grada i omogućiti prenamjenu i rekonstrukciju postojećih prostora, uvjereni su urbanisti. 

___________________________________

   Četverotračni podvožnjak u Krešimirovoj ulici     

Dosta urbanističkih promišljanja odnosi se na podvožnjak u Krešimirovoj ulici. Ona je četverotračna, s dvotračnim podvožnjakom propisane širine, ali smanjene visine od 3,8 metara umjesto potrebnih 4,5 metara, te dosta velikog nagiba postojećih rampi od -10 posto, što omogućuje prolaz osobnih vozila, autobusa i manjih teretnih vozila. 

    – Prolaskom vlaka dva se traka zatvaraju, što uzrokuje stvaranje gužvi koje se mogu protegnuti i do Jelačićevog trga. Prilikom izrade detaljnog plana uređenja autobusnog terminala provjerena je mogućnost izgradnje četverotračnog podvožnjaka. U uvjetima dvokolosiječne pruge te uz primjenu propisane svijetle visine, visina od kolnika do konstrukcije podvožnjaka, tj. od »poda« do »stropa«, njegova izgradnja zahtijeva znatno produženje i pomicanje pristupne rampe prema trgu Žabica što bi stvorilo izrazito nepovoljne prometne i prostorne odnose na trgu i stoga je takvo rješenje neprihvatljivo. Osim postojećeg, jedino preostaje rješenje da se četverotračni podvožnjak izvede sa sadašnjom, smanjenom svijetlom visinom, uz zadržavanje ostalih postojećih tehničkih elemenata podvožnjaka, te obavezno deniveliranje pješačkog toka u odnosu na željezničku prugu. Međutim, ovakvo rješenje svakako zahtijeva istovremenu izvedbu produžetka ulice Riva kako bi se omogućio prolaz vozilima kojima je neophodna svijetla visina od 4,5 metara, pojašnjavaju u Odjelu gradske uprave za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem.