Na temelju dosadašnjih opažanja i praćenja Seizmološke službe Hrvatske, predviđanja su da se na riječkom području može očekivati maksimalna magnituda potresa do 6,3 po Richteru, koja može izazvati velike materijalne štete ako se takav potres dogodi pri površini zemlje, a mogućnost razornosti potresa ovisi i o tome koliko je epicentar udaljen od naseljenog mjesta
RIJEKA Za seriju potresa koja je na Kvarneru započela u utorak ujutro te se nastavila jučer ne može se reći kada će i kako završiti – ističe Snježan Prevolnik iz Seizmološke službe Hrvatske. Navodeći kako serija potresa može trajati danima te se može okončati slabim potresom, ali i jačim od svih dosadašnjih, Prevolnik pojašnjava da jedino što se trenutačno može predvidjeti je maksimalna jačina potresa.
– Ovakvi su potresi uobičajeni za Hrvatsku, osobito u tektonski aktivnijim područjima kao što je riječko, ali i u zagrebačkom i dubrovačkom. Na temelju dosadašnjih opažanja i praćenja magnituda potresa naša su predviđanja da se na riječkom području može očekivati maksimalna magnituda do 6,3 po Richteru, na zagrebačkom je području nešto malo više, odnosno očekivanja maksimalne magnitude su 6,5 po Richteru, dok je na dubrovačkom području to očekivanje najveće, jer tu maksimalna magnituda može iznositi i do 7,5 po Richteru. Ujedno je riječ o tri seizmički najugroženija područja u Hrvatskoj što se potresa tiče. U ta tri podrčja ubrajaju se šire riječko i zagrebačko područje te područje južne Dalmacije, od Metkovića do Dubrovnika – pojašnjava Prevolnik.
Subjektivni doživljaj
Napominjući pak kako prognoze kada će se potres dogoditi, kao ni kakav će biti ne postoje, voditelj Seizmološke službe Ivo Allegretti ističe kako potresi koji posljednja dva dana tresu Kvarner nisu toliko snažni, ali su vrlo neugodni.
– Riječ je o jačini koja je ispod razine materijalnih šteta, ali je također riječ i o vrlo neugodnim potresima koji se javljaju nekoliko puta na dan te imaju posebno neugodan zvučni učinak koji mnogi opisuju kao eksploziju, dakle proizvode zvuk, a ništa se ne zatrese – navodi Allegretti. Na pitanje o kakvom se potresu radi u slučaju da se Rijeka zatrese na procijenjenih 6,3 po Richteru, što je maksimum koji se predviđa, Allegreti naglašava da je to velika magnituda potresa koja može izazvati velike materijalne štete ako se takav potres dogodi pri površini zemlje.
U novije vrijeme u Rijeci se najjači potres osjetio 22. travnja 2014. godine, bio je jačine 4,7 Richtera, a epicentar je bio kod Pivke u Sloveniji. Potres jačine 4,5 bio je 2005. godine blizu hrvatsko-slovenske granice, a gotovo jednako jak potres dogodio se godinu prije toga s epicentrom kod Fužina. Najjači zabilježeni potres u Rijeci bio je 1750. godine kad su se srušile mnoge građevine, stambene zgrade, crkve i crkveni zvonici, kao i gradski toranj. Urušena je tvrđava na Trsatu te je u takvom stanju ostala sve do 1826., kad je kupuje austrijski feldmaršal Laval Nugent i pokreće njenu obnovu. Veliki potres koncem 1750. godine promijenio je lice Rijeke, a također se radilo o seriji potresa koja je započela krajem studenoga 1750. godine.
– Postoje potresi koji se događaju na 500 kilometara dubine ili pak pod morem. Dakle, sve ovisi o tome gdje je epicentar. Ako je to daleko od naseljenog mjesta, onda su i mogućnosti za materijalne štete manje – pojašnjava voditelj Seizmološke službe. Osjet jačine potresa subjektivna je stvar, jer ovisi o tome na kakvom se tlu i u kakvoj zgradi osoba nalazi te što u tom trenutku radi, a Prevolnik ističe kako su dežurni seizmografi tijekom utorka i srijede zaprimali pozive građana s Kvarnera koji su potres jače osjetili, a najjači u seriji bio je onaj u utorak u 22 sata i 42 minute koji je bio magnitude 3,7 po Richteru i on spada u prilično jake potrese jer je njegov procijenjeni intenzitet u epicentralnom području bio oko 5, što je definicija prilično jakog potresa. Iako je riječ o potresu jačine koji je osjetio veći broj ljudi, Prevolnik napominje da se radi o intenzitetu potresa koji ne dovodi do materijalnih šteta. Taj je potres izazvao posebnu uznemirenost jer se dogodio tijekom noći kada nema aktivnosti te je sve mirno pa se sve jače čuje i osjeti nego za dana. Potrese su neki građani osjetili kao snažne udarce, od kojih su se zanjihali stropni ventilatori i svjetiljke, no ima i onih koji potrese uopće nisu osjetili.
Važnost edukacije
– Serija potresa na Kvarneru započela je u utorak ujutro u 11 sati i 35 minuta kada su seizmografi kod Jadranova zabilježili umjeren potres, a magnituda je iznosila 3,4 prema Richteru, a u okolnim se mjestima osjetio intenzitetom IV-V stupnja MCS ljestvice. Od tada do jučer područje Kvarnera treslo se nekoliko puta, a u toj seriji najjači potres dogodio se u utorak u 22 sata i 42 minute s epicentrom između otoka Krka i mjesta Jadranova. Tijekom noći s utorka na srijedu uslijedilo je još nekoliko potresa magnitude veće od 2 po Richteru. Potres u 22 sata i 42 minute osjetio se na širem riječkom području, najvjerojatnije i dalje od Senja, no bez obzira na jačinu potresa ne bi trebalo očekivati nikakve materijalne štete – navodi Prevolnik. Što se pak uznemirenosti i panike među građanima tiče, njegov je savjet da bi se svatko trebao educirati o tome što su to potresi, kako nastaju i kako se ponašati te da bi se u tom slučaju panika među građanima smanjila. S činjenicom da je edukacija oko potresa potrebna slaže se i pročelnik područnog ureda Državne uprave za zaštitu i spašavanje Matko Škalamera koji upozorava da serije potresa nisu neuobičajena pojava te ističe da je Županijski centar 112 zaprimio više poziva građana nego inače.
– Ne treba dizati paniku. To što je serija potresa ne znači da će uslijediti nešto jače, a riječ je o pojavi koju nitko ne može predvidjeti. Mi već od 2005. godine redovito provodimo edukaciju po školama o tome kako se ponašati u slučaju potresa – ističe Škalamera. I pročelnik Ureda Županije Goran Petrc potvrdio je jučer da je Županijski centar 112 zaprimio više poziva građana, a kako kaže, najveći broj njih zvalo je da se informira o tome što se događa. Iako je serija potresa na Kvarneru među mnogima izazvala paniku, ima i onih kojima je to bio poticaj za zbijanje šala pa je tako već jučer društvenim mrežama kolao vic da se kuće na Kvarneru tresu od veselja jer je »pao« najavljivani porez na nekretnine, a Rijeka je iz »grada koji teče« preimenovana u »grad koji se trese«.
