Osviješteni građani

Stanari spremni na ulaganja: Zgrade u ulici Drage Gervaisa većinom su energetski obnovljene

Ljiljana Hlača

Foto: Vedran Karuza

Foto: Vedran Karuza

Osim što je na samom vrhu po energetskoj obnovi, Rijeka od sada ima i ulicu u kojoj je većina zgrada energetski obnovljena. Fasade se kontinuirano obnavljaju još od 2014. godine, a rezultat toga su 23 obnovljena objekta



RIJEKA Ulica Drage Gervaisa na Vežici jedinstvena je ulica u Hrvatskoj po energetskoj obnovi, saznajemo u Fondu za energetsku učinkovitost. Osim što je na samom vrhu po energetskoj obnovi, Rijeka od sada ima i ulicu u kojoj je većina zgrada obnovljena po ovom modelu. Čini se da Riječani sve više razmišljaju »zeleno« te su spremni uložiti kako bi imali manje račune za grijanje ili hlađenje.


Ovdje se fasade kontinuirano obnavljaju još od 2014. godine, a rezultat toga su 23 obnovljena objekta. Riječ o kućnim brojevima 7, 8, 12,14, 15-17, 19, 23, 24, 36, 37, 39, 40, 41, 43,45, 52, 54, 56-58, 60, 62, 76, 78. Radi se o stambenom fondu koji je nastao uglavnom 60-ih godina prošlog stoljeća i do sada nije bilo obnavljan. Osim fasade, projekti su predviđali i novu drvenariju te krov. Nekad energetski razred C sve zgrade postale su dio obitelji razreda A.


Fond je u ulici sudjelovao s 8.310 834 kuna, EU je participirao s 26.403 642 kuna, dok je ukupna vrijednost svih tih projekata nevjerojatnih 34.714 477 kuna. Ovdje pričuva nije ispod 5 kuna po metru četvornom, a krediti su dignuti najčešće na rok od 15 godina. Zahvaljujući energetskoj obnovi, ovaj riječki kvart trošit će barem 50-60 posto manje energije za grijanje, odnosno hlađenje, saznajemo iz Fonda.




– Upravo završavamo zgradu Drage Gervaisa 24, ali s obnovom se ide dalje, evo već se stavlja skela na Ivekovićevu 11 i na zgradu Šetalište Ivana Gorana Kovačića 17, dok na jesen idemo s neboderom u Ulici Braće Cetine 4, veli direktor upraviteljske kuće Rijeka stan Tomislav Štimac, koja u ovoj ulici upravlja s 24 zgrade, a od toga je obnovljeno njih 12. Konkretno, obnova zgrade na broju 24 trajala je četiri mjeseca i prijavljena je na natječaj u zadnji čas. Kako nam je rekla ovlaštena osoba objekta Štefanija Katunar, oni su za početak imali samo veliku želju.


– Kao zgrada nismo čak imali ni nešto previše novaca na pričuvi, ali jako smo željeli novu fasadu i krov, koji je bio problematičan i stalno krpan. Zapravo, vidjeli smo kako se druge zgrade obnavljaju oko nas i to nam je bio jako veliki poticaj. Pričuva nam je 5 kuna po četvornom metru, a kredit smo digli na 14 godina. Jako smo zadovoljni kako je to ispalo, rekla nam je Štefanija Katunar koja već sada vidi razliku u tome kako izolacija reagira na ove vrućine jer ne pali klima uređaj.


No, svih ovih dobrih rezultata ne bi bilo bez dobre suradnje na relaciji upravitelji – Fond. Prema riječima direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Dubravka Ponoša, timovi ove ustanove svu su svoju stručnost i iskustvo usmjerili kako bi upravitelji bolje savladali izazove EU sufinanciranja.


– Osim dobrog upravljanja projektom, važno je inzistirati i na povećanju kvalitete radova, zbog čega su tražene i garancije i javna nabava za radove. Organizirali smo brojne savjetodavne radionice na kojima je upraviteljima bilo pojašnjeno kako uspješno provesti cijeli projekt i savladati kompleksne EU procedure, dok je sve projekte kontroliralo posredničko tijelo, dajući upraviteljima konstruktivne savjete, izjavio je Ponoš.