Totalna devastacija

“Štakori, zmije, smeće i smrad”: Umjesto top destinacije, kamp Preluk rupa na rubu zaraze

Biljana Savić

Foto: M. ANIČIĆ

Foto: M. ANIČIĆ

Iako je Kamp već dugo zatvoren, o njemu, prema onome što se može vidjeti, nitko ne brine. Smeće se gomila, sanitarije ne rade... No, kampisti i dalje dolaze jer, kako kažu stalni kupači na Preluku, ljudi su tu da sačuvaju svoju imovinu



RIJEKA – A što reći? Kome poruku poslati? Ministarstvu državne imovine, Ministarstvu mora, Lučkoj upravi, Gradu Rijeci, Primorsko-goranskoj županiji….?


Zamršeno je to klupko, već nekoliko puta smo ga na stranicama našega lista odmotavali, mogli bismo i sad – od naslovnice pa preko crne kronike sve do rubrike »vrijeme i razonoda« i naposlijetku osmrtnica. I opet bi nedostatno bilo. Jer Kamp Preluk je živi mrtvac. Kome poslati poruku?


Ljutiti sugrađani


»Gospodo, u Kampu Preluk, zapravo u nekadašnjem Kampu »Preluk«, stanuju pacovi, gmižu zmije šarke, guje otrovnice; smrdi kao da ima leševa, smeće nije bačeno mjesecima. Jezivo je, po podu su igle, čavli, kondomi…«




Ljute se neki naši sugrađani na neke slovenske obitelji koje kampiraju unutra.


»U kampu Preluk koji je zapečatila država kampiraju besplatno ljudi iz Slovenije. Nigdje nisu prijavljeni. Najviše ih ima vikendima i na kraju kampa u kamp kućicama. Kako je to moguće u uređenoj državi? Koliko bi mi mogli tako besplatno kampirati u Sloveniji? Pitajte glavnog državnog inspektora kako je to moguće? Koliko ima takvih u Hrvatskoj?«


Ne bismo se složili da su Slovenci problem u ovoj priči. Istina, kamp ne radi, tako piše na onoj trošnoj kućici nekad zvanoj recepcija, na papiru A4 formata, no nigdje nema znaka da je kampiranje zabranjeno. Kako doznajemo, nitko od tih kampista nije dobio obavijest o zatvaranju kampa i zabrani kampiranja, a kamoli da moraju do tog i tog datuma izmjestiti svoju kamp kućicu.



– Ljudi su tu da sačuvaju svoju imovinu, dođe nekoliko obitelji za vikend, pa njihove kamp kućice tu su već 40 godina, urasle su u tlo, kažu nam stalni kupači na Preluku. Doduše, jučer smo zatekli samo jedne kampiste, Slovence, koji nisu bili raspoloženi za razgovor.


Ne iznaći rješenje i zatvoriti kamp usred sezone! To je problem.


– Više od 500 kampista sam ovoga ljeta vratio nazad. Ljudi su došli jer nigdje na internetu ne piše da kamp više ne radi, kaže nam čovjek što na ulazu prodaje breskve i pomidore.


Od početka svibnja, kad smo prošetali ovim kampom, promijenilo se jedino to da se nagomilalo smeće, sanitarije ne rade, i pitanje je kada će doći do zaraze.



– Što je vama? Promijenilo se to što je Grad Rijeka izgubio 40 milijuna kuna, a država 30 milijuna kuna zbog zatvaranja kampa, kaže nam Željko Keškić, čije su tvrtke posljednjih godina držale kamp i koji smatra da je nelegalno izbačen iz kampa.


Pravne zavrzlame


On je, »kaže povijest« još 2011. izgubio koncesiju. Što znači da je ilegalno radio osam godina. U međuvremenu je, iako imovinsko-pravno čitava stvar nije bila riješena, Primorsko-goranska županija triput raspisivala koncesiju za kamp, ali uzalud, jer Keškićeva tvrtka Green point nije napustila kamp, a Keškić je podnio tužbu protiv Republike Hrvatske za utvrđenje prava posjeda i gospodarskog korištenja objekata u autokampu koje su, kao kapitalna ulaganja na pomorskom dobru, otkupili od bivšeg Trgovačkog Opatija u stečaju.



I posljednji pokušaj da se kamp da u konesiju je svojevremeno propao. I od tada je i po tom pitanju do daljnjega na Preluku »Status quo, miševi, zmije, smeće, smrad &co« d.o.o.


Kamp je prešao u ruke Ministarstva Državne imovine, no i tu je nastala pravna zavrzlama, jer državna imovina ne može biti pomorsko dobro, to je društvena imovina, pa je Preluk prebačen Ministarstvu mora. Budući da su za koncesije u nadležnosti Primorsko-goranske županije, ona je nema kome izdati, s obzirom na to da je sudski spor oko vlasništva i prava gospodarskog korištenja objekata kampa u tijeku, po nekoj bi logici Grad, odnosno KD »Čistoća« trebala brinuti o čistići bivšeg kampa, koji će kao grad duhova, nadajmo ne i zaraze, dočekati 2020. godinu i titulu europske prijestolnice kulture.