Osor / Foto arhiva
Odabrani prirodni lokaliteti prezentirat će se široj javnosti čime će se jačati njihov interes za sadržajnijom, aktivnijom i cjelogodišnjom turističkom ponudom, a prepoznavanje, proučavanje i isticanje osobitosti ovih područja, jedan je od osnovnih preduvjeta za njihovu dugoročnu zaštitu
Prirodna raznolikost Primorsko-goranske županije, koja unutar svojih granica objedinjuje ono najbolje od mediteranske i kontinentalne klime, jedan je od jačih aduta ovoga kraja čiji su potencijali u tom pogledu ili tek djelomično, ili slabo iskorišteni. Za kvarnerske otoke i priobalje još se uvijek uglavnom veže pasivan odmor i opuštanje, a turistička ponuda goranskog kraja tijekom cijele je godine nemjerljivo ispod, primjerice, slovenskih i talijanskih krajeva podjednakih prirodnih obilježja i mogućnosti.
Jedan od koraka da se osvijesti i pokrene sadržajno bogatiji i aktivniji vid turističkog boravka na ovom području jest realizacija projekta Interpretacijskog centra prirodne baštine Primorsko-goranske županije kojim će se dio trenutne ponude, i u gradu Rijecii i u okolnim područjima, proširiti na valorizaciju prirodnih znamenitosti Primorsko-goranske županije koje su dosad uglavnom prolazile neopaženo, čak i od strane lokalnog stanovništva.
Ozbiljan naziv
Projekt uključuje niz aktivnosti kojima će se odabrani prirodni lokaliteti prezentirati široj javnosti, čime će se jačati njihov interes za sadržajnijom, aktivnijom i cjelogodišnjom turističkom ponudom, a samo prepoznavanje, proučavanje i isticanje osobitosti ovih područja, jedan je od osnovnih preduvjeta za njihovu dugoročnu zaštitu, istaknuo je pročelnik županijskog Odjela za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenjem zemljištem dr. sc. Srđan Škunca.
Kako bi park na Kampusu, kao i ostali planirani punktovi, bio održiv i u skladu s prirodom, svaka multimedijalna interpretacijska točka koristit će obnovljive izvore energije. Za pokretanje sadržaja postavit će se solarni paneli, stablo-vjetrolovke te stanice za pretvaranje energije ljudskog kretanja, bicikliranja, u električnu energiju. Osim toga, prikupljat će se i koristiti oborinske vode za navodnjavanje i uzgoj biljnih vrsta na cijelom području Interpretacijskog centra koji neće biti smješten u zaštićenom području, no svim raspoloživim i osiguranim sredstvima promovirat će okolna zaštićena područja. Imajući na umu potrebe i mogućnosti svih građana, centar će biti dostupan osobama smanjene pokretljivosti te opremljen natpisima na latiničnom i Brailleovom pismu, na hrvatskom i engleskom jeziku.
– Interpretacijski centar prirodne baštine mjesto je gdje bi se valorizirala prirodna baština, ne samo informacijama i prezetacijski, već i iz drugih kuteva, a od izuzetne su važnosti edukacijska i znanstvena komponenta projekta, u koje će se uključili kolege znanstvenici s Odjela za biotehnologiju te djelatnici Prirodoslovnog muzeja Rijeka, s ciljem očuvanja specifičnih biljnih vrsta ovoga kraja – istaknuo je pročelnik Škunca.
Prvi dio projekta uključuje uređenje Interpretacijskog centra prirodne baštine u parku na Kampusu, potom postav interpretacijskih točaka na 11 odabranih odredišta prirodne baštine, izradu akcijskih planova upravljanja spomenutim područjima te, na koncu, uređenje podzemnog dijela Zametske pećine.
Premda naziv »interpretacijski centar« djeluje ozbiljno i ne pretjerano atraktivno, iza njega stoji važna i vrijedna inicijativa da se danom prirodnom bogatstvu ovih prostora dodijeli pažnja, značaj i priča koja će ga učiniti zanimljivim svim slučajnim i namjernim prolaznicima. Kao što razgledavanje nepoznatoga grada nema jednaku težinu i vrijednost bez saznanja o gradskoj povijesti, za isto su zakinuti svi koji prolaze ovdašnjom prirodom i promatraju je, ne znajući u što zapravo gledaju.
Na tom će tragu Interpretacijski centar prirodne baštine na Kampusu živim eksponatima biljnih vrsta te pratećim multimedijalnim sadržajima interpretirati i promovirati 11 znamenitih odredišta u županiji: Strogi rezervat Bijele i Samarske stijene, Geomorfološki spomenik prirode Zametska pećina, Značajni krajobraz Lopar na otoku Rabu, Natura 2000 područja – Zebar, Lič Polje, Obruč, Platak, Kupsku dolinu, Osor, okolicu Baške te riječke parkove Mlaka, Nikole Hosta i Park heroja.
Asocijativni sadržaj
Svako od navedenih područja na Kampusu će biti predstavljeno uz karakteristične žive biljne vrste, uzorke stijena i druge izložbene predmete, a sama interpretacija počivat će na multimedijalnim objektima na kojima će se prikazivati kratki dokumentarni filmovi, puštati zvučne kulise, podne projekcije, glasanje životinja i ostali zvukovi karakteristični za određeno područje. Predstavljanje će uključiti i asocijativne boje svjetlosti, mirise, taktilne uzorke poput strukture kore drveća, kamena, zemlje s ciljem da se što zornije i atraktivnije predstavi, promovira te tumači vrijedne elemente prirodne baštine navedenih područja: klimu, reljef, geološku podlogu, floru, vegetaciju, staništa i faunu.
Pritom, pročelnik naglašava kako se na Kampusu neće izgraditi botanički vrt u pravom smislu te riječi.
– Lokacija na Kampusu gdje će se izgraditi park i u prvotnom je nacrtu izgradnje i uređenja Kampusa tome bila namijenjena. Park će se urediti po principima slobodnog uređivanja, bez ograničenja na to što su autohtone, što alohtone vrste, no dio je namijenjen i za taj specifični kompleks, staklenik i rasadnik, gdje bi se uzgajale i prezentirale autohtone vrste ovoga kraja, koje bi u konačnici, u obliku sjemena i sadnica bile dostupne zainteresiranim posjetiteljima – rekao je Škunca.
Taj dio parka predviđen je za izgradnju staklenika za autohtone sorte biljaka i povrća koje zbog dominantne privatizacije tržišta sjemenom postaju sve veća rijetkost kako na tržištu, tako i u vrtovima lokalnog stanovništva, što je prilika da se te sorte očuvaju te zainteresiranim pojedincima, u vidu »živih suvenira« na ovoj lokaciji postanu dostupne.
– Naravno, ovo je jedna tema koja se ne može promatrati na način da ćemo mi sada i ovdje rješavati probleme sadnje i opskrbljivati sve koji žele uređivati svoje okućnice, ali to bi trebala biti inspiracija da se polako vratimo na mogućnosti koje nam stvara vlastita ekonomija – rekao je pročelnik Škunca.
Sinteza punktova
Izuzev Interpretacijskog centra na Kampusu koji je osmišljen kao svojevrsna sinteza punktova prirodne baštine, i na samim odabranim lokacijama bit će postavljene samostojeće multimedijalne interpretacijske točke koje će se nalaziti na javnim površinama ishodišnih mjesta za same obilaske odredišta u Rijeci, Delnicama, Mrkoplju, općini Čavle, Malom Lošinju, na području Vinodolske općine te u Loparu, Baški i Puntu. Ove točke, napajane isključivo sunčevom energijom, bit će opremljene interaktivnom aplikacijom dostupnom na ekranima osjetljivima na dodir ili putem mobilnih uređaja, a sadržavat će podatke o prirodnim obilježjima područja, prijedloge obilaska za grupe posjetitelja i trenutnu sezonu te pravila ponašanja na lokaciji. Na svakom odredištu bit će postavljen i sustav za bilježenje broja posjetitelja što će pomoći pri kontroliranom i održivom upravljanju svih punktova u budućnosti.
Cilj interpretacijskog centra nije samo upoznati strane posjetitelje s prirodnom baštinom ovoga kraja, već i aktivirati lokalno stanovništvo da se uključi u širenje ponude interpretacijskih točki. U planu je edukacija turističkih vodiča, agencija i ostalih turističkih djelatnika koji mogu pridonijeti razvoju ideja kojima su multimedijalne točke baza inicijative zaštite i vrednovanja baštine, a aktivacija lokalnog stanovništva i stručnog osoblja njena nadgradnja. Edukacija koja će se provesti za turističke vodiče osmišljena je kroz 20 sati predavanja i obilazak svih uključenih područja uz pomoć stručnjaka, a u tu svrhu tiskat će se i užbenik i džepni vodič za olakšan rad na terenu.
Nositelj projekta Interpretacijskog centra PGŽ-a je Grad Rijeka, a njegovi su partneri Primorsko-goranska županija, Javna ustanova Priroda i Turistička zajednica grada Rijeke, dok je inicijator ideje Prirodoslovni muzej Rijeka. Nakon što su projektu, čija je ukupna vrijednost 16,17 milijuna kuna, putem natječaja za EU fondove ovog ljeta dodijeljena sredstva u iznosu od 11,21 milijun kuna, završetak radova, za čiji su koncept zaslužni Klaudio Cetina i studio Oblik, predviđen je za siječanj 2021. godine.
