Grad: Rijeka
Danas: 20° vedro
Sutra: 6° 18° pretežno oblačno
25. travnja 2017.
Dies academicus

foto Senat Sveučilišta u Rijeci: 'Financiranje istraživanja u Hrvatskoj na razini - katastrofe'

Svečana sjednica okupila predstavnike svih hrvatskih sveučilišta, kao i sveučilišta iz Kopra, Maribora, Trsta, Banja Luke te Sarajeva / Foto Damir ŠKOMRLJ
Svečana sjednica okupila predstavnike svih hrvatskih sveučilišta, kao i sveučilišta iz Kopra, Maribora, Trsta, Banja Luke te Sarajeva / Foto Damir ŠKOMRLJ
Autor:
Objavljeno: 21. travanj 2017. u 9:26 2017-04-21T09:26:34+02:00

Sveučilište u Rijeci svake godine dobiva 6,5 milijuna kuna za financiranje troškova istraživanja, a to nije dostatno za značajnije pomake. Potrebno je barem trostruko. Isto tako potrebno je hitno razviti politike razvoja istraživačkih karijera, jer sveučilišta ostaju bez asistenata, poreučeno sa svečanosti

RIJEKA - Financiranje troškova istraživanja u Hrvatskoj je na razini katastrofe i elementarne nepogode. Nužna je hitna intervencija. Sveučilište u Rijeci svake godine dobiva 6,5 milijuna kuna za financiranje troškova istraživanja, a to nije dostatno za značajnije pomake. Potrebno je barem trostruko. Isto tako potrebno je hitno razviti politike razvoja istraživačkih karijera, jer sveučilišta ostaju bez asistenata – jedna je od poruka koju je jučer na svečanoj sjednici Senata Sveučilišta u Rijeci uputio rektor prof.dr. Pero Lučin. Dies Academicus kojim se obilježava 44. godišnjica postojanja riječkog Sveučilišta ove je godine i svojevrsni oproštaj prof. dr. Lučina s rektorskom funkcijom koju je obnašao u dva mandata, a kako je sam rekao na Rektoratu je proveo posljednjih 17 godina s obzirom na to da je prije rektorske obnašao prorektorske funkcije. Upravo zbog njegovog odlaska i primopredaje dužnosti novoizabranoj rektorici prof. dr. Snježani Prijić Samaržija Dan Sveučilišta ove se godine obiljažava nešto ranije i to kroz tri dana, jer nakon jučerašnje svečane sjednice danas će se održati svečanost dodjele akademskih zvanja, dok je za utorak najavljen dolazak predsjednice Kolinde Grabar Kitarević.

Vidljiva transformacija

Svečana sjednica jučer je okupila predstavnike svih hrvatskih sveučilišta, kao i sveučilišta iz Kopra, Maribora, Trsta, Banja Luke te Sarajeva, a prema ocjeni državnog tajnika Matka Glunčića riječko je Sveučilište nositelj inovativnosti i progresivnosti što se ogleda u cijelom nizu pokrenutih projekata koje je državni tajnik nabrojao zaključivši kako društvo znanja u Rijeci nije samo parola te da riječko Sveučilište slijedi europske trendove. Zamjenik riječkog gradonačelnika Marko Filipović istaknuo je pak kako je prof.dr. Lučin cijelog sebe ugradio u Sveučilište te da okončanje njegovog rektorskog mandata ne vidi kao oproštaj već priliku za novu suradnju, dok je zamjenica primorsko-goranskog župana Marina Medarić istaknula da je pod njegovim vodstvom riječko Sveučilište postalo moderno europsko sveučilište.

Prof. dr. Mehmed Čaušević i prof. dr. Pero Lučin

Čaušević, Komadina i Šerbedžija professori emeritusi

Dies Academicus bio je prilika i za dodjelu počasnog zvanja i titule professor emeritus koje su ove godine dobili prof.dr. Mehmed Čaušević s Građevinskog fakulteta, prof.dr. Pavle Komadina s Pomorskog fakulteta te red.prof.art. Rade Šerbedžija s Akademije primijenjenih umjetnosti, a po to počasno zvanje koja se dodjeljuje zaslužnim redovitim profesorima u mirovini koji su se posebno istakli svojim znanstvenim ili umjetničkim radom došao je samo prof.dr. Čaušević. Naime, prof.dr. Komadina je izostao zbog zdravstvenih, a red.prof.art. Šerbedžija koji snima film u SAD-u zbog poslovnih razloga.

Navodeći kako je teško rekapitulirati proteklih osam godina te je iz tog razloga tiskana brošura u kojoj je dan pregled svega učinjenog u zadnja dva mandata rektor je naglasio da je Sveučilište u proteklih osam godina prošlo kroz vidljivu transformaciju, praćenu značajnim ulaganjima u infrastrukturu i povećenjem broja zaposlenih.

– Sada na Sveučilištu radi skoro 2.100 ljudi, od čega više od 750 u znanstveno-nastavnom zvanju te skoro 400 asistenata i znanstvenih novaka. Osim zapošljavanja na teret državnog proračuna sve veći broj suradnika zapošljava se putem projekata ili na vlastita sredstva, a na taj način zapošljavamo stotinjak ljudi, kazao je rektor.

U trećoj brzini

Dodajući kako se događa veliki proces tranformacije u sveučilište treće generacije koje izravno utječe na razvoj zajednice i gospodarstva rektor je napomenuo kako je za preuzimanje vodeće uloge u društvenom i gospodarskom razvoju potrebno istraživačke aktivnosti podići na razinu koja karakterizira istraživačka sveučilišta s visokom razinom istraživačke aktivnosti.

Pokretanje studentskog znanstvenog časopisa

Na Sveučilište u Rijeci gledamo kao na centar izvrnosti koji se razvija i očekujemo da će tako i dalje raditi – kazao je jučer predsjednik rektorskog zbora i rektor splitskog Sveučilišta prof.dr. Šimun Anđelinović. Riječkog rektora ujedno je ocjenio kao osobu koja je uvijek pružala svježe ideje i inicijative te je ujedno najavio inicijativu za pokretanje hrvatskog znanstvenog časopisa studenata u digitalnom obliku čiji je cilj ojačati studentsku znanstvenu djelatnost i profilirati najbolje studente.

– Prema rangiranju sveučilišta SCImago riječko je Sveučilište u proteklih osam godina s 800. mjesta dospjelo do 600. mjesta u Europi, a prema URAP-ovom mjerenju nalazi se između 450. i 500. mjesta. Iako to mjerenje svake godine pokazuje značajan napredak Sveučilište u Rijeci ipak bilježi pad na rang listi, a to znači da konkurentna sveučilišta rastu još brže. Oba rangiranja pokazuju da Sveučilište u Rijeci još uvijek nije sveučilište s visokom razinom istraživačke aktivnosti. Riječko Sveučilište može biti takvo i može ostvariti transfer tehnologije i poticati gospodarstvo, a Hrvatska takva Sveučilišta treba u svim svojim regijama, istaknuo je prof.

Oproštaj od rektora prof. dr. Pere Lučina

dr. Lučin.

Nabrajajući cijeli niz do sada odrađenih projekata rektor je izdvojio dvije strategije, gradnju Kampusa, ulaganje u istraživačku infrastrukturu, kao i projekt Translacijskog centra, a navodeći kako je Sveučilište prije sedamnaest godina vozilo u prvoj brzini prof.dr. Lučin je zaključio da sada vozi u trećoj brzni, no trebalo bi voziti u četvrtoj ili petoj brzini.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka