Okrugli stol na Automotodromu Grobnik

Šef u riječkoj policiji najavio drakonske kazne za vozače. Evo što vas uskoro čeka

Edi Prodan

Foto Vedran Karuza

Foto Vedran Karuza



GROBNIČKO POLJE Kazne za korištenje mobitela u vožnji iznosit će 1500 kuna, maksimalne kazne za neke od osam najčešćih i najtežih prekršaja prometnih pravila dosezat će i po 20 tisuća kuna, a u najtežim recidivističkim slučajevima poništavat će se vozačke dozvole da bi se takve vozače nakon dvije godine upućivalo na ponovno polaganje vozačkog ispita.


Iako nije još do kraja zakonski definirano, a već i današnji zakoni to pretpostavljaju kao mogućnost koju primjerice delnički sud i koristi, velikim »ponavljačima« prekršaja oduzimat će se i – automobili.


Iako možda nije nije bilo tako zamišljeno, izlaganje Borisa Skeledžića, voditelja Službe za sigurnost cestovnog prometa PU PGŽ o novom Zakonu o sigurnosti prometa izazvalo je najviše pažnje na vrlo ambiciozno i višeslojno organiziranom okruglom stolu – »Sigurnost u prometu – turizam i auto moto sport«. Inicijator i organizator ovog interdisciplinarnog događanja na Automotodromu Grobnik bio je MK Kvarner, odnosno njegov čelni čovjek, dr. Mladen Črnjar. Svakako, suport sa strane turizma došao je od Primorsko-goranske županije i posebice od dr. Irene Peršić Živadinov, direktorice TZ Kvarnera.




Kažemo, Skeledžić je »ukrao« pažnju sa svojim izlaganjem, no već se prva govornica na skupu, dekanica FMTU Opatija dr. Dora Smolčić Jurdana u izlaganju koje je analiziralo nove trendove u turizmu, jasno odredila kako je bez sigurnosti bilo kakav oblik turizma – nemoguć. S obzirom pak da se u Hrvatskoj upravo cestovnim putem »događa turizam«, na taj nam način dolazi 85 posto gostiju, jasno je da su sigurne prometnice preduvjet bilo kakvog turizma.


Kad je pak u pitanju Hrvatska, ona je 2010. godine dobro krenula s ispunjavanjem europskih planova o smanjenju broja poginulih u prometu, no taj se ritam zadnjih godina značajno usporio.


– Za godinu i pol dana broj poginulih se u Hrvatskoj mora smanjiti na nešto više od 200. Kako je prošla godina završila s više od 320 poginulih, jasno je kako plan nećemo ispuniti. Stoga, kad govorimo o novom zakonu, ovom koji je pred usvajanjem, moje je mišljenje da ga se moralo već – usvojiti, dodao je Skeledžić.


Ono što je u toj ni najmanje optimističnoj statistici ipak pozitivno, kad bi se izdvojeno gledala Primorsko-goranska županija, željene se brojke itekako drže prosjeka najrazvijenijih država Europe! Stoga da, Skeledžić je u pravu, no istodobno sam sebe opovrgava jer područje na kojem je upravo on jedna od ključnih osoba radi jako dobro, pokazuje da se i s postojećim zakonima može dosegnuti najviše europske sigurnosne prometne standarde.


U setu turističkih tema, zanimljivo je bilo izlaganje dr Vladimira Mozetiča, ravnatelja Doma zdravlja i predsjednika Klastera zdravstvenog turizma. Prema stavovima koje je on iznesao zbog starenja stanovništva, ali i velike dinamike ljudi starijih od 65 godina upravo zdravstveni je turizam velika hrvatska razvojna šansa ali je za taj razvoj preduvjet što je moguće veća povezanost tvrtki i pojedinaca koji u njemu posluju.


Vrlo je zanimljivo bilo i izlaganje dr. Irene Peršić Živadinov koja je pak detaljno razložila kako se poticanjem sportskih sadržaja, izgradnjom infrastrukture, za što je odličan primjer upravo Automotodrom Grobnik, može jako dobro popuniti pred i posezonu. Središte njezinog izlaganja bio je cikloturizam koji ima golemi potencijal – samo je u Njemačkoj 24 milijuna ljudi koji upražnjavaju neke od oblika turizma u čijem je središtu – bicikl.


Svoja su izlaganja imali još i dr. Ljudevit Krpan, dr. Željko Marušić, dr. Zdenko Cerović, dipl ing. Danijel Frka te dr Hrvoje Baričević. Na samom početku, skup su pozdravili Dejan Ljubobratović, zamjenik načelnice Općine Čavle, Davorin Štetner, predsjednik HAKS-a i Zlatko Mičetić, stručni savjetnik HGK ŽK Rijeka.