Neboderi – grad među oblacima

SPEKTAKULARNO RJEŠENJE Zašto na krovovima “eševa” ne bi niknuli urbani vrtovi

Ljiljana Hlača

Foto: M. GRACIN

Foto: M. GRACIN

Neboderi su dio nas i prepoznavanjem njihovog identiteta vredujemo njihovu kvalitetu. Upoznavanjem konteksta u kojem su nastali i u kojima se danas nalaze, otvaraju se vrata mogućim realizacijama raznih ideja koje bi mogle poboljšati življenje u njima, rekla je voditeljica ovog projekta, arhitektica Gorana Stipeč Brlić



RIJEKA Predavanjem Cvijete Bišćević o urbanim vrtovima i kompostiranju, prezentacijom triju idejnih rješenja za postavljanje vrta na krovu nebodera Š-6 te okupljanjem na krovu toga nebodera, započeo je festival Sekcije mladih Društva arhitekata Rijeka: Neboderi – grad među oblacima.


Podsjetimo, riječ je o događaju koji prvi put u fokus stavlja stambene tornjeve koji su se na ovom području najviše gradili 60-ih i 70-ih godina prošlog stoljeća. Riječki neboderi su robusni, fascinantni i planski dobro osmišljeni. Projekt financira Hrvatska komora arhitekata, a realizira se u suradnji s nizom partnera, od Grada Rijeke do Gradske knjižnice Rijeka.


– Neboderi su dio nas i prepoznavanjem njihovog identiteta vredujemo njihovu kvalitetu. Upoznavanjem konteksta u kojem su nastali i u kojima se danas nalaze, otvaraju se vrata mogućim realizacijama raznih ideja koje bi mogle poboljšati življenje u njima, rekla je voditeljica ovog projekta, arhitektica Gorana Stipeč Brlić.




Tako postoji šansa da se na krovu nebodera Š-6 izgradi urbani vrt. Zbog toga su mladi arhitekti okupljeni oko Sekcije i napravili idejna rješenja koja se međusobno razlikuju po arhitektonskom konceptu odnosno načinu na koji se rješavaju neke barijere (dimnjaci, gromobrani i slično) i organizaciji sadnje. No, ipak još se ne zna hoće li ova ideja dobiti opipljiv oblik jer će na kraju sve ovisiti o stanarima. Upitali smo Cvijetu Bišćević je li vrt na velikoj neboderskoj visini održiv.



– Održiv je, ali ujedno je i veliki izazov ne samo zbog vjetra koji je tu jak, već i zbog sunca, odnosno jakog isušivanja. Na takvim visinama sadnice moraju biti adekvatno zaštićene i smještene što niže, to jest pri tlu, navodi Bišćević, dajući neke svjetske primjere koji dokazuju da ubrani vrtovi na neboderu nisu nemoguća misija.


– Taj koncept zelenoga jako je razvijen recimo u New Yorku, a u Hrvatskoj, u Zagrebu, postoje vrtovi i na višekatnicama. Doduše riječ je o nešto nižim visinama, ali oni su ipak tu – naglasila je Cvijeta Bišćević.