Poticanje poduzetništva

SJAJAN POTEZ Riječko Sveučilište beskamatno kreditira tvrtke i tako povezuje znanost i gospodarstvo

Ingrid Šestan Kučić

Boris Golob, Miroslav Vrankić, Snježana Prijić Samaržija i Davor Stipanić / Foto: S. DRECHSLER

Boris Golob, Miroslav Vrankić, Snježana Prijić Samaržija i Davor Stipanić / Foto: S. DRECHSLER

Navodeći kako se radi o praksi koja ne postoji u Hrvatskoj, ali i šire, rektorica je istaknula da je riječko Sveučilište svjesno svoje suvremene uloge sveučilišta treće generacije koje podrazumijeva javnu funkciju i socijalno odgovorno sveučilište



RIJEKA Rektorica Sveučilišta u Rijeci prof.dr. Snježana Prijić Samaržija potpisala je ugovore o financiranju poduzetničkih projekata iz sredstava Fonda za poticanje poduzetništva i partnersko povezivanje s gospodarstvom.


Ugovori su potpisani s direktorom tvrtke E-glas d.o.o. izv.prof.dr. Miroslavom Vrankićem te direktorom poduzeća Hidromodeling d.o.o. Davorom Stipanićem, a riječ je o ugovorima kojima su tim tvrtkama dodijeljena beskamatna sredstva s odgodom otplate šest mjeseci za razvoj njihovih projekata.


Navodeći kako se radi o praksi koja ne postoji u Hrvatskoj, ali i šire, rektorica je istaknula da je riječko Sveučilište svjesno svoje suvremene uloge sveučilišta treće generacije koje podrazumijeva javnu funkciju i socijalno odgovorno sveučilište.




– Uloga Fonda je financirati i poticati vezu Sveučilišta i gospodarstva na način da se kreditiraju projekti iz sveučilišne zajednice, a ono što je bitno je i sudjelovanje studenata u tim projektima. Riječ je o programu koji je namijenjen povezivanju Sveučilišta i gospodarstva te poticanju poduzetništva i zapošljivosti studenata, kazala je rektorica.


Tvrtki E-glas dodijeljeno je 200 tisuća kuna kredita, a tim će se sredstvima, prema najavama izv.prof.dr. Vrankića pokrenuti novi projekti na kojima će se zaposliti i studenti.


– Tvrtka E-glas ima misiju pomaganja osobama s invaliditetom. Cilj nam je spojiti tehnička znanja s poduzetništvom. Počeli smo sa »Servusom« koji omogućuje govorno upravljanje kućom za nepokretne osobe, a s dobivenim kreditnim sredstvima razvit ćemo nova pomagala i proizvode.


Imamo razvijenu mrežu partnera iz inozemstva pa tako sa švedskom tvrtkom Tobbi radimo na aparatu koji omogućuje upravljanje glasom i pogledom, zatim je tu projekt upravljanja mobitelima za osobe s nepokretnim gornjim ekstremitetima te u suradnji s nizozemskom tvrtkom koja proizvode tipkovnice za osobe s invaliditetom razvijamo softver za upravljanje tim tipkovnicama, pojasnio je izv.prof.dr. Vrankić.


Direktor E-glasa profesor je na Tehničkom fakultetu, a na projektima radi zajedno sa studentima te će se zahvaljujući dobivenim sredstvima zaposliti troje studenata preko Student servisa, dok se na godišnjoj razini planira zapošljavanje jednog završenog studenta u stalni radni odnos.


Za razliku od tvrtke E-glas koju je osnovao profesor i iza sebe ima višegodišnji rad tvrtku Hidromodeling osnovali su upravo studenti i to doktoranti Građevinskog fakulteta, Davor Stipanić i Luka Zaharija. Tvrtka je osnovana prošle godine, a kako je pojasnio Stipanić poticaj za osnivanje bili su doktorski radovi.


– Kolega i ja radimo na doktoratima koji se međusobno mogu povezati. Naime, kolega Zaharija bavi se nadzemnim vodama, a ja podzemnim vodama. Radimo na razvoju softvera koji će nadzemne i podzemne vode promatrati kao jedinstvenu cjelinu te će moći biti korišten u području navodnjavanja i za predviđanje poplava, kazao je Stipanić.


Njihovoj je tvrtki dodijeljeno 58 tisuća kuna kreditnih sredstava, a prema najvama upravitelj Fonda Borisa Goloba uskoro bi trebao biti otvoren novi natječaj Fonda.


– Znanje postoji u znanstvenoj zajednici, ali ono postaje tehnologija tek kad se počne primjenjivati. Ovo su relativno skromna sredstva, no smatramo kako s malim poticajima možemo postići velike korake. Zato je ovaj Fond zamišljen kao beskamatno kreditiranje već gotovih, poslovno održivih ideja i rješenja te kratkoročnih projekata. Formirajući ovaj Fond, ugledali smo se na svjetska sveučilišta koja njeguju takve programe, a u Hrvatskoj i šire ovakva inicijativa ne postoji, zaključio je Golob.