Građanski odgoj – praćenje eksperimentalne provedbe dalo dobre rezultate / Foto S. JEŽINA
Plan je uvesti građanski odgoj od 5. do 8. razreda, a s provedbom programa krenuti već u idućoj školskoj godini. Najprije bi se program uveo petim razredima s planiranim nastavkom provođenja do kraja osnovnoškolskog obrazovanja
RIJEKA Ono što godinama ne uspijeva Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta, od iduće bi školske godine trebalo uspjeti Gradu Rijeci koji je kao osnivač osnovnoškolskih ustanova odlučio uvesti građanski odgoj i obrazovanje u osnovne škole kao zaseban predmet. Prema najavama pročelnice Odjela gradske uprave za odgoj i obrazovanje Sande Sušanj, građanski odgoj i obrazovanje koncipirat će se kao zaseban predmet, odnosno izvannastavna aktivnost, po modelu iznimno uspješnog programa »Moja Rijeka« kroz koji riječki osnovci uče o svom zavičaju.
– Predmet će se provoditi jednom tjedno, s maksimalnim fondom od 35 sati godišnje, u višim razredima osnovne škole. Plan je uvesti građanski odgoj od 5. do 8. razreda i nadamo se da ćemo sve potrebne pripreme uspjeti odraditi dinamikom koja bi omogućila da započnemo s provedbom programa već u idućoj školskoj godini. Program će se provoditi tako da se prvo uvede petim razredima s planiranim nastavkom provođenja do kraja osnovnoškolskog obrazovanja. U planu je i izrada priručnika za učenike, u skladu s Kurikulumom Građanskog odgoja i obrazovanja, u kojoj će sudjelovati ključni faktori koji se bave ovom temom, od organizacija civilnog društva, Agencije za odgoj i obrazovanje, Filozofskog fakulteta do učitelja-provoditelja programa i škola. Zainteresirani učitelji-provoditelji, profesori društveno-humanističkog usmjerenja, prethodno će se adekvatno educirati kako bi se omogućilo uspješno obrazovanje učenika o temama važnim za društvenu i političku participaciju, ljudska prava, međuljudske odnose i održivi razvoj – tumači pročelnica.
Međupredmetni oblik
Potez Grada Rijeke pozdravljaju i u GOOD inicijativi, koja okuplja organizacije civilnog društva koje se bave neformalnim obrazovanjem i ljudskim pravima, a prema riječima jedne od koordinatorica Inicijative, Martine Horvat, pozdravljaju bilo kakav oblik uvođenja građanskog odgoja, pa i kada je to parcijalno kao u slučaju riječkih škola.
Eksperimentalna provedba u OŠ Podmurvice
Osnovna škola Podmurvice jedna je od riječkih škola u kojima se građanski odgoj i obrazovanje već dvije godine provodi kao izborni predmet. Pojašnjavajući kako se predmet odvija prema programu resornog Ministarstva i Agencije za odgoj i obrazovanje kao eksperimentalni izborni program, psihologinja Nada Kegalj kaže da obuhvaća učenike osmog razreda.
– Mišljenja sam da je neophodno uvesti građanski odgoj i obrazovanje u škole. Ono što nam taj predmet pruža je promišljanje o sebi i svijetu oko sebe. Nisam pobornik mišljenja da se treba uvesti kao zaseban redovni predmet, ali sam mišljenja da kurikulum Građanskog odgoja treba obuhvatiti svako dijete u školi međupredmetnim temama. Najbolje bi bilo projektnom nastavom i simuliranim igrama u kojem dijete istražuje problem, donosi i iznosi svoje mišljenje. Teme mogu biti od medija, reklama, kulture, ekologije, tehnologije, diskriminacije. Mislim da se nije potrebno zadržavati na uskoj političkoj dimenziji kod djece osnovnoškolskog uzrasta. Škole bi trebale iskoristiti svoja međunarodna djelovanja da djecu upoznaju s različitim narodima, kulturama i običajima, kaže Kegalj
– Iako se kao inicijativa zalažemo za sustavno i kvalitetno uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja u sve škole kako bi svi učenici dobili mogućnost uključiti se, u situaciji kada građansko obrazovanje nije kvalitetno uvedeno na nacionalnoj razini, pozdravljamo ove napore Grada Rijeke da odgovori na potrebe svojih učenika i postane primjer dobre prakse za ostatak Hrvatske. Sve je bolje od međupredmetnog oblika koji imamo sada. Riječki će osnovci biti u prednosti u odnosu na vršnjake u ostatku Hrvatske koji neće ni znati koliko su zakinuti. Pratili smo eksperimentalnu provedbu tog programa u 12 hrvatskih škola i samo u godinu dana rezultati su bili jako dobri jer građanski odgoj i obrazovanje doprinosi demokratizaciji škole i zajednice osposobljavajući mlade da budu odgovorni i aktivni članovi zajednice, sposobni djelovati za opće dobro te donositi informirane i promišljene odluke, aktivni promicatelji održivog razvoja, uvažavanja različitosti, poštovanja ljudskih prava i izgradnje trajnog mira. Praćenje eksperimetalne provedbe pokazalo je da su učenici koji su slušali taj predmet manje dolazili u sukobe i više su razumijevali tuđe potrebe, kaže Horvat.
Demokratski deficit
Dodajući kako se GOOD zalaže za građanski odgoj i obrazovanje koji se sastoji se od 6 međusobno povezanih područja: ljudsko-pravno, političko, društveno, (inter)kulturalno, ekološko i ekonomsko, Horvat ističe da prošle školske godine kod uvođenja građanskog odgoja i obrazovanja nisu uključene preporuke učenika, učitelja i nastavnika te stručne skupine koja je imala zadatak revidirati Kurikulum.
– Uveden je građanski odgoj isključivo kao međupredmetna tema bez uvođenja novih tema u nastavu, bez adekvatne metodičke i sadržajne pripreme nastavnika te bez osiguranog prostora u nastavi da bi se postigli postavljeni ishodi. Istraživanja koja je tijekom ove godine provela GOOD inicijativa potvrdila su postojanje demokratskog deficita i među mladima i među ponoljetnim građanima Hrvatske. Istraživanje na reprezentativnom uzorku učenika završnih razreda srednjih škola pokazuje nisku razinu znanja. U prosjeku, maturanti su odgovorili točno na oko 9 od 19 postavljenih pitanja. Značajno je i da sudionici istraživanja pokazuju visoku razinu zbunjenosti i neodlučnosti, što ih može učiniti podložnima za manipulacije ili relativiziranje ključnih demokratskih vrijednosti. Na primjer, gotovo 30 posto sudionika istraživanja je neodlučno u stavu prema totalitarističkim režimima, a 48,6 posto je neodlučno je li Nezavisna Država Hrvatska (NDH) bila fašistička tvorevina. Ovakvi rezultati pokazuju da aktualni oblik međupredmetne provedbe nije u potpunosti adekvatan. Demokratski deficit hrvatskog društva vidljiv u brojnim istraživanjima, vidljiv je i u obrazovnom sustavu. Stoga se zalaganjem za sustavno i kvalitetno uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja zalažemo za mlade, ali i za demokratizaciju škola i drugih ustanova te za demokratski i održiv društveni razvoj društva u cjelini – zaključuje Horvat.
.
