Lokalna vlast za državom

Rijeka će krenuti za primjerom države i otpisati dugove. No Obersnel kaže da za to ima jedan uvjet

Jagoda Marić

Foto Roni Brmalj

Foto Roni Brmalj

Lokalne vlasti i kompanije imaju 60 dana za objavu informacije hoće li i na koji način otpisivati dug, te hoće li to činiti automatski ili će njihovi dužnici morati sami podnositi zahtjeve



ZAGREB Središnja vlast po svemu sudeći neće biti jedina koja će otpisivati dug blokiranim građanima. Dijela svojih potraživanja koja zasad utjeruju kroz ovrhu spremni su se izgleda odreći i na lokalnoj razini, ali i u privatnom sektoru.


No, nitko osim države neće to napraviti bez ikakvih kriterija. Vlada je dala mogućnost i lokalnim vlastima i njihovim tvrtkama, prije svega komunalnim poduzećima, te privatnim kompanijama da same odluče hoće li otpisati dug nudeći im po svakom pojedinom dužniku do deset tisuća kuna olakšice za porez na dohodak i porez na dobit. Na naš upit o tome planiraju li slijediti primjer Vlade i otpisati dio dugova građana, stiglo je nekoliko odgovora s lokalne razine te iz privatnog sektora i iz tih dogovora može se zaključiti da će se priključiti akciji otpisa duga, ali da će pri tome odrediti i jasne kriterije. Ipak, odgovore, primjerice, iz Splita i Osijeka nismo dobili.


HT pred odlukom 


– Spremni smo se uključiti u akciju otpisa duga ovršenima, ali tek nakon analize broja ovršenih i ukupnog iznosa njihova pojedinačnog duga, odnosno analize kriterija po kojima će se otpisi odobriti – poručuje riječki gradonačelnik Vojko Obersnel u pisanom odgovoru koji smo dobili iz Grada. Pri tome iz Grada Rijeke napominju da kad govore o otpisu duga, misle na komunalnu naknadu i troškove stanovanja građana te porez na potrošnju i porez na tvrtku obrtnika i drugih samostalnih djelatnosti.




Očekuju da u Rijeci neće biti mnogo onih koji ispunjavaju uvjete za otpis duga za troškove stanovanja, s obzirom na sveobuhvatni Socijalni program Grada Rijeke.


Hrvatski Telekom, napominju iz te kompanije, podržava nastojanja Vlade u rješavanju problema građana s blokiranim računima, poglavito kada je riječ o socijalno ugroženim građanima.


– O kriterijima i načinu kojima će se Hrvatski Telekom pridružiti aktivnostima Vlade RH vezano za otpis dospjelih dugova, donijet će se poslovna odluka te će ista biti javno dostupna unutar rokova predviđenih zakonom – stoji u odgovoru iz HT-a.


I oni, kao i Grad Rijeka imaju, prema zakonu, 60 dana za objavu informacije hoće li i na koji način otpisivati dug, te hoće li to činiti automatski ili će njihovi dužnici morati sami podnositi zahtjeve. To znači da će sve lokalne vlasti, ali i privatne kompanije, do sredine rujna morati izvijestiti o tome hoće li i na koji način otpisivati dugove.


Iz Grada Zagreba stiže pak odgovor da su oni već ranije prepoznali problem dugova i njihovog otpisa, pa napominju da su u više navrata od 2016., u okvirima tada mogućeg, pokušavali pridonijeti rješavanju problema.


– Inicijative su išle i prema tadašnjoj Vladi, a ovaj novi zakonski okvir konačno pruža mogućnosti da se na ovom području učini dodatni napor. Zato ga treba pozdraviti, a Grad, odnosno Zagrebački Holding će nastaviti s poslovnom politikom na tome tragu – kažu iz Zagreba, ali ne otkrivaju više detalja o tim dodatnim naporima.


Napominju da su već ranije omogućili otpis i reprogram duga, u što su bile uključene tri naknade Zagrebačkog holdinga: utrošak vode, utrošak plina i odvoz komunalnog otpada.


Zagrebački modeli 


Imali su pri tome i dva modela, jedan iz 2016. godine, po kojem je rok za predaju zahtjeva neograničen. Uvjet je da imovinski cenzus iznosi 3.326 kuna po članu domaćinstva, plus 50 posto za idućeg člana, te da dužnik mora biti blokiran 180 dana i duže. Po tom modelu predviđen je otpis sudskih pristojbi i kamata.


Po drugom modelu su se otpisivali sudski troškovi, kamate i dio troškova, ali zahtjev se podnosio do kraja srpnja. Građani nisu morali biti u blokadi, a imovinski cenzus je bio 2.200 kuna.


Po prvom modelu pristiglo je ukupno 319 zahtjeva, od čega je u 83 slučaja već potpisan sporazum, a u 117 slučajeva zahtjevi nisu zadovljavali uvjete. Po drugom modelu stiglo je 915 zahtjeva, od kojih su u 364 ispunjavani uvjeti.


– Pozdravljamo odluku zakonodavca za donošenjem zakona kojim će se, vjerujemo, velikom broju građana RH olakšati njihova situacija vezana za blokade u kojima su se našli te nas obvezati da nastavimo s provođenjem ranije donesene poslovne odluke vezano za otpis dugova građanima koji zadovoljavaju propisane uvjete – poručuju iz Zagreba. Iz tog dijela njihova odgovora nije jasno hoće li samo nastaviti zaprimati zahtjeve po prvom modelu ili će ići u dodatnu nadogradnju nakon poziva premijera Andreja Plenkovića da se i lokalne vlasti pridruže Vladinoj akciji.