Stručna praksa u Njemačkoj

Riječkim srednjoškolcima ponudili su posao u Frankfurtu, ali radno mjesto ih čeka i u – Rijeci

Ingrid Šestan Kučić

Riječki srednjoškolci nakon odrađene prakse u sklopu Erasmus projekta  / snimio S. JEŽINA

Riječki srednjoškolci nakon odrađene prakse u sklopu Erasmus projekta / snimio S. JEŽINA

Dvanaestero budućih instalatera grijanja i klimatizacije te stolara postali su tako prvi riječki srednjoškolci s odrađenom praksom u inozemstvu u ukupnom trajanju od 16 dana, a njihovi profesori Neven Rekić i Jasmin Begović kažu kako su riječki srednjoškolci briljirali te su pale i prve ponude za posao



Strojarsko-brodograđevna škola za industriju i obrt danas slavi sedam desetljeća svog djelovanja, a za tako veliki jubilej ta se ustanova ima i čime pohvaliti, jer dio njenih učenika nedavno se vratio iz Frankfurta gdje su odrađivali stručnu praksu u sklopu Erasmus+ projekta »First EU Experience«.


Dvanaestero budućih instalatera grijanja i klimatizacije te stolara tako su postali prvi riječki srednjoškolci s odrađenom praksom u inozemstvu u ukupnom trajanju od 16 dana.


Stručna je praksa organizirana u suradnji s organizacijom Kroatische Wirtschaftsvereinigung e.V. (KWVD) iz Njemačke, a njhovi profesori koji su ih pratili tijekom boravka u Njemačkoj Neven Rekić i Jasmin Begović kažu kako su riječki srednjoškolci briljirali te su pale i prve ponude za posao.





U godini u kojoj slavi veliki jubilej Strojarsko-brodograđevna škola radi i veliki iskorak u programima obrazovanja te od jeseni započinje s provedbom izobrazbe drvodjeljskih tehničara dizajnera. Navodeći kako se radi o potpuno novom kurikulumu, ravnateljica Evica Kozera, ističe da će obrazovanje trajati četiri godine za razliku od svih ostalih programa koje škola provodi u trogodišnjem trajanju.


– Do sada smo obrazovali samo stolare, no zbog uvođenja novog programa jednu ćemo godinu pauzirati s izobrazbom stolara. Kurikulum drvodjeljskog tehničara dizajnera daje podlogu za nastavak obrazovanja na fakultetu, a program je usklađen s Hrvatskim kvalifikacijskim okvirom. Bazira se na dizajnu namještaja, kao i na izradi namještaja CNC tehnologijom, a škola ima sve preduvjete za provedbu takvog suvremenog programa s obzirom da u Vukovarskoj ulici imamo Centar novih tehnologija i radionice za drvo, pojašnjava ravnateljica.


Kao i program stolara i novi će program pratiti DI Klana koja je spremna 10 polaznika stipendirati s mjesečnim iznosom od 800 kuna, a po završetku obrazovanja učenicima će osigurati i radno mjesto. Ukupna upisna kvota iznosit će 20 mjesta, a promocija novog programa po osnovnim školama već je započela. S obzirom da je riječ o jedinstvenom programu na širem području planira se za njega zainteresirati učenike ne samo Primorsko-goranske, već i Ličko-senjske te Istarske županije.



Deficitarna zanimanja


– Naši su se učenici jako dobro snašli. Radili su rame uz rame s njemačkim kolegama, jednako dobro kao oni. To je dokaz da škola daje stručan kadar te da postižemo ciljeve ishoda učenja i uspješno prenosimo znanja i vještine, kaže Rekić.


Ocjenjujući kako je boravak u Njemačkoj za učenike bio značajno radno iskustvo Begović pak dodaje da su pojedini učenici dobili ponudu da se po završetku obrazovanja vrate u Frankfurt, međutim sami pak učenici navode kako im to trenutno nije cilj. S obzirom na činjenicu da se obrazuju za zanimanja koja su iznimno deficitarna radno mjesto čeka ih i u Hrvatskoj, jer kako nam kaže budući stolar Antonio Begović on je od početka svog školovanja na praksi u DI Klana.


– DI Klana me i stipendira i ponudili su mi posao kada završim školu. Naravno da ću ga prihvatiti, kaže Antonio.


Odlično iskustvo


Činjenice da će uskoro završetkom obrazovanja postati iznimno tražen kadar svjesno je svih dvanaestero učenika, a kako priča budući instalater grijanja i klimatizacije Toni Tandarić u Hrvatskoj se premalo učenika odlučuje za obrtnička zanimanja, a posla ima jako puno.


– Već dvije godine uspješno odrađujem praksu kod istog poslodavca i ponuđeno mi je radno mjesto čim završim školu. Iskustvo rada u Njemačkoj bilo je odlično. Svi smo zadovoljni. Bili smo smješteni u hostelu i svakodnevno smo zajedno odlazili na posao. Budili smo se u 5,30 ujutro. Ukoliko uspoređujem stručnu praksu u Hrvatskoj i Njemačkoj mogu reći da je u Njemačkoj lakše utoliko što se sve radi montažno, odnosno nema štemanja. S druge strano tamo se svaki dan radi 10 sati, odnosno 9 plus jedan sat pauze. U Hrvatskoj se radi manje, a pauza je drugačije raspoređena. Imamo tri pauze, dvije po pet minuta i jednu od pola sata, priča Toni.


Za odrađenu stručnu praksu u Njemačkoj svi će učenici dobiti certifikat, a zaradili su još jedan, jer uoči odlaska morali su proći 30 sati učenja njemačkog jezika. Iako su bili prvi učenici koji su otišli na stručnu praksu u Njemačku prema najavama Strojarsko-brodograđevne škole neće biti i zadnji, jer škola se planira ponovo prijaviti za isti projekt mobilnosti učenika.