Intervencijska radiologija

Riječki radiolozi u borbi protiv amputacija i moždanih udara

Barbara Čalušić

Foto S. Drechsler

Foto S. Drechsler

S novim CT-om Rijeka je dobila svu potrebnu dijagnostiku za početak uvođenja metode kojom intervencijski radiolozi ugrušak u mozgu vade pristupom kroz žilu. Glavni zadatak ove metode je spasiti mlade bolesnike koji su doživjeli moždani udar



Dobre bolnice nema bez dobre dijagnostike, a uz laboratorije i nuklearnu medicinu, stup bolničke dijagnostike uvijek se temelji na kvalitetnoj radiologiji. I dok danas svaki bolje informiran pacijent dijagnostiku veže uz suvremene slikovne metode radiologije poput CT-a i magnetske rezonancije, malen je broj onih koji će radiologiju izravno povezati s liječenjem i zahvatima. Slično kao anesteziologiju – čija važna uloga i najsloženijim operacijama uvijek nekako padne u drugi plan kad se pacijentu i javnosti predstave kirurzi – radiologiju će malo tko povezati s minimalno invazivnim zahvatima koji i bez kirurgije uspješnospašavaju živote.


Upravo se time bavi intervencijska radiologija, ishodište angioplastike i kateterskog postavljanja stenta, minimalno invazivne moderne medicine čija je primjena danas znatno poznatija u intervencijskoj kardiologiji.


– Problem radiologije danas je slaba vidljivost radiologa koji su zbog specifičnosti radiologije, zbog zauzetosti, malo u prilici razgovarati s bolesnikom. Osim toga, zbog složenih pretraga koje dugo traju, radiolog ne može biti dugo kraj tehnologa. Nerijetko se dešava da se proces odvija mimo radiologa koji dobije samo slikovni zapis neke pretrage kojeg mora očitati. Intervencijska radiologija uključuje kontakt s pacijentom, no u pripremi za samu intervenciju mi koji nemamo ležećih kreveta i dalje pacijentima ne ostavljamo dojam da su na zahvat došli kod radiologa. Osim toga, često nas se miješa s nuklearnom medicinom ili čak s radioterapijom koje su sasvim zasebne specijalnosti. S druge strane, zanimljivo je da je radiologija danas jedna od najatraktivnijih struka za mlade liječnike. Nama u Klinički bolnički centar Rijeka dolaze ponajbolji kandidati iz cijele Hrvatske za specijalizaciju. Imamo kolegicu sa zagrebačkom diplomom i rektorovom nagradom koja je kao jedini izbor specijalizacije izabrala upravo radiologiju u Rijeci. Da, danas je radiologija liječnicima jako atraktivna, ali je javnosti još uvijek slabo vidljiva, kaže predstojnik Kliničkog zavoda za radiologiju KBC Rijeka prof.dr. Damir Miletić.


Uspješna suradnja




Da je radiologija može biti pokretač nekih novih suradnji između više struka, ali i država, kao i nositelj suvremenih metoda, dokazuje intervencijski radiolog dr. Dimitrij Kuhelj, predstojnik Radiologije u Univerzitetskom kliničkom centru Ljubljana koji u riječkoj bolnici u okviru suradnje ljubljanskog i riječkog medicinskog fakulteta te KBC Rijeka kao nastavne baze boravi već tri mjeseca. Razlog da iz UKC Ljubljana, koji danas broji oko 7.700 zaposlenih i godišnje obavi oko 2.800 zahvata intervencijske radiologije, odabere baš Rijeku, bio je dobra ranija suradnja s riječkim kolegama, a pomalo i činjenica da je obiteljski vezan uz Kvarner. Njegov dolazak, kao i novi vjetrovi koji su zapuhali riječkom bolnicom, potaknuli su riječke radiologe da nastave razvijati intervencijsku radiologiju iz koje su prvi ozbiljniji i sustavniji zahvati u Rijeci krenuli s primjenom prije desetak godina. U samo tri mjeseca obavljeno je oko sto intervencijski zahvata, a radiolozi riječke bolnice njima rješavaju probleme dijabetičara kojima prijeti amputacija noge, začepljenja karotidnih žila u pacijenta koji su visokorizični za moždani udar, kao i probleme nefroloških pacijenata. U kratkim crtama, njihov rad za pacijente predstavlja izbjegavanje odlaska »pod nož« s jednakim, ako ne i boljim rezultatima uz brži oporavak. Planova je puno, a jedan koji bi mogao spasiti živote pacijenta s moždanim udarom, svakako je i uvođenje metode kojom bi se ugrušak u mozgu vadio pristupom kroz žilu.


– Mislim da je riječka bolnica za to idealna jer velik dio populacije ovdje gravitira. Kao takva, može dobiti pacijenta u ranoj fazi moždanog udara. Ako imate tim koji takav zahvat može obaviti u šest sati, vi možete pacijentu spasiti život vadeći mu ugrušak iz mozga kroz žilu. Učini se dijagnostika, CT pokaže koliki je dio mozga se može funkcionalno vratiti. Ako se izvadi ugrušak, taj dio mozga koji je u ranoj fazi moždanog udara između života i odumiranja, preživjet će i hendikep tog pacijenta će biti manji, objašnjava dr. Kuhelj.


Smanjiti amputacije


To će omogućiti novi 256-slojni CT koji je odnedavno na riječkoj Radiologiji. S novim CT-om Rijeka je dobila svu potrebnu dijagnostiku za početak uvođenja ove metode čiji je glavni zadatak spasiti mlade bolesnike koji su doživjeli moždani udar. S ovakvom metodom bitno se smanjuje invaliditet nakon moždanog udara, a osim uigranosti medicinskog tima, kod ove je metode bitno pacijenta dobiti čim prije. Takav pacijent, naime, nema vremena ići u Zagreb gdje se ovakvi zahvati već provode jer je dužim protokom vremena dio njegove moždane funkcije nepovratno izgubljen.


– Općenito govoreći, intervencijska radiologija sastavni je dio naše struke u koju su u međuvremenu ušle druge struke koje su koristile benefite intervencijske radiologije. Procedure su zaživjele i u drugim strukama i to osobito u zadnje vrijeme. Dugo vremena radiolozi su bili ti koji su minimalno invazivne zahvate jedini radili. Inače, kao što je već poznato, minimalno invazivnim zahvatima ulazi se kroz neki uski otvor na koži. Obično se ulazi na području prepona, no može se ulaziti i na području pazuha, nadlaktica i podlaktica, dakle koriste se razni pristupi. Kroz takav mali otvor i pomoću odgovarajućih instrumenata praktički se, ako govorimo o krvožilnom sustavu, može doći u bilo koji dio tijela, objašnjava prof. dr. Miletić.


Druge struke su, kako kaže, u ovo područje ušle kako ne bi pribjegavale klasičnoj kirurgiji. Zainteresiranost drugih struka formirala je širi medicinski tim pa tako u KBC Rijeka djeluje tim za endovaskularnu medicinu. Struke koje čine taj tim su radiologija, kardiologija, vaskularna kirurgija, neurologija, nefrologija i kardiokirurgija. Osim vaskularnih zahvata intervencijska radiologija podrazumijeva i nevaskularne zahvate: lokalno tretiranje tumora na organima, biopsije, drenaže, proširivanje kanala cjevastih organa i mnoge druge.Novije studije, na koje podsjeća dr. Kuhelj, pokazuju da pedeset posto ljudi kojima je amputirana noga umire u prvoj godini života nakon amputacije. To je, kako kaže, velik mortalitet i morbiditet, a s obzirom da ljude koji su prošli amputaciju, treba rehabilitirati, sve je to puno skuplje i složenije pa zemlje poput Mađarske otvaraju centre interevencijske radiologije čiji je osnovni zadatak smanjiti broj amputacija, a time i smrtnost u općoj populaciji.

– U tom smislu surađujemo s vaskularnim kirurzima koji detektiraju bolesnike. Imamo interdisciplinarne sastanke i prikaze bolesnika jednom tjedno. Pritom je prednost radiologije pred drugim strukama – dijagnostika. Dakle, mi smo dijagnostičari onog što će se raditi i pratiti, pripremamo cijelu priču prije samog zahvata. Danas, primjerice, više nitko ne radi angiografiju da bi vidio kakvo je stanje, nego napravi CT-angiografiju, magnetsku angiografiju, doppler i pacijent dođe pripremljen i znamo što ćemo napraviti. Konkretno, dobijemo pacijenta s ciljanim zahvatom koji se obavi i pacijent ide kuće praktički isti dan, kaže prof. dr. Miletić.


Ciljana dostava lijekova


Druga grupa pacijenata koji spadaju u okvire intervencijske radiologije su neurološki. Klinički zavod za radiologiju u Rijeci postavlja karotidne stentove u pacijenta s začepljenjem ovih žila koje krvlju snabdijevaju mozak. Na taj način šire se suženja na glavnim dovodnim žilama u mozak koja se šire i dobivaju premosnicu koja će sprječavati da do suženja ne dođe ponovo. Ova je metoda značajna prevencija moždanog udara, a u posljednje vrijeme u riječkom se KBC-u povremeno obave čak tri ovakva zahvata dnevno zahvaljujući dobro uigranom timu.


– Kao treći aspekt intervencijske radiologije u riječkoj bolnici treba istaknuti jako dobru suradnju s Nefrologijom kod rješavanja problema s fistulama kod nefroloških bolesnika. Tu intervencijski radiolozi mogu puno napraviti, a tome valja pribrojiti i renalne arterije, dodaje prof. dr. Miletić.


Koja je budućnost intervencijske radiologije? Prema riječima prof. dr. Miletića, jedan od budućih smjerova razvoja ove struke ciljana je dostava lijekova. Lijekovi će se korištenjem slikovne metode, ciljanim navođenjem igle dostavljati na određeno mjesto u tijelu. To je ciljano rješenje problema, za razliku od današnje primjene lijekova koji se u prvom redu primjenjuju sistemski. Na ovaj način moći će se na određeno mjesto u tijelu dostavljati genska terapija ili kemoterapija, a pacijenti će i u ovom slučaju dobiti uspješno, ali znatno poštednije liječenje od klasičnog.