Demokratično i transparentno

Riječka vijećnica Petra Mandić: ‘Spremamo model za aktivno uključivanje građana u rad vlasti’

Andrej Petrak

Nitko ne može sam suvereno vladati – Petra Mandić / Foto Marko GRACIN

Nitko ne može sam suvereno vladati – Petra Mandić / Foto Marko GRACIN

Namjeravamo osmisliti model gdje bi građani prije sjednica odbora i Vijeća mogli doći osobno dati svoje pritužbe i razgovarati s vijećnicima i na taj bi način više participirali u životu grada



Petra Mandić gradska je vijećnica Mosta nezavisnih lista, koja najavljuje snažno zalaganje za demokratizaciju rada Vijeća, veću trasnparentnost rada gradske vlasti i veću uključenost građana, kojima mora biti omogućeno da direktno razgovaraju sa svojim vijećnicima.


U razgovoru za Novi list iznosi poteze kojima Most i drugi članovi riječke oporbene koordinacije u novoj eri Gradskog vijeća u kojem nitko nema izravnu većinu, spomenuto namjeravaju postići.


Rezultati izbora su takvi da su vijećnici primorani na suradnju. Građani su tako odlučili. Može li se ta suradnja ostvariti?




– Rezultati izbora su takvi da su građani odlučili da stranke moraju kohabitirati, dogovarati se i da najjači argument mora pobijediti. Nitko ne može sam suvereno vladati, već je upravo narod htio da si svi moraju zajedno dogovarati oko zajedničkog interesa. Ono što je dobro u ovom trenutku jest što nitko samostalno ne može provoditi svoj interes, nego snagom argumentacije dolazi se do zajedničkih ciljeva. Narod Rijeke još je jednom pokazao da je ispred svog vremena. Izabrao je takav konstrukt Gradskog vijeća da nitko ne može funkcionirati bez da se dogovara i daje snažne i jake argumente zašto nešto treba poduzeti. Narod je izabrao Vijeće da bude korektiv gradonačelniku.


Jesu li opravdane izjave koje su se znale čuti iz SDP-a i njihovih partnera da je u Gradskom vijeću na djelu neprincipijelna koalicija?


– Kad se čuju izjave da je to neprincipijelna koalicija, to je u ovom trenutku jako velika pljuska samom narodu koji je upravo i birao takvu konstelaciju Gradskog vijeća. Istom argumentacijom onda bi se moglo reći da je neprincipijelna koalicija bio i antifašizam, gdje su se također u svrhu općeg dobra ujedinile različite grupacije. Priče o neprincipijelnoj koaliciji nemaju nikakvog smisla, ali to je teza koja se nameće i koju je potrebno objasniti. Riječka kohabitacija neće biti laka, ali će tražiti dogovaranje i kompromis svojstveno najvišim razinama demokracije. Oko svakog prijedloga i točke dnevnog reda potrebno je sjesti, iznijeti deset različitih argumenata. Jedina je šansa da pobijedi onaj koji je najbolji, a ne onaj čiji je interes najjači.


Mijenjamo totalitarizam


Kako je kohabitacija funkcionirala na prvoj radnoj sjednici Vijeća?


– Argumentacija, kompromis i dogovor postojali su i prije same sjednice Vijeća. Pojedina točka, osim onih koje predlaže gradonačelnik, i ne može doći na dnevni red bez prethodnih dogovora. Na samoj sjednici mislim da smo takvim stavom potakli i drugu stranu da funkcionira na sličan način. Bilo je itekako konstruktivno, jer PGS je glasovao za prijedlog našeg bloka vezan uz vrtiće. HNS, s obzirom na to da su u prošlom mandatu sudjelovali u vlasti, glasao je za izvještaj o izvršenju proračuna. To je i logično, jer su oni proračun i donosili. Pokazalo se da netko sa svojom argumentacijom može glasati protiv same većine. Ono što netko percipira kao problem, u razvijenijim demokracijama nije problem, već pozitivna priča, jer ondje ljudi uobičajeno glasuju različito od svog kluba ili pak šef kluba mora itekako argumentirati kako bi unutar kluba svi glasali jednako. Zbog svega toga mislim da je prva sjednica bila itekako velik korak naprijed.



Spomenuli ste važnost direktne komunikacije s građanima. Kako to može pomoći u rješavanju njihovih problema?


– Most je predložio zakon za rješavanje problema oštećenika Royal mirovinskog osiguranja. Samo u Rijeci 700 građana podiglo je tužbe protiv države, jer im se ne isplaćuje razlika mirovine na koju imaju pravo. To su ljudi, koji su iz Luke Rijeka, HEP-a i HT-a, u vrijeme dok su sve te firme bile u državnom vlasništvu, odlazili u mirovine tako da im se sporazumom obećavala isplata razlike mirovine, umjesto otpremnine. To im se spletom okolnosti još od 2014. godine ne isplaćuje. Predstavnici tih umirovljenika su prije godinu dana došli do mene u riječki ured Mosta.


Sve smo tada zapisali, držali smo rasprave sa svima uključenima, Royalom, ministrima, državnim tajnicima, saborskim zastupnicima. Napravili smo ekonomsku analizu, izradili zakonski prijedlog, koji je predstavljen drugim strankama. Ukupno 34 saborska zastupnika potpisala su prijedlog koji je sad stavljen u proceduru. Ako se ovaj zakon izglasa u Saboru, tim ljudima je riješen problem, s kojim su došli kod mene prije godinu dana. Smatram ovo modelom po kojem bi svi političari trebali raditi. Građani najbolje znaju svoje probleme, dok mi oni nisu došli, o tome nisam znala ništa i samim time nisam to mogla ni riješiti. Na sličan način građani Rijeke mogu mi se obratiti za sve probleme koje kao gradska vijećnica mogu pokušati riješiti.



Kvalitetniji rad i demokratizaciju Vijeća namjeravate osigurati, među ostalim, izmjenama poslovnika. Prije prve sjednice povukli ste taj prijedlog. Jesu li gradonačelnikove primjedbe da nije poštovana demokratska procedure bile razlog tome?


– Osobno sam bila predlagatelj poslovnika o radu Gradskog vijeća, uz šest supotpisa kolega vijećnika, a od početka sam bila za to da se kod ovako visokog akta poštuje duža procedura. Isto će potvrditi i ostali članovi srednjeg bloka. Ostali članovi srednjeg bloka imali su dobru volju i želju pa su me kod predlaganja ovog akta pobijedili u argumentaciji, s ciljem da se čim prije počne s demokratizacijom i procesom koji bi anulirao određenu vrstu samovolje kod gradonačelnika, kao i neravnopravan položaj vijećnika u odnosu na njega. Poštovala sam njihovu argumentaciju i zato sam uputila prijedlog na dnevni red. Međutim, u trenutku kad sam vidjela da će čitava protuargumentacija druge strane ići u smjeru anuliranja onoga što želimo postići, željela sam da i javnosti na pravi način potvrdimo da želimo demokratizirati cjelokupni politički proces u Gradskom vijeću.


žNa sastanku dva dana prije sjednice Vijeća, jedna vijećnica SDP-ove koalicije komentirala je da ovakvim postupkom jedan totalitarizam mijenjamo drugim. Svojom izjavom potvrdila je da su oni provodili totalitarizam u prošlim mandatima. Sada se prigovara da ovo nije demokratski proces, a dosad se cijeli proces konzultacija za akte obavljao čisto pro forma. Nikad se argumenti druge strane nisu uvažavali. No, nikako nisam smatrala da je pametno da čak i naznake bilo kakvog sličnog procesa postoje. Sazvala sam sastanak sa svima iz srednjeg bloka, obavijestili smo i HDZ o svojoj odluci. Zajednički smo se dogovorili povući prijedlog poslovnika. Dodatni razlog je što smo i inače u rujnu namjeravali donijeti izmjene statuta, kao i još jedne izmjene poslovnika, koje zahtijevaju prethodne izmjene statuta. U rujnu ćemo imati dvije sjednice koje će nam omogućiti sveobuhvatnu izmjenu poslovnika.


Respektiramo amandmane SDP-a


Kako ste doživjeli gradonačelnikove primjedbe i miješanje u proces mijenjanja poslovnika?


– Nezamislivo je u razvijenim demokracijama da se izvršna vlast na ovaj način, kao što je to gradonačelnik iznio u svojem mišljenju, miješa u donošenje poslovnika predstavničke vlasti. Čak i u Saboru, kad se donosi poslovnik o radu Sabora, Vlada se, premda ima pravo dostaviti svoje mišljenje, suzdržava od uplitanja u taj postupak. Neviđeno je u normalnim demokracijama da gradonačelnik do ove mjere dira u drugu razinu vlasti. Time zadire i u volju naroda koji je izabrao članove Gradskog vijeća. On to može legitimno učiniti, ali samo ako da ostavku na svoju funkciju i aktivira svoj vijećnički mandat pa može argumentirati što god hoće. Amandmane SDP-ove koalicije respektiramo i o njima će se raspravljati u konzultacijama, ali ono što je napravio gradonačelnik zbilja nije na razini. Dosad je Rijekom vladao na način koji je svojevrsna preslika polupredsjedničkog sustava koji je njegova stranka početkom 2000-ih godina mijenjala jer je kočio demokraciju. On to i dan danas u 2017. godini prakticira.



Najavljujete veću transparentnost u postupcima javne nabave. Kako to namjeravate postići?


– Na Gradsko vijeće najesen ćemo uputiti prijedlog izmjena pravilnika o javnoj nabavi Grada Rijeke. Postojeći pravilnik tipičan je pokazatelj kako se ne treba raditi u postupcima javne nabave. Sramotno je da je izrijekom propisano da otvaranja ponuda u postupcima javne nabave nisu javna. Nemoguće je samim time izbjeći upitnike o pogodovanjima ili klijentelizmu. U Rijeci se snimaju samo svi natječaji zakupa gradskih poslovnih prostora, ali javna nabava – ne. Ovakvi akti negativno utječu na porast poduzetničke klime i općenito povjerenje u institucije. Riječ je o pravilniku koje je donijelo Gradsko vijeće pa se pitam jesu li vijećnici tada uopće pročitali pravilnik. Brojne političke opcije danas tvrde da im je jako bitno poticanje poduzetništva, ali čim otvaranje ponuda nije javno, otvaraju se sumnje u pogodovanje određenim grupacijama. O kakvoj poduzetničkoj klimi onda govorimo?



Kako će se građani moći uključiti u javnu raspravu?


– Nećemo izvršiti samo prethodne konzultacije sa strankama, jer stranke nisu jedine koje mogu odlučivati o ovako visokim aktima, a takvu praksu namjeravamo nastaviti i u budućem radu Vijeća. Javnu raspravu mislimo provesti putem društvenih mreža, na web stranicama stranaka, ali isto tako ići ćemo sa zahtjevom prema Gradu da se prijedlog izmjena Statuta i Poslovnika objavi na stranicama e-konzultacija Grada Rijeke. Paralelno obilazit ćemo teren, jer građani, nažalost, još nemaju dovoljan osjećaj da smiju sudjelovati u radu Vijeća. Ondje gdje građani sudjeluju, jest putem radioemisije, koju jako cijenim, a to je Tužibaba.


Više očiju


Hoće li gradski vijećnici onda uvesti svoju Tužibabu, gdje bi im se građani mogli obraćati?


– Namjeravamo uvesti opciju da se građani mogu obratiti gradskim vijećnicima, koji svojim djelovanjem doista mogu nešto i promijeniti, svojim pritužbama i prigovorima, odnosno svojevrsnim tužibabama. Zbog toga predlažemo osnivanje Odbora za predstavke i pritužbe, a ideju smo dobili iz Tužibabe. Na sjednice odbora bila bi pozivana javnost, u vidu novinara i građana, pa bi građani dobili direktan pristup svojim predstavnicima u Vijeću. Svaka njihova pritužba bi se razmatrala, a građani bi imali pravo na argumentiran odgovor, koji nije jednostrano ocijenjen, već sve stranke moraju dati obol tom odgovoru.


Neće više postojati situacija da samo gradonačelnik da odgovor koji njemu odgovara, već će se i kroz vijećnička pitanja i razmatranje problema, a u konačnici i kroz samo predlaganje akata, moći utjecati na određeno ponašanje izvršne vlasti. Građani bi samim time izuzetno više participirali. Namjeravamo osmisliti model, gdje bi građani prije sjednica odbora i Vijeća mogli doći osobno dati svoje pritužbe i razgovarati sa svojim vijećnicima. Najgore se odluke donose u trenutku kad se vlast izdvoji iz naroda. Onda se ne donose odluke u općem, već u vlastitom interesu. Ovim modelom želimo spriječiti tu mogućnost i ostati u kontinuiranom kontaktu s građanima, kako bismo donosili odluke u njihovom interesu i radili posao zbog kojeg su nas birali.



Najavljene su zakonske izmjene kojima se sprečava da Vijeće neizglasavanjem proračuna ruši gradonačelnika, tzv. Lex šerif. Što ovaj zakon znači za demokraciju u lokalnim sredinama, kad gradonačelnici i načelnici postaju praktički nesmjenjivi?


– Najavljeni Lex šerif je politička i zakonodavna likvidacija predstavničkih tijela i demokracije u lokalnim sredinama. Ako se taj zakon donese, gradska i općinska vijeća kao institucije predstavničke demokracije možemo isto tako i ukinuti. Lokalni šerifi vladat će stabilno, lišeni svake odgovornosti, imuni od smjene, kontrole ili korekcija predstavnika naroda. Most to neće dopustiti.



U planu je i Odbor za branitelje, što je prijedlog HDZ-a, ali i Odbor za kontrolu. Što će kontrolirati taj odbor?


– U planu je da sjednice Odbora za kontrolu budu otvorene za medije, a ovaj će odbor imati direktne ovlasti nad izvršnom vlasti i permanentno radio kontrolu nad postupcima gradonačelnika, odjela, gradskih ustanova i tvrtki. Odbor će se sastajati najmanje dvaput mjesečno i imati na uvid sve potrebne dokumente bez prethodne procedure, kao što je to kroz institut vijećničkih pitanja. Alati za pristup informacijama postoje i sad, ali zahvaljujući odboru cijeli će proces rada gradske vlasti biti puno transparentniji, jer imat će na uvid sve informacije kojima raspolaže i gradonačelnik. Više očiju više vidi.


Fokus javnosti


Kako je došlo do toga da se Gradsko vijeće odrekne svojih ovlasti?


– To je svakako pitanje za gradske vijećnike koji su to odlučili. Očito nisu smatrali da je njihovo mišljenje bitno, a ujedno je pokazatelj da Gradsko vijeće u tom trenutku nije bilo svjesno benefita diobe vlasti. Postoje duboki razlozi zakonodavca zašto je određene ovlasti dao Vijeću, a ne gradonačelniku, prvenstveno da se moć ne koncentrira na jednom mjestu. Rad Vijeća je ujedno mnogo više javan.


Jednu od ovlasti koje je Vijeće vratilo sebi već na prvoj sjednici jest formiranje mreže dječjih vrtića. Je li to uvod u izjednačavanje cijene koju za smještaj djece plaćaju roditelji u gradskom i privatnim vrtićima, gdje su oni u privatnim vrtićima u nepovoljnom položaju?


– Grad Rijeka se dosad prema vrtićima drugih osnivača odnosio poprilično maćehinski i nije na prvo mjesto stavio interese roditelja i djece koja su smještena u tim vrtićima. Na ovoj sjednici napravili smo prvi korak u rješavanju problema. Sva djeca ne mogu biti smještena u gradski vrtić zbog nedostatka kapaciteta, a za to nisu kriva ona ni njihovi roditelji pa stoga ne bi trebali plaćati više za smještaj u privatnom vrtiću. Ovom sjednicom fokus javnosti smo stavili na ono što je bitno – svi koji plaćaju poreze i prireze imaju pravo na jednake uvjete. Stoji i da sami vrtići moraju dati jednake uvjete i na tome gradske vlasti moraju inzistirati. Sva djeca moraju imati jednake uvjete cijene i boravka.