Riječka bolnica prva u Hrvatskoj ima endomikroskopski uređaj

Primjenu endomikroskopskog uređaja predstavio je doc. dr. Goran Hauser / Snimio Roni BRMALJ

Suvremeni uređaj detektira maligne stanica  bez uzimanja tkiva za biopsiju i bez citoloških pretraga. Kroz endoskop najmanjim mikroskopom na svijetu dolazimo do tkiva i uvećavamo sliku, kaže prof. dr. Davor Štimac

RIJEKA  Detektiranje malignih stanica u realnom vremenu, bez uzimanja tkiva za biopsiju i citoloških pretraga, uskoro bi trebalo postati sastavni dio dijagnostike u Kliničkom bolničkom centru Rijeka u kojem je jučer predstavljen suvremeni endomikroskopski dijagnostički uređaj koji omogućava prikaz izravne mikroskopske slike sluznice probavnog, urogentialnog i dišnog sustava tijekom izvođenja endoskopske pretrage.

Nabavka sofisticiranog uređaja vrijednog 1,3 milijuna kuna plod je suradnje KBC Rijeka i Medicinskog fakulteta u Rijeci koji je izdvojio sredstva za ovaj uređaj, a osim brže i bolje dijagnostike zloćudnih bolesti, sofisticirani bi uređaj trebao omogućiti napredak u znanstveno-istraživačkom radu bolnice i fakulteta.

U realnom vremenu

Riječka bolnica ujedno je i prva bolnica u Hrvatskoj, ali i široj okolici koja posjeduje endomikroskopski uređaj. – Osnovna ideja ovog uređaja je uvećanje endoskopske slike do razine mikroskopske slike. Načelno, kad želimo uzeti uzorak tkiva, uzimamo biopsijski uzorak i šaljemo ga na analizu. Ovaj pak uređaj ima mogućnost uvećanja endoskopske slike do razine mikroskopske slike bez potrebe uzimanja tkiva za biopsiju. Njim kroz endoskop najmanjim mikroskopom na svijetu dolazimo do tkiva i uvećavamo sliku, a sve se dešava u realnom vremenu, pri čemu možemo kružiti oko uzorka i analizirati tkivo, objasnio je sanacijski upravitelj KBC-a Rijeka prof. dr. Davor Štimac.

Prema njegovim riječima, ovaj projekt predstavlja suradnju KBC-a Rijeka i Medicinskog fakulteta u Rijeci s ciljem razvoja translacijske medicine, a vezan je uz više klinika u bolnici. Iako je jučer primjenjivan u  endoskopskom laboratoriju Klinike za internu medicinu, uređaj bi, kako je dodao prof. dr. Štimac, trebala koristiti čitava bolnica. Konkretno, koristit će se u području gastroenterologije, pulmologije, urologije, ginekologije i otorinolaringologije, odnosno svugdje gdje je endoskopskim uređajima moguće doći do sluznice i uvećati sliku do velikih razmjera. Novi endomikroskopski uređaj uvećava sliku tkiva do 1.000 puta, a radi na principu konfoklane laserske tehnologije zahvaljujući kojoj se tijekom rutinskih endoskopskih zahvata sumnjiva područja sluznice mogu detaljno ispitati i istovremeno postaviti ili isključiti sumnja na zloćudnu bolest.

Kontrola biopsijom

Dekan Medicinskog fakulteta u Rijeci prof. dr. Tomislav Rukavina nabavku endomikroskopskog uređaja smatra poticajem kliničkim i translacijskim istraživanjima i većom dobrobiti za pacijente, ali i poticajem za ozakonjenjem koncepta sveučilišnih bolnica u Hrvatskoj. – Nažalost kod nas postoji jedan europski specifikum razdvojenosti dvaju sustava koji su neumitno vezani jedan uz drugog. To je sustav zdravstva i sustav obrazovanja. Mi u našim zakonskim propisima nažalost nemamo koncepte sveučilišnih bolnica u kojima i nastavnici cijeli dan rade u struci, a stručnjaci isto tako rade u poučavanju. Nadamo se da će kroz izgradnju nove bolnice u Rijeci uspjeti progurati i zakonski koncept sveučilišne bolnice, upozorio je prof. dr. Rukavina.

Primjenu endomikroskopskog uređaja predstavio je doc. dr. Goran Hauser na primjeru pacijenta kod kojeg je prije više od godinu dana dijagnosticirana kronična upala gušterače. S obzirom da je kronična upala gušterače jedan od najvažnijih rizičnih čimbenika za razvoj karcinoma gušterače, takve pacijente treba intenzivno pratiti. Kako je upozorio doc. dr. Hauser kontinuirano praćenje bolesnika s kroničnim upalama gušterače s dosad dostupnim tehnikama bilo je komplicirano i nerijetko nedostatno. Čest slučaj bili su nalazi koji su dugo i u kontinuitetu bili negativni da bi se praktički preko noći u nalazima pojavio karcinom.

– Zahvaljujući ovoj novoj tehnici mi uživo možemo dobiti mikroskopsku sliku i prepoznati maligne stanice ako one postoje. Inače, ovaj pacijent se kod nas prati već više od godinu dana. Postavljali smo mu stentove u žučne kanale iz razloga što kronična upala gušterače zna začepiti odvod žučnih kanala, kazao je Hauser kojem je jedan od prvih zadataka prilikom jučerašnje pretrage bilo odstraniti stent iz žučnog kanala kako bi se uvela sonda. Radi se o području u kojem je posebno teško uzeti tkivo za biopsiju s obzirom da normalna širina žučnog materija maksimalno iznosi šest milimetara. Tijekom pretrage operater paralelno uz endoskopsku sliku gleda i histološki prikaz odnosno mikroskopsku sliku, a doc. dr. Hauser jučer je tražio zadebljane trake epitela koje moraju biti deblje od 20 mikrona da bi se smatrale potencijalno zloćudnom promjenom. Pritom mikrosop analizira puno šire područje nego što je to bilo moguće s biopsijom. Budući da je metoda nova u riječkoj bolnici, nalazi će se i dalje kontrolirati biopsijom i citološkom analizu, no tendencija je uvođenje sve više neinvazivnih metoda pa tako i ove koja omogućava formiranje slika na staničnom nivou zahvaljujući tehnici optičke biopsije koja liječnicima otvara mogućnost postavljanje dijagnoze bez čekanja pregleda patologa i citologa.