Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
17. listopada 2019.
Projekt MAGIC

Riječka astrofizičarka "uhvatila" gama zrake s udaljene galaksije

Svemir ne poznaje neradnu nedjelju – Dijana Dominis Prester / Snimio Roni BRMALJ
Svemir ne poznaje neradnu nedjelju – Dijana Dominis Prester / Snimio Roni BRMALJ
Autor:
Objavljeno: 20. siječanj 2016. u 20:15 2016-01-20T20:15:47+01:00

Dijana Dominis Prester odigrala je važnu ulogu u opažanju galaksije udaljene 20 milijardi svjetlosnih godina, a osam hrvatskih fizičara sudjelovalo je i u otkrivanju svjetlosti dosad najveće energije

RIJEKA Svemir ne poznaje neradnu nedjelju, našalila se jučer prof. dr. sc. Dijana Dominis Prester, riječka astrofizičarka pojašnjavajući kako je upravo zahvaljujući pravodobnoj reakciji tijekom jednog od prošlogodišnjih vikenda odigrala važnu ulogu u »hvatanju« gama ray zraka iznimno visoke energije koje su otkrile dosad najudaljeniju aktivnu galaksiju u viskokoenergijskom gama području, PKS1441+25 – udaljenu od nas 20 milijardi svjetlosnih godina – sa supremasivnom crnom rupom u središtu.

Radi se o još jednom u nizu značajnih otkrića u sklopu međunarodne kolaboracije na opservatoriju MAGIC u kojem su sudjelovali hrvatski znanstvenici, a za ovo konkretno Dominis Prester uvelike je zaslužna kao članica manje grupe koja se bavi aktivnim galaktičkim jezgrama i redovito prati aktivnosti različitih ekstragalaktikih izvora.

Sudaranje gama zraka

– Trudimo se reagirati vrlo brzo kako bi napravili opažanja teleskopom u vrlo kratkom vremenskom periodu dok je izvor koji opažamo aktivan, s ciljem da napravimo precizna mjerenja koja nam mogu reći nešto o aktivnosti tog izvora. Taj period može trajati i samo jednu do dvije noći. Ono što je ovdje zanimljivo je da se upravo u području gama-zračenja vrlo visokih energija ne može detektirati njihov izvor jer se većina svjetla apsorbira na putu prema Zemlji. U svemiru postoji puno čestica s kojima se gama zrake mogu sudariti i biti apsorbirane. Što je put duži, veća je šansa da se to dogodi. Postojanje tog tzv. ekstragalaktičkog pozadinskog svjetla nije dobro razjašneno, priroda tih čestica je samo djelomično poznata i upravo smo zahvaljujući ovom mjerenju prvi uspjeli na tako visokim energijama snimiti tako daleki izvor. To je iznimno važno da bi se shvatilo na koji način se apsorbiraju zrake u svemiru najviših energija i da bismo razumjeli od čega je sastavljen svemir koji smo do nedavno smatrali vakuumom. Ovo je jedan od dokaza da svemir nije vakuum, odnosno nije potpuno prazan prostor, pojasnila je Dominis Prester.  Ona je, uz nekoliko kolega, iskoristila nenadanu priliku koja se pojavila jednog petka u travnju prošle godine i intenzivno radila preko vikenda kako bi pravodobno »odradila« sva potrebna mjerenja. Rezultati su objavljeni prije mjesec dana u časopisu Astrophysical Journal Letters, a na radu su sudjelovali i ostali hrvatski znanstvenici uključeni u MAGIC.

Nova mjerenja

Hrvatska grupa sudjelovala je i u drugom velikom otkriću koje je kolaboracija MAGIC objavila ovih dana. Radi se otkriću pulsnog elektromagnetskog zračenja najvećih dosad opaženih energija koje emitira neutronska zvijezda u središtu supernove uočene 1054. godine, poznate kao Rakov pulsar. Koautori ovog rada su, dakle, i Ana Babić s FER-a Svečilišta u Zagrebu, Dario Hrupec i Iva Šnidarić s Instituta Ruđer Bošković, Nikola Godinović, Damir Lelas i Ivica Puljak s FESB-a Sveučilišta u Splitu, te Dijana Dominis Prester i Tomislav Terzić s Odjela za fiziku Sveučilišta u Rijeci. Nova mjerenja otkrila su elektromagnetsko zračenje energija nekoliko puta većih od najvećih energija iz prethodnih opažanja, što nije predviđeno ni jednim dosadašnjim teorijskim modelom emisije elektromagnetskog zračenja iz pulsara ili neutronskih zvijezda, te ovo otkriće baca novo svjetlo na to što još treba napraviti u ovom području teorijske fizike.  

– Ovo je još jedan iznimno važan rezultat kolaboracije MAGIC o zagonetnom nebeskom tijelu. Od samog početka rada eksperimenta MAGIC intenzivno smo opažali Rakovu maglicu i Rakov pulsar. Otkrili smo značajna svojstva ovog objekta i dali bitne informacije našim kolegama teoretičarima, pojasnio je  glasnogovornik kolaboracije MAGIC, Razmik Mirzoyan.

Hrvatska grupa uključila se u rad kolaboracije MAGIC 2008. godine. Ovaj opservatorij bazira se na iznimno osjetljivim čerenkovljevim teleskopima koji »vide« sam kraj elektromagnetskog spektra. Hrvatski znanstvenici ne sudjeluju samo u opažanjima, već i na razvoju mjerenja i performansi samih teleskopa, te poput Dominis Prester koja je, primjerice, glavni planer opažanja na teleskopima, zauzimaju i važne funkcije unutar kolaboracije.  

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.