Foto Sergej Drechsler
Od kada je stupio na snagu novi Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji koji posebno naglašava i zaštitu osoba s invaliditetom i osoba starije životne dobi, je riječki Centar za socijalnu skrb primio devet prijava takvih slučajeva
RIJEKA Na tragu pisma koje je nedavno redakcija Novog lista primila od jedne Riječanke, kojim izražava sumnju da je njezina susjeda starije dobi zanemarena od svoje djece, u riječkom Centru za socijalnu skrb pitali smo o tom konkretnom »slučaju«, ali i mogućim drugim slučajevima zanemarivanja ili zlostavljanja starijih osoba koji su Centru prijavljeni.
U slučaju spomenute starije žene, koja živi sama te je djeca posjećuju, uzbuna se nije pokazala opravdanom. Socijalni radnik Centra je gospođu pokušao posjetiti više puta, a kako nije otvarala vrata – kasnije se uspostavilo da slabo čuje – obaviještena je policija. Isto tako, po službenoj je dužnosti Centar obavijestio liječnika obiteljske medicine i patronažnu sestru, i oni su s tom starijom gospođom i njezinim sinom uspjeli razgovarati. Zaključili su da je gospođa dobro, a da su problemi s poplavom koji su postojali u toj zgradi bili zajednički svim stanarima.
Izvršavati obaveze
– Od početka prošle godine, kada je stupio na snagu novi Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji koji posebno naglašava i zaštitu osoba s invaliditetom i osoba starije životne dobi, je riječki Centar za socijalnu skrb primio devet prijava takvih slučajeva. Od tih devet slučajeva zanemarivanja starijih osoba, jedan je dobio epilog na Prekršajnom sudu. Osuda je bila uvjetna zato što smo savjetodavnim radom kćer zanemarivane majke uspjeli uvjeriti da je dužna brinuti se o svojoj bolesnoj majci. Dakle, počela je izvršavati obvezu brige za bolesnog roditelja.
– Novi Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji koji je stupio na snagu 1. siječnja 2018. posebno ističe zaštitu osoba s invaliditetom i osoba starije životne dobi navodeći da te osobe, ako su žrtve nasilja u obitelji, uživaju posebnu zaštitu. Isti zakon ističe i »zanemarivanje potreba osobe s invaliditetom ili osobe starije životne dobi koje dovodi do njezine uznemirenosti ili vrijeđa njezino dostojanstvo i time joj nanosi tjelesne ili duševne patnje«. Tim su Zakonom također povećane kazne za počinitelje nasilja prema osobi s invaliditetom ili starijoj osobi: predviđena je novčana kazna od najmanje 10.000 kuna ili kazna zatvora u trajanju od najmanje 45 dana, a ako se takvo nasilje ponovi, počinitelj će se kazniti novčanom kaznom u iznosu od najmanje 15.000 kuna ili kaznom zatvora u trajanju od najmanje 45 dana, kaže socijalna radnica Ružica Ninić.
Centar je dužan o zlostavljanju i zanemarivanju starijih i invalidnih osoba obavijestiti policiju, a policija pokreće prekršajne ili kaznene postupke. Kod nas su uglavnom pokretani prekršajni postupci, doznajemo od socijalne radnice Ružice Ninić, voditeljice Odjela za odrasle u riječkom Centru za socijalnu skrb.
Prema statistikama riječkog Centra, u 13 mjeseci pet je roditelja, osoba starije životne dobi, osobno prijavilo svoju djecu; dvoje djece, brat i sestra, prijavili su se međusobno jer da je onaj drugi zanemario brigu o roditelju. Za jednu stariju osobu – s obrazloženjem da dijete zanemaruje svog roditelja – Centar je dojavu dobio od odvjetnika.
– Kao i sve slučajeve, i taj smo odmah proslijedili policiji. Također smo pozvali sina te starije osobe, i on je u međuvremenu počeo doprinositi i dopustio kontakte svoje malodobne djece s njihovoj bakom, što prije nije dozvoljavao. Isto tako, imali smo i slučaj kada je jedna supruga, koja je osoba s invaliditetom, prijavila svoga supruga zbog zanemarivanja. Prijava da se prema nekome tko je smješten u dom za starije osobe loše postupa, nismo imali – kaže Ninić.
Utvrditi činjenice
Nastavlja kako vrlo često Centar o takvim slučajevima izvješćuju patronažne sestre, izabrani doktori, riječki KBC, a ima i slučajeva kada o potrebi ulaska u obitelj izvijeste i susjedi ili poznanici.
– Mi uvijek kontaktiramo zdravstvene djelatnike i utvrđujemo činjenično stanje te potrebu poduzimanja mjera. U svim slučajevima takvih prijava naši socijalni radnici idu na teren. Centar o takvim slučajevima žurno izvješćuje nadležnu policijsku postaju i poduzima aktivnosti usmjerene pomoći žrtvi prema Protokolu o postupanju u slučaju nasilja u obitelji. Policiju su o nasilju u obitelji dužni obavijestiti i zdravstveni djelatnici i odgojno-obrazovne ustanove, a pravosudna tijela su u predmetima vezanim uz nasilje u obitelji dužna postupati žurno, tumači Ninić.
Moguće je da postoji i tamna brojka
– Očekivali smo puno više prijava takvih slučajeva. Moguće je da postoji i tamna brojka, vjerojatno zato što ti stariji roditelji ili invalidne osobe ne žele prijaviti svoju djecu ili člana obitelji, i to učine samo kada situacija zaista postane vrlo, vrlo teška. To i jesu strašne situacije – prije svega, da netko nekoga zlostavlja ili zanemaruje, a onda da je roditelj primoran zvati u pomoć zbog takvog ponašanja svoje djece. Vjerojatno neki ljudi prikrivaju takve stvari što duže mogu, no potrebno je prijaviti svako zanemarivanje i zlostavljanje, poručuje Ružica Ninić.
