Neobični sustanari u riječkom neboderu

Riječaninu pčele uselile u stan

Srđan Brajčić

U pomoć je pozvan riječki šaptač pčelama – Branko Vidmar i njegov Odbor za zbrinjavanje pčelinjih zajednica iz udruge Biopčela. U roleti su našli 21 okvir s mednim saćem i 40-tak tisuća pčela



RIJEKA Neboder u Bujskoj 15 na riječkoj Kantridi pčele kao da su zamijenile nekim visokim stablom usred daleke šume, pa su se »opustile« i u drvenoj kutiji rolete u stanu Nade Stančić na petom katu betonske zgrade pronašle svoje sigurno stanište.


Međutim, kako je broj insekata rastao, tako su u Bujskoj počeli osjećati sve veću nelagodu, štoviše strah, i u pomoć je pozvan riječki šaptač pčelama – Branko Vidmar i njegov Odbor za zbrinjavanje pčelinjih zajednica iz udruge Biopčela.  


Branko Vidmar drži se pravila da u svojim intervencijama spašavanja građana od ovih insekata prikupljeni med vraća vlasniku stana ili zemljišta na kojem je on pronađen, a pčelama traže novu lokaciju. Pčele namamljene u takozvani nukleus najčešće završe u interventnom pčelinjem prihvatilištu koje se nalazi na jednom zidiću ispred Vidmarove kuće na Trsatu.





Iskusni pčelar još prije nego što će s teškom mukom otvoriti medom posve zalijepljenu drvenu kutiju rolete, prognozirao je najmanje dvadesetak kila vrhunskog meda i – pogodio. Naime, Vidmar je u roleti izbrojao 21 okvir s mednim saćem, što ga je navelo na frapantan zaključak – pčelinja zajednica u Bujskoj formirana je prije otprilike godinu dana i ona danas broji najmanje 40-tak tisuća jedinki.


Ni ne znajući, Nada Stančić živi eto u medenom stanu, a društvo joj čini 40 tisuća pčela! Ovakav zaključak pčelara ponajviše je iznenadio Nadu Stančić.   – U pet godina rada udruge Biopčela imali smo stotinjak intervencija, a ovo je drugi put da su pčele u roleti stvorile svoju veću zajednicu. Bit će nam potrebna vraška dva-tri sata da očistimo roletu od meda i pčela, govori nam Branko Vidmar, što s obzirom na količinu meda i broj insekata nije ni čudno. 


Roj pčela, dodaje Vidmar, opravdano može izazvati paniku među građanima, tim više jer neki loše podnose njihov ubod. Stoga poziva sve one građane koji se suoče sa sličnim problemom neka pozovu Državni informacijski i komunikacijski sustav zaštite i spašavanja na poznati broj 112.


Ako se radi o pčelama, stići će Branko Vidmar i njegova ekipa volontera koji svoje intervencije ne naplaćuju. Osama i drugim insektima oni se ne bave, već dezinsekcija.



Podučava pčelar da je med iz rolete poput onog iz prirode; nema pesticida, k tome vosak i med su lijepih boja. Prema tome proizvod je vrhunske kvalitete. Branko Vidmar potom kuša med koji je proizveden u riječkom neboderu i kaže da je laganog okusa i božanskog izgleda. Čini mu se po okusu da potječe od bagrema i lipe.   – Pčele traže sigurna i suha staništa, a roleta na petom katu pokazala se kao idealno mjesto da formiraju svoju zajednicu. Zbog parkova i korova nema grada na svijetu bez pčela. Nije onda neobično da se pčele pronađu tamo gdje one zapravo ne bi trebale biti, u roleti recimo. Ipak, s roletama se ne susrećemo tako često, objašnjava nam Branko Vidmar.  

A pravi razlog nesvakidašnjeg pčelinjeg staništa može se tražiti u priči Nade Stančić koja kaže da sobu zapravo malo koristi. Pojašnjava da joj služi kao svojevrsno skladište i da roletu stoga gotovo nikad ni ne diže. Gradske pčele su to očito primijetile i pažljivo izgradile svoju impozantnu zajednicu koja je svih iznenadila – i stanare Bujske i pčelare iz Biopčele.