RIJEKA Motivacija za izlazak na izbore za vijeća mjesnih odbora jako je mala i ako dosegne u prosjeku 10 posto, to je izvrstan doseg. Građani apstiniraju i od izlaska na lokalne izbore pa je niska izlaznost za mjesnu samoupravu očekivana.

No, iako su mjesni izbori u političkom smislu hijerarhijski najniži, iako je uloga mjesnih odbora marginalizirana u odnosu na nekadašnje mjesne zajednice, riječ je o izborima na kojima birači mogu izabrati predstavnike koji su spremni uhvatiti se poslova koji su i te kako bitni za funkcioniranje svakodnevnog života. Ima ljudi koji će se posprdno odnositi prema projektima kao što su obnova parkića, nogostupa, čišćenje nelegalnih odlagališta otpada, gradnja nekog zidića… Ali takvi projekti mogu i te kako olakšati život.

Opravdane kritike

U kampanji slabog intenziteta za izbore koji će se održati 2. prosinca 2018. godine većina političkih stranaka koje nisu dio SDP-ove koalicije obećala je da će tražiti povećanje tih sredstava, povećanje ovlasti mjesnih odbora, ali i povećanje vijećničke naknade u mjesnim odborima koja iznosi simboličnih sto kuna. Iz stranaka koje su oporbene gradonačelniku Vojku Obersnelu zatražena je decentralizacija i unutar administrativnih granica Rijeke, a ne samo decentralizacija na državnoj razini. I sve te kritike su u potpunosti opravdane.

Jer, ako vrijedi načelo da će se na razini grada puno bolje raspolagati novcem građana, nema nikakvog razloga da se to načelo ne primijeni i unutar gradskih granica jer će građani, recimo Svilna, sigurno bolje znati koje ceste treba afaltirati i gdje su divlja odlagališta otpada. Dio stranaka se založio i za osnivanje većih administrativnih jedinica od mjesnog odbora, kvartova, četvrti, koje bi bile most prema gradskoj administraciji.

U Gradu Zagrebu se izbori za mjesne odbore i kvartove održavaju istoga dana kada i lokalni izbori. Nažalost, u Rijeci to nije slučaj pa je i zbog toga izborna participacija niska. Ali, u Rijeci su zbog toga izbori za mjesne odbore svojevrstan test popularnosti političkih stranaka koje su ovaj put u potpunosti nadjačale nezavisne liste kada je riječ o kandidacijskom postupku. Dakle, u nedjelju će se provesti i svojevrsna politička anketa o rejtingu riječkih političkih aktera i to prva nakon lokalnih izbora na kojima se prvi put dogodilo da je SDP-ova koalicija izgubila većinu u Gradskom vijeću.

»Ćakule uz kavicu«

Politička poruka će biti jako bitna, budući da dio stranaka u gradskom parlamentu zaziva prijevremene izbore i rušenjem kvoruma onemogućava rad predstavničkoga tijela. Ipak, politički zaključci bit će relativni zbog toga što je izlaznost premala.

U svakom slučaju, za dobar izborni rezultat najviše šanse imaju stranke s jakom stranačkom infrastrukturom, a ako se izlaznost bude povećala, i te kako su moguća izborna iznenađenja. Kao što reče jedna kandidatkinja – dosta mi je ćakula uz kavicu, odlučila sam se kandidirati kako bih preuzela odgovornost za ono što se događa u mom susjedstvu. U pravu je sto posto. Valja se nadati da će i građani Rijeke odlučiti preuzeti odgovornost za ono što se događa u njihovom susjedstvu i izaći u što većem broju na izbore za mjesnu samoupravu koji se održavaju 2. prosinca 2018. godine i na kojima se biraju vijeća mjesnih odbora za sljedeće četiri godine.

Najvažnija uloga

Građani bi trebali znati da spora državna, županijska i gradska administracija neće neke stvari raditi bez da bude potaknuta na djelovanje. I tu je uloga mjesnih odbora najvažnija. A koliko će predstavnici građana u mjesnom odboru biti motivirani, ovisi i od izborne participacije, ali i od sposobnosti građana da potaknu neku komunalnu inicijativu.

U Gradu Rijeci se za male komunalne projekte za 34 mjesna odbora izdvaja oko 12 milijuna kuna. Raspodjela tog financijskog kolača ovisi o zadanim kriterijima, ali i o kreativnosti i voljnom momentu vijeća mjesnih odbora. U Gradu Rijeci vole se pohvaliti da je takva distrubucija javnog novca oblik participativnog budžetiranja, što je pojam za uključivanje građana u raspodjelu novca iz gradske kase.

Budući da je predloženi proračun Grada Rijeke za 2019. godinu više od milijardu kuna, za male komunalne projekte izdvaja se tek jedan posto. Taj postotak bi trebao sigurno biti veći, ali samo jaki mjesni odbori mogu preko svojih političkih stranaka u Gradskom vijeću tražiti veća sredstva.