Izdašnost izvora je oko 1,9 tisuća litara u sekundi, dok je potrošnja oko devetsto litara u sekundi, što znači dva puta manje od kapaciteta
RIJEKA Dok dobar dio Hrvatske zbog suše muku muči s opskrbom pitkom vodom, bilo da je riječ o nedostatnim količinama kao u Istri, ili lošom kvalitetom vode kao u dijelovima Slavonije, na riječkom području takvih problema nema, niti će ih biti. Tako tvrdi direktor KD Vodovod i kanalizacija na odlasku Željko Mažar, ističući kako je izdašnost izvora iz kojih se vodom opskrbljuje šire riječko područje, unatoč slabim padalinama posljednjih mjeseci, još uvijek dvostruko veća od potrošnje pa nema mjesta strahu od nestašice.
Do početka srpnja
– Problema s količinama i kvalitetom vode u našem vodoopskrbnom sustavu nemamo, a ne očekujemo ni da bi ih mogli imati. S izvora Rječine koji svakog ljeta presušuje, vodu smo ove godine zahvaćali čak do početka srpnja, a trenutno koristimo vodu sa četiri izvorišta – Zvir, Martinšćica, Dobrica i Perilo, a povremeno, prema potrebi i sa izvora Dobra. Izdašnost izvora uobičajena je za ovo doba godine, oko 1,9 tisuća litara u sekundi, dok je potrošnja oko devetsto litara u sekundi, što znači da na raspolaganju imamo dva puta više vode nego što trošimo, a trošimo oko 80 tisuća prostornih metara vode dnevno, kaže Mažar.
Najveći i najpouzdaniji izvor pitke vode za Riječane je Zvir 1, lociran u samom središtu grada, u Vodovodnoj ulici, uz tok Rječine, s kojeg se zahvaća maksimalno 31 milijun prostornih metara godišnje, drugi po veličini je izvor Rječine s 20 milijuna kubika, a voda se zahvaća još i na izvorištima Zvir 2 u gradu, Martinšćica u istoimenoj uvali, te Dobra, Dobrica i Perilo na području Bakarskog zaljeva. Da je Zvir i usred ovogodišnje dugotrajne suše u dobroj »formi«, uvjerili smo se jučer na izvorištu, gdje vode ima u tolikim količinama da se, osim u vodovodni sustav, i dalje ispušta i u korito Rječine odakle otječe u more.
– Najteža je situacija u zadnjih dvadesetak godina bila 2003. godine, kada je zabilježeno razdoblje od šest mjeseci bez padalina, no i tada smo na raspolaganju imali preko 1000 litara u sekundi, što govori o pouzdanosti naših izvorišta, zaključuje Mažar.
Vodom iz ViK-ovog sustava opskrbljuje se većina stanovnika Primorsko-goranske županije, a ljeti i velik broj turista u gradovima Rijeci, Bakru, Kastvu, Kraljevici i Opatiji te općinama Čavle, Jelenje, Klana, Kostrena i Viškovo, te dijelu područja Grada Novog Vinodolskog i otoka Krka.
Iako je potrošnja vode u ljetnim mjesecima relativno visoka, u prvih sedam mjeseci ove godine zabilježen je ukupni pad potrošnje od čak deset posto u odnosu na isto razdoblje lani, a potrošnja je, zanimljivo, najviše pala u srpnju, prvom mjesecu špice turističke sezone.
– Od početka siječnja do kraja srpnja prošle godine potrošeno je 8,2 milijuna kubika vode, a ove godine svega 7,5 milijuna, čime se nastavlja trend smanjenja potrošnje vode iz godine u godinu. Pritom u srpnju bilježimo pad potrošnje od čak 14 posto u odnosu na srpanj prošle godine, a od svih gradova i općina jedino u Gradu Opatiji ostvarena je povećana potrošnja, kaže Mažar. Iz tih bi se podataka dalo zaključiti da je potrošnja vode pratila pad industrijske proizvodnje i gospodarske aktivnosti općenito u regiji, no Mažar u objašnjavanje uzroka smanjene potrošnje ovoga puta nije ulazio.
Uz to što je ima dovoljno, riječka voda i kvalitetom je neupitna, ističu u ViK-u, što potkrepljuju i rezultatima analiza koja pokazuju da pijemo vodu vrhunske kvalitete, koja se zahvaća direktno sa izvorišta, a ne iz akumulacija ili vodotokova. što je čest slučaj u ostatku zemlje.
Zdravstveno ispravna
Da je riječka voda zdravstveno ispravna potvrđuju i u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo PGŽ, gdje je kakvoća vode u razdoblju od siječnja do lipnja ove godine, neovisno o analizama KD ViK-a, ispitivana 192 puta, a niti jedan od uzoraka uzetih na mjestima potrošnje nije bio zdravstveno neispravan. Osim osnovnih fizikalno-kemijskih i kemijskih, te mikrobioloških pokazatelja, Zavod kontrolira i sadržaj nusprodukata kloriranja vode koji nastaju nakon dezinfekcije vode klornim preparatima, kao i prisutnost arsena i pesticida. Svi parametri daleko su ispod maksimalnih dopuštenih koncentracija, a koncentracije arsena i pesticida čak i ispod granice detekcije, pa u Zavodu ističu kako je zdravstvena ispravnost vode u riječkom vodoopskrbnom sustavu neupitna.
