Prvi primijenili japansku mikrokiruršku metodu

Revolucionarni zahvat kirurga Rijeke i Lovrana: Jednim rezom udahnuli život odumrloj kosti

Barbara Čalušić

Snimio Sergej DRECHSLER

Snimio Sergej DRECHSLER

Složenu, šestosatnu operaciju izveli su dr. Nikola Gržalja s Klinike za kirurgiju KBC-a Rijeka i njegov kolega iz lovranske Klinike za ortopediju  dr. Ivan Rakovac sa suradnicima. Liječnici procjenjuju da će pacijentica kojoj je operiran gležanj nakon oporavka moći hodati bez štaka i bez  bolova



LOVRAN   Udruženim snagama kirurga Klinike za ortopediju i traumatologiju Lovran i Kliničkog bolničkog centra Rijeka jučer je u lovranskoj bolnici pomoću samo jednog reza pacijentici uspješno obavljeno presađivanje dijela njezine potkoljenične kosti s pripadajućim krvožiljem u zglob njezina gležnja na mjesto odumiruće kosti što je uzrokovalo invalidnost i teške bolove. Naime, zbog tzv. idiopatske nekroze kosti gležnja 55-godišnja pacijentica se dulje vrijeme kretala samo uz pomoć štaka, trpeći pritom bol pri svakom koraku.


Umjesto dosadašnjih konvencionalnih rješenja, kao što su palijativne operacije, ukočenje zgloba ili pak umjetni gležanjski zglob, što su predstavljali zahvate koji tek djelomično zadovoljavaju funkcionalne potrebe bolesnika, lovranski i riječki liječnici prvi su nakon Japanaca primijenili mikrokiruršku metodu koja je u znanstvenoj literaturi opisana polovinom prošle godine, a koja se temelji na šestogodišnjim istraživanjima japanskih liječnika koji su uz pomoć ove metode uspješno operirali 22 pacijenta.  



Idući mjesec u Klinici za ortopediju Lovran planira se složeni zahvat ugradnje umjetnog zgloba šake, a kako poručuju u upravi bolnice, kontinuiranim uvođenjem novih operacijskih metoda i tehnika, klinika ide u korak sa zemljama Europske unije. Inače, u Klinici za ortopediju i traumatologiju Lovran minimalno-invazivne tehnike operacije stopala uvedene su prije pet godina kao standardne operacijske procedure, nakon edukacije liječnika u brojnim edukacijskim centrima i prestižnim klinikama specijaliziranim za kirurgiju gležnja i stopala u Francuskoj (Strasbourg, Marseille), Belgiji (Bruxelles), Nizozemskoj (Amsterdam), Njemačkoj (München, Augsburg, Kiel) i Španjolskoj (Barcelona, Murcia). Od njihovog uvođenja, minimalno invazivne metode omogućuju dijagnosticiranje i liječenje brojnih bolesti i ozljeda u području gležnja i stopala. Doc. dr. Rakovac sa suradnicima je osmislio, objavio u svjetskoj stručnoj i znanstvenoj literaturi, te uveo kao standardnu metodu liječenja minimalno invazivnu resekciju petne kosti stopala pod kontrolom ultrazvuka. Kao važan iskorak u kirurgiji gležnja i stopala izdvaja se i prva ugradnja umjetnog gležnja u Hrvatskoj čime je značajno unaprijeđena kvaliteta hoda pacijenata s dijagnozom terminalno oštećenog gležnja.





Anatomske studije


Taj je rad objavljen u Japanu u lipnju prošle godine gdje su u anatomskim studijama stručnjaci utvrdili jednu posebnu krvožilnu mrežu u području gležnja. Dokazali su da se ta krvožilna mreža može upotrijebiti kod transplantacija u ovakvim slučajevima u kojima imamo mrtvu kost u gležnju koju je potrebno vaskularizirati – kazao je dr. Nikola Gržalja s Klinike za kirurgiju KBC-a Rijeka koji se u ovoj transplantaciji bavio pripremom i obradom krvnih žila, dok je njegov kolega iz lovranske bolnice doc. dr. Ivan Rakovac u šestosatnoj operaciji pripremao i obrađivao kosti potkoljenice i gležnja.


Glavne faze ovog filigranskog transplantacijskog pothvata u ortopediji sastoje se od prikaza mikrovaskularne peteljke, odvajanja kosti duljine pet centimetara s vaskulariziranom peteljkom i priprema mjesta u gležnju kosti na koji će se taj dio transplanirati te pozicioniranja nove kosti u gležanj.   


Velika prednost ovog zahvata jest u tome što se cijela transplantacija kosti obavlja samo jednim rezom. Naime, u početku imamo mrtvu kost koju je potrebno vaskularizirati. Kost u tom slučaju bez opskrbe krvlju nestaje i mora se nadomjestiti. Dosad se to činilo nekim od konvencionalnih tehnika koje su samo djelomično mogle nadomjestiti funkciju gležnja. No, kako napreduje mikrokirurška tehnika, a i mi kao liječnici, u takvim slučajevima možemo korisiti sve manje i manje strukture. Tako smo došli do toga da su u literaturi opisane krvne žile koje su, doduše, uvijek bile tamo, ali se ranije jednostavno nisu mogle uzeti s tog mjesta i iskoristiti u transplantaciji. Sada te mikrokrvne žile možemo korisiti kako bi se vratila cirkulacija u kosti, a zato je potrebna velika tehnička vještina – objašnjava doc. dr. Ivan Rakovac.



Operativni tim predvodili su doc. dr. Ivan Rakovac i mr. dr. Nikola Gržalja, a u operacijskom timu bili su još anesteziologinja mr. Dijana Papež Kinkela, instrumentarke Elis Ivčević, Jasmina Lovrić i Ivana Tomić te anesteziološka sestra Doris Franković Valentin.



Skupa umjetna kost


Iako industrija u ovom slučaju nudi umjetnu gležanjsku kost koja za kirurge predstavlja elegantno, ali i jako skupo rješenje, budući da se njezina cijena u pravilu kreće oko deset tisuća eura, radi se o privremenom rješenju. Jučerašnjom transplantacijom lovranski i riječki liječnici ponudili su rješenje kojem je cilj očuvati biološku vitalnost kosti ili, kako to kaže  dr. Rakovac, odumrloj kosti udahnuti novi život.


Kod naše se pacijentice radi o idiopatskoj nekrozi kosti gležnja jer se ne zna uslijed čega je došlo do odumiranja kosti. No, problem te kosti i inače je njezina lošija vaskularizacija pa kod ozljeda i trauma ovakvo odumiranje susrećemo u deset do 15 posto. Dakle, ova tehnika je vrlo upotrebljiva i primjenjiva – ističe dr. Rakovac.


Liječnici procjenjuju da će oporavak 55-godišnje pacijentice trajati tri mjeseca, nakon čega bi trebala moći hodati bez štaka i bez bolova. Pacijentica se već dugo uopće nije mogla osoviti na obje noge, a ako se uzme u obzir činjenica da prosječan čovjek dnevno u pravilu napravi pet do deset tisuća koraka, to znači da je ona isto toliko puta dnevno imala izrazito bolan podražaj. U njezinom slučaju nova prokrvljena kost iz potkoljenice će se revitalizirati u gležnju tako što je u nju vraćena cirkulacija koja je u ovom slučaju bila nestala iz nepoznatog razloga. Operacija ulazi u redovan program lovranske klinike čiji liječnici procjenjuju da će uz dobru dijagnostiku pomoću koje će biti detektirana kost koja odumire, godišnje u Lovranu biti operiran značajan broj pacijenata kojima će ovom sofisticiranom mikrokirurškom tehnikom na vrlo poštedan način za okolna tkiva biti vraćena biološka vitalnost kosti gležnja.