Foto: Roni Brmalj
Projekt Marijanski zavjet za domovinu povezat će marijanska svetišta u Hrvatskoj i BiH, moći će se proći pješice ili biciklom, a sve po uzoru na hodočasničku turu u Španjolskoj i Francuskoj
RIJEKA Religijski turizam, za koji prema procjenama WTO-a u ovom trenutku iskazuje svoj interes više od 35 posto građana Europe i koji u sklopu hodočašća u svjetskim razmjerima godišnje obuhvaća od 330 do 350 millijuna putnika, te koji godišnje ostvari između 60 i 100 milijardi dolara, velika je prilika i još uvijek netaknuti potencijal hrvatskog turizma, posebice kad se priča o cjelovitoj turističkoj godini.
Procjenjuje se da kroz Hrvatsku godišnje prođe oko 5,5 milijuna religijskih turista od kojih 3,3 milijuna inozemnih i u tom se slučaju oko 44 posto prodaje ostvari preko tour-operatera i turističkih agencija, a više od 20 posto putem od drugih organizatora osmišljenih različitih organiziranih tura odnosno putovanja, kazao je menadžer najveće hrvatske putničke agencije Uniline Edvin Jurin na 2. konferenciji religijskog turizma, sakralne baštine i hodočašća koja je jučer održana u Islamskom centru Rijeka, pod pokroviteljstvom Ministarstva turizma, Grada Rijeke i Mešihata Islamske zajednice RH, a u organizaciji LUX promocije.
Halal turizam
Konferencija je okupila interdisciplinarni tim znanstvenika, stručnjaka i predstavnika vjerskih zajednica i uglednih turističkih djelatnika i time otvorila mogućnosti za zajedničku suradnju crkve i državnih institucija u razvoju posebno vrijedne turističke ponude.
Aldin Duraković iz hrvatskog Centra za certificiranje halal kvalitete istaknuo je da se halal turizam stalno razvija i jača te da ima veliki potencijal u Hrvatskoj, a zamjenik riječkog gradonačelnika Marko Filipović predložio je da se Islamski centar u Rijeci nominira za vrijednu Nagradu Age Khana za arhitekturu, koja se dodjeljuje za izvrsnost u arhitekturi i unapređenju života i to za koncepte koji uspješno promiču potrebe i želje islamskih zajednica.
Jaminka Ana Modrić iz Ministarstva turizma istaknula je da vjerski turizam ima važno mjesto u strategiji razvoja turizma u Hrvatskoj do 2020. godine.
– To je specifična vrsta turizma u kojoj se mora voditi računa o religijskim, kulturnim i gopodarskim potrebama te iskazati senzibilitet da se pretjerano ne komercijaliziraju kulturni i vjerski sadržaji i baština, istaknula je Modrić i zaključila da je svaki hodočasnik napola turist, a svaki turist napola hodočasnik.
Organizatorica konferencije Sunčana Matić kazala je da su pred hrvatskim vjerskim turizmom dugotrajni razvojni procesi koji zahtjevaju interdisciplinarni pristup, stalnu edukaciju turističkih djelatnika i savjetovanje sa stručnjacima iz vjerskih zajednica.
– Ponosni smo što organizacijom i realizacijom konferencije religijskog turizma, sakralne baštine i hodočašća činimo kvalitetne temelje razvoja najstarijeg oblika turizma od kojeg je suvremeni turizam i nastao, s obzirom da se prvim oblikom turizma smatraju hodočašća u prošlosti, istaknula je Sunčana Matić.
Iskustva Izraela
Na konferenciji je predstavljen projekt Marijanski zavjet za domovinu, povezivanje marijanskih svetišta u Hrvatskoj i BiH, od Osijeka do Dubrovnika u jedinstvenu hodočasničku rutu po uzoru na Put sv. Jakova u Španjolskoj i Francuskoj.
Put se može proći pješice ili biciklom, a osim vjerskog i turističkog značenja, vrijednost je i u mogućem oživljavanju seoskih zajednica kojima prolazi, rečeno je na konferenciji. Za sljedeću godinu najavljeno je označavanje tog puta na terenu te promicanje i uspostava suradnje s partnerima u inozemstvu.
Glavni rabin u Hrvatskoj i Crnoj Gori Luciano Moše Prelević govorio je o razvoju vjerskog turizma u Izraelu. Bilo je riječi i o modelu destinacijske mreže vjerskog turizma, ulozi turističkih agencija u razvoju vjerskog turizma, o riječkoj sakralnoj riznici i slikama u crkvi Majke Božje Trsatske te o dolasku stranih hodočasnika kao doprinosu održivom razvoju vjerskog turizma.
