Davor Štimac

Ravnatelj KBC-a Rijeka o alarmantnom odljevu kadrova: ‘Broj medicinskih sestara mora rasti’

Barbara Čalušić

Foto Vedran Karuza

Foto Vedran Karuza

Upravno vijeće KBC-a Rijeka koncem siječnja zatražilo je od Ministarstva zdravstva suglasnost za zapošljavanje 40 medicinskih sestara na neodređeno. Štimac vjeruje da će biti veći broj prijava budući da kroz par mjeseci iz medicinskih škola izlazi nova generacija sestara i tehničara



Prošle godine iz Kliničkog bolničkog centra Rijeka otišle su 93 medicinske sestre, dok su u istoj godini u ovoj bolnici zaposlene 94 medicinske sestre. Među medicinskim sestrama koje su prošle godine prestale raditi u riječkoj bolnici viših je medicinskih sestara 36 dok je sestara sa srednjom školom bilo 57. Istovremeno, KBC Rijeka prošle je godine zaposlio 40 sestara prvostupnica, a sestara sa srednjom školom 54.


Brojke su to koje navodi prof. dr. Davor Štimac, ravnatelj riječke bolnice koju je Sindikat zdravstva Hrvatske ovaj tjedan istaknuo kao primjer alarmantnog nedostatka medicinskih sestara u bolničkom sustavu.


Štimac priznaje da je odljev sestara iz riječke bolnice problem, ali ističe i kako nova zapošljavanja dokazuju da se nedostatak kadra stalno kompenzira.




– Veća potreba za medicinskim sestrama je uvijek na mjestima gdje je posao dinamičniji, gdje posao podrazumijeva 24 sata rada, a to su hitni traktovi, jedinice intenzivnog liječenja i kirurgija. Mlade i nove medicinske sestre koje primamo raspoređujemo na takva radilišta, a sestre koje zbog dobi ili drugih opravdanih razloga ne mogu raditi noću, raspoređujemo na radilišta koja su za njih lakša, poput polikliničko-konzilijarne zaštite ili rada na poslovima koji podrazumijevaju samo jutarnju i poslijepodnevnu smjenu. Mislim da kao bolnica poduzimamo izuzetno ozbiljne mjere i da u tome prednjačimo.


Osobno, kao ravnatelj s našom pomoćnicom za sestrinstvo obilazim škole s idejom da se dovede radna snaga u bolnicu. Pokušavamo razgovarati i kad netko najavi odlazak, a onima koje odlaze jasno poručujemo da su uvijek dobrodošle natrag. Zadnjih godina izuzetno smo pojačali frekvenciju objave natječaja i ubrzali procedure prijema medicinskih sestara što je vrlo važno.


Održavanje sustava


– Naš glavni cilj je održavanje sustava, dobra distribucija sestara po klinikama i optimalan raspored radnog vremena, posebice tamo gdje su situacije najkritičnije, kaže Štimac objašnjavajući da bi veći broj medicinskih sestara svakako smanjio broj prekovremenih sati, ali i proboljšao uvjete rada što bi također smanjilo odlaske medicinskih sestara.


Upravno vijeće KBC-a Rijeka koncem siječnja zatražilo je od Ministarstva zdravstva suglasnost za zapošljavanje 40 medicinskih sestara na neodređeno. Štimac vjeruje da će na ovom natječaju biti veći broj prijava budući da kroz par mjeseci iz medicinskih škola izlazi nova generacija sestra i tehničara. Nove generacije nakon završene srednje škole koja traje pet godina više ne stažiraju pa se njihov nedostatak iskustva također navodi kao razlog za povećanim brojem medicinskih sestara.


– Iskustvo kadra koje zapošljavamo odmah nakon završetka srednje škole prvenstveno je pitanje sustava obrazovanja. Zanimanje medicinske sestre, kao i zanimanje liječnika, osim teoretske podloge traži i praktičan rad. No, dobra teoretska podloga sasvim je sigurno preduvjet da će tako educirane sestre bolje savladati i praktične vještine, od kojih neke danas od sestara zahtijevaju i vrlo složene asistencije kod niza zahvata. Mi smo se okrenuli i motiviranju budućeg medicinskog kadra pa smo tako i ove godine obišli maturante u riječkim gimnazijama i u Medicinskoj školi s idejom ne bismo li potaknuli one koji žele nastaviti školovanje da odaberu studije koji su povezani s medicinom.


Pri takvim obilascima, budućim medicinskim sestrama uvijek poručujemo da za njih postoji dobra perspektiva ako se žele nastaviti školovati, ali i siguran posao u medicini s obzirom na to da KBC Rijeka kontinuirano traži medicinske sestre pa tako upravo pokrećemo natječaj u kojem tražimo 40 sestara. U pravilu, čim jedan natječaj završi otvaramo drugi tako da možemo reći da nam niti jedan potencijalni zaposlenik na tržištu neće pasti u procijep u kojem nije bilo otvorenog natječaja za zaposlenje u KBC-a Rijeka – tvrdi Štimac.


Problem plaća


Kao vodeći razlog nedostatka medicinskih sestara u sustavu navodi se problem plaća. Sindikati i sestrinske udruge procjenjuju da sustavu zdravstva nedostaje čak 12 tisuća medicinskih sestara i tehničara. Početna bolnička plaća medicinske sestre sa srednjom školom kreće se oko 4.900 kuna dok prvostupnica bez iskustva ima 5.500 kuna.


– Ne bih ulazio u procjene koliko medicinskih sestara nedostaje sustavu, no radi se o problemu na razini države. Najviše se primjećuje u bolničkom zdravstvu, no prisutan je u svim segmentima zdravstva, pa i u primarnoj zdravstvenoj zaštiti gdje se timovi uopće ne mogu kompletirati bez dovoljnog broja sestara. U ovom trenutku imamo premalo razreda u našim srednjim školama koje školuju medicinske sestre i bilo bi dobro rješenje da se u Rijeci otvore još jedan ili dva razreda za medicinske sestre. S druge strane, pitanje plaća nije pod našom ingerencijom.


No, sasvim sigurno veća bi plaća definitivno stimulirala medicinske sestre da ostaju u Hrvatskoj i ne odlaze. Radi se o vrlo zahtjevnom i teškom poslu, s mnogo noćnog rada koji iziskuje budnost tijekom čitavog radnog vremena, što nije nimalo jednostavno. Problem nedostatka medicinskih sestara sada je jako istaknut i definitivno je velik problem, no u Hrvatskoj trenutno imamo i problem sa zapošljavanjem brojnih drugih profila i zdravstvo nije izoliran problem.


Ipak, radi se o osjetljivom području na kojem se ovaj opći trend jako ističe, a činjenica je i da standardi u zdravstvu postaju sve složeniji, složenije su aplikacije lijekova, metode koje se obavljaju kao i zahtjevi pacijenata koji su sve veći. Zato, ako želimo pratiti suvremene trendove medicine, broj sestara u sustavu bi trebao rasti – zaključuje Štimac.