RIJEKA Veliki remont Rafinerije nafte Rijeka, u koji Ina ove godine ulaže 800 milijuna kuna povećat će energetsku učinkovitost, pouzdanost postrojenja, sigurnost i poboljšati kvalitetu zraka za okolno stanovništvo, kazao je Stjepan Nikolić, Inin direktor Sektora rafinerije i marketing, s kojim smo obišli postrojenja rafinerije na Urinju na kojima trenutno radi više od dvije tisuće izvođača, na nizu zahvata koji, uz obnovu postojećih postrojenja, obuhvaćaju i 600 milijuna kuna vrijedne investicijske projekte, od kojih je najveći izgradnja propan-propilen splitera, što će Rafineriji nafte Rijeke omogućiti proizvodnju sirovine za petrokemijsku industriju, konkretno za proizvođače polimera u Mađarskoj.

Na samom početku obilaska rafinerije, Nikoliću postavljamo pitanje svih pitanja kada je riječ o dugoročnom opstanku riječke rafinerije – znače li ovako opsežni radovi na remontu, modernizaciji i izgradnji posve novih pogona uvod u realizaciju druge faze modernizacije rafinerije – izgradnju koking kompleksa za preradu teških ostataka nafte.

– Paralelno s ovim rade se investicijski projekti. Jedan od njih, koji se nastavlja i nakon remonta je izgradnja propan-propilen splitera, kojim će riječka rafinerija početi s proizvodnjom sirovina za petrokemiju, za proizvodnju polimera, a u nastavku se obavljaju i pripremne radnje za koking postrojenje. Konačna odluka o ulaganju u koking postrojenje bit će donesena ove godine, a pregovori o tome počinju već idući tjedan. S kokerom bi se, osim veće učinkovitosti u preradi nafte, povećao i kapacitet prerade, na četiri do četiri i pol milijuna tona godišnje – kazao je Nikolić, bez preciznog odgovora hoće li se »koker« graditi ili ne.

Odluka o kokingu

Točnije, ponovio je već godinama ponavljanu mantru uprave Ine – odluka o kokeru donijet će se tijekom ove godine. No, da se nešto oko kokera zbiva, pokazuje i činjenica da je, za vrijeme našeg posjeta rafineriji, u njoj bila i praktički cijela uprava, na čelu s predsjednikom Sandorom Fasimonom, i to upravo zbog odlučivanja o kokingu.

Neslužbeno smo, od visokopozicioniranih ljudi iz Ine, saznali da su za gradnju koking postrojenja pristigle dvije ponude, a rok za odgovor je do svibnja ove godine. Uz procjene isplativosti zahvata i ocjenjivanje ponuda, međutim, uprava treba donijeti i konačnu odluku hoće li Ina pokrenuti ovo ulaganje, ukupne vrijednosti oko 400 milijuna eura. Dosad je odluka odgađana u nebrojeno navrata, uvijek s istom porukom – bit će donesena do kraja godine. Godine su prolazile, a odluke još uvijek nema, dobrim dijelom i zahvaljujući MOL-ovim uvjetima za njeno donošenje, među kojima su svakako najveći ukidanje oporezivanja rafinerijske potrošnje, koje je uveo još Slavko Linić dok je bio ministar financija, te gašenje proizvodnje u Sisku. Sada se, kažu upućeni, pred hrvatsku stranu postavlja dodatni uvjet, da sirova nafta iz Siska krene naftovodom na preradu u MOL-ovu rafineriju u Mađarskoj. Navodno je za to obavljen niz pripremnih radnji, no hoće li i kada nafta krenuti, još je nepoznanica, kao i odluka o ulaganju u postrojenje za obradu teških ostataka u Rijeci.

Riječka će rafinerija već i remontom koji je u tijeku poboljšati učinkovitost po pitanju potrošnje energenata, kao i pouzdanosti proizvodnje, ali i zaštite okoliša i sigurnosti. Uz izgradnju postrojenja koje bi omogućilo preradu teških ostataka nafte, koji se sada koriste kao gorivo u rafineriji, u dizel, benzin i petrol koks, svi bi se ti parametri dodatno poboljšali, uključujući i ekološki aspekt, s obzirom na to da bi rafinerija u tom slučaju prešla na plin kao glavni energent za što već odavno postoje preduvjeti u vidu povezanosti rafinerije s plinovodom Pula – Karlovac.

Obustavljena proizvodnja

Proizvodnja u rafineriji trenutno je obustavljena, objasnili su nam naši domaćini, a derivati se uvoze s mediteranskog tržišta, te dijelom proizvode u Sisku. Sama rafinerija, koliko smo mogli vidjeti za kraće ture po pogonima, u ovom trenutku izgleda kao mravinjak, s izvođačima radova doslovce iz čitavog svijeta. Kakva gužva vlada najbolje se vidi po semaforima na prometnicama unutar rafinerije koji su morali biti postavljeni zbog pregustog prometa kamiona, dizalica i drugih teških vozila, zajedno s vozilima za prijevoz oko dvije tisuće radnika, koliko ih trenutno tamo radi. U rafineriji su čak postavljeni i golemi šatori, u kojima su smještene menze, svlačionice i drugi prostori za radnike.

Nikica Pancirov, voditelj projekta remonta pojašnjava nam kako se radi na praktički svim postrojenjima.

– Osim redovitog održavanja, tu je i četrnaest velikih investicijskih projekata. Kolika su ta ulaganja najbolje pokazuju brojke – od ukupno 800 milijuna kuna, 200 se ulaže u održavanje, a preostalih čak 600 milijuna su investicije i zamjena katalizatora. Ovim će se povećati raspoloživost rafinerije, odnosno smanjiti obustave proizvodnje zbog kvarova na opremi ili propuštanja. U planu je de se sve to riješi u sklopu ovog remonta, dok su investicije usmjerene na povećanje efikasnosti. 

Zamjena opreme stare tridesetak godina od vitalnog je značaja za rafineriju, dodao je Filip Ružička, direktor izvođenja projekata u Ini

– Imamo primjer na primarnom postrojenju atmosferske destilacije, gdje smo prije tjedan dana zamijenili kolonu težine preko 200 tona, visine preko 50 metara. Rekonstruiramo i dvije procesne peći, čime ćemo im povećati efikasnost, a time i energetsku učinkovitost proizvodnog procesa, rekao je Ružička.