Krimski rat i pad Sevastopolja 1855. potakao je Adama Riccottija da malu kulu pored kuće na Zagorju kako se zvao dio današnjeg Sušaka nazove Crimea
RIJEKA Iako su u poluotok u Crnom moru, koji je ishodište »novog hladnog rata« između Rusije i Zapada, ovih dana uperene uči cijelog svijeta, stanovnici riječke Krimeje imaju jedan razlog više za bdijenje nad sudbinom Krima. Prema nekim povijesnim izvorima, naime, Krimeja je dobila ime upravo po poluotoku Krimu.
Prema tim izvorima, priča je prilično zanimljiva i nesvakidašnja. Dok nazivi većine drugih mjesta najčešće imaju geografske temelje, Krimeju je s Krimom povezala slučajnost.
Ovaj dio Sušaka, a danas Rijeke, nekad je također imao naziv baziran na zemljopisu i glasio je Zagorje. No, taj naziv danas se više uopće ne koristi, o čemu mogu svjedočiti i stanovnici Krimeje od kojih većina više nema ni u sjećanju. Zagorje je postalo Krimeja u drugoj polovici 19. stoljeća. U knjizi Terra incognita Branka Fučića nastanak naziva opisan je ovako:
– Da li ste se ikada zapitali kako je došlo do toga čudna, do toga neobična naziva – Krimeja? Krimeja nije star, prvobitan naziv onoga dijela Sušaka što leži iznad željezničke pruge. To je područje bilo daleko izvan naselja – tamo su bili vinogradi i u starini nije se zvalo Krimeja nego Zagorje. Krimeja je novo ime, nastalo iz vica, iz šale, u prošlom stoljeću. Bilo je to nakon znamenitoga Krimskoga rata, u kojem je Rusija u sukobu s Turskom težila da se domogne Carigrada i Dardanela i da istisne Tursku s Balkana. Taj rat – nazvan Krimski – jer su se glavne operacije vodile na poluotoku Krimu – zanimao je cijeli svijet.
Krimski rat vodio se od 1853. do 1856. između Rusije i saveza Francuske, Britanije, Otomanskog carstva i Sardinije
Nakon duge i teške opsade, nakon 11 i pol mjeseci, pala je, godine 1855., glavna ruska utvrda Sevastopolj, piše Fučić, pa dodaje da je taj događaj postao legendaran te da su Sevastopolj i Krim postali pojam i u našim krajevima.
– Tih je godina na današnjoj sušačkoj Krimeji Adam Riccotti upravo gradio kuću, a kraj kuće je podigao i malu kulu, minijaturu, igračku – na kojoj je dao uklesati u onaj čas tako aktualan natpis Crimea, prema talijanskom nazivu za poluotok Krim. Natpis je djelovao u općem raspoloženju onih godina senzacionalno i privlačno i odonda su Sušačani stali nazivati Riccottijevu kuću Krimeja, a po nazivu kuće ostalo je do danas i ime cijelomu onom kraju, zaključuje Fučić.
Slična priča, s nešto manje detalja, može se pronaći i u Povijesti Grada Sušaka Andrije Račkoga.
Natpis Adama Riccottija danas je smješten u malom parku na raskrižju između Kumičićeve ulice i ulice Krimeja, u samom srcu ovog dijela grada.