Izgradnju Marišćine od početka prate problemi / arhiva NL
Prema svemu sudeći, spasonosne izmjene i dopune Zakona o gradnji neće biti usvojene do 8. ožujka, dokad Marišćini vrijedi privremena dozvola za rad dobivena zbog neriješenih imovinskopravnih odnosa
RIJEKA Privremena uporabna dozvola izdana za Centar za gospodarenje otpadom Marišćina vrijedi samo do 8. ožujka, u skladu s postojećim Zakonom o gradnji koji to, na rok od najviše 90 dana, iznimno omogućuje za građevine od interesa za Republiku Hrvatsku.
Ova bi se situacija trebala promijeniti novim izmjenama Zakona o gradnji, kojim bi privremena uporabna dozvola za građevinu, čije je građenje od interesa za Republiku Hrvatsku, važila praktički neograničeno dugo, odnosno sve dok u katastru nije formirana građevna čestica za tu građevinu.
Upravo se u ove izmjene zakona uzdaju u Ekoplusu, tvrtki u vlasništvu Primorsko-goranske županije, Grada Rijeke, Općine Viškovo i KD Čistoća, osnovanoj za upravljanje centrom Marišćina, u kojem bi se ubuduće godišnje zbrinjavalo do 100.000 tona otpada s područja Primorsko-goranske županije. Budući da u proteklih 12 godina nisu uspjeli postići dogovor o izvlaštenju s preostalih osam privatnih vlasnika, čije čestice zauzimaju 45 tisuća četvornih metara, odnosno oko 10 posto zemljišta na kojem je još prije godinu dana izgrađen centar, nisu u mogućnosti formirati građevnu česticu te dobiti trajnu uporabnu dozvolu.
No, čini se da je ovaj projekt ponovo upao u vremenski škripac, iz razloga što se, potvrdili su nam u Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja, očekuje da će novi zakon doći u vladinu, a nakon toga i u saborsku proceduru krajem veljače.
Privatnim vlasnicima koji nisu prodali svoje čestice na kojima se danas nalazi Marišćina, Ekoplus je ponudio cijenu otkupa od 80 kuna po četvornom metru zemljišta. Ta cijena se, naime, temelji na procjeni sudskog vještaka. Međutim, vlasnici nisu bili zadovoljni tom ponudom, tražeći 200 kuna za svaki »kvadrat« svojih parcela. No, pristali bi i na kompromisno rješenje, to jest prodali bi svoja zemljišta i za oko 150 kuna po »kvadratu«. To znači da bi za otkup 45 tisuća četvornih metara, koji su još uvijek u privatnom vlasništvu, trebalo izdvojiti blizu sedam milijuna kuna. U Ekoplusu očito ne žele prihvatiti kompromis, čime su doveli u pitanje cijeli ovaj projekt vrijedan blizu 40 milijuna eura, ali i sustav gospodarenja otpadom u Primorsko-goranskoj županiji.
Sve manje vremena
– Vezano uz izmjene i dopune Zakona o gradnji možemo vas izvijestiti da je javno savjetovanje završeno, odgovoreno je na pristigle komentare te se trenutno prijedlog Zakona šalje državnim tijelima na mišljenje. Očekujemo da će Zakon doći u vladinu, a nakon toga i u saborsku proceduru krajem veljače, izjavila nam je glasnogovornica Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja – Željka Perić.
Prema tome, teško je očekivati da će novi zakon stupiti na snagu do 8. ožujka, a istovremeno, prema sadašnjem Zakonu o gradnji, nije moguće produženje privremene uporabne dozvole nakon isteka roka od 90 dana.
Tvrdoglavi Ekoplus
U Ekoplusu planiraju početi s radom početkom veljače, nakon što im bude izdana privremena dozvola za gospodarenje otpadom i lako bi se, stoga, moglo dogoditi da će u CZGO Marišćina morati privremeno staviti »ključ u bravu«, i to nakon samo mjesec dana punog rada. Moguće je, dakako, da će se pronaći i nekakvo kreativno papirnato rješenje, kojim će privremeno biti legalizirana situacija, kao što se to dosad mnogo puta događalo još od famozne »nulte faze« ovog projekta, a dok izmjene zakona ne stupe na snagu.
Cijelu situaciju konačno bi moglo razriješiti i postizanje dogovora s preostalim privatnim vlasnicima nekretnina. No, za takvo nešto u proteklih 12 godina nije se pokazalo previše sluha. U Ekoplusu, odnosno u Županiji nisu mijenjali svoj čvrst stav da će ponuditi ono što je procijeno sudski vještak i ni lipe više, iako je Ministarstvo pravosuđa već treći put cijelu stvar vratilo praktički na početak, uzimajući u obzir argumente vlasnika da se pri određivanju cijene moraju iskoristiti i drugi parametri, jer su se za slično zemljište za razne projekte plaćali i višestruko veći iznosi.
Zakon o izvlaštenju
U ovih 12 godina, napominju vlasnici, radi dogovora na sastanak su ih zvali samo jedan jedini put, i to tek ovog proljeća, da bi na koncu ispalo da druga strana i dalje čvrsto stoji pri cijeni sudskog vještaka, bez prave želje za pregovorima. Umjesto dogovora, župan je odabrao pokrenuti zakonodavnu inicijativu, koja sad dolazi svom kraju.
Nekako paralelno s novim zakonom o gradnji, u saborsku će proceduru i izmjene Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade. Taj bi zakon trebao znatno ubrzati postupke izvlaštenja, pogotovo za projekte u kojima je utvrđen interes Republike Hrvatske, a vlasnik se protivi izvlaštenju ili nije zadovoljan visinom naknade.
Tada se omogućuje donošenje privremenog rješenja o izvlaštenju, nakon što korisnik izvlaštenja dokaže da je prijašnjem vlasniku stavio na raspolaganje iznos naknade, utvrđen nalazom o vrijednosti nekretnine. Nalaže se upis vlasništva korisnika izvlaštenja u javnim knjigama, a eventualna žalba izjavljena protiv prvostupanjskog rješenja ne zadržava izvršenje rješenja. Štoviše, novim zakonom drži se kako odgoda izvršenja privremenog rješenja o izvlaštenju povodom tužbe u upravnom sporu nije u javnom interesu.
