Primjedbe na prostorni plan

Porto Baroš nije dovoljan: ACI želi cijelu Putničku luku za marinu

Marinko Glavan

Uprava ACI-ja traži i da se koncesionaru ostavi mogućnost uklanjanja sadašnjih lučkih dizalica iz prostora Porto Baroša / Foto Marko GRACIN

Uprava ACI-ja traži i da se koncesionaru ostavi mogućnost uklanjanja sadašnjih lučkih dizalica iz prostora Porto Baroša / Foto Marko GRACIN

ACI predlaže da marina obuhvati i područje od Bunkera do Terminala. U upravi ACI-ja smatraju da je prijedlog izmjena prostornog plana neodrživ i to po osam točaka, jer se turističkoj marini u Porto Barošu ograničavaju mogućnosti poslovanja i pružanja usluga



RIJEKA  Prijedlozi odluka o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana uređenja Grada Rijeke i o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Generalnog urbanističkog plana Grada Rijeke u potpunosti su neodrživi s ekonomskog i prostorno-funkcionalnog stajališta.


Smatramo da navedene Odluke zahtijevaju potpunu reviziju uključivo i reviziju Konzervatorskog elaborata za područje Delte i luke Porto Baroš iz 2011. godine, kaže Kristijan Pavić, predsjednik uprave ACI-ja, koji je, zajedno s drugim članom uprave nacionalnog lanca nautičkih marina Jurajem Bukšom, uputio čitav niz primjedbi na prijedlog izmjena prostornih planova Grada Rijeke koji su posljednji preostali preduvjet za raspisivanje natječaja za odabir koncesionara buduće nautičke marine u Porto Barošu.


Bogata tradicija


Pavić i Bukša predlažu Gradu da se područje obuhvata luke nautičkog turizma proširi na cijelo područje Putničke luke, od Bunkera do Terminala, čime bi Rijeka dobila veliku, reprezentativnu marinu.




Ideja o pretvaranju Porto Baroša u marinu proteže se već dulje od desetljeća, a nakon što je to područje izuzeto iz lučkog carinskog područja, glavni preduvjet za raspisivanje natječaja za koncesionara ostale su izmjene prostorno-planske dokumentacije.


ACI je prije više od godinu dana iskazao interes za marinom u Porto Barošu, međutim u upravi ACI-ja smatraju da je prijedlog izmjena, za koji je ovih dana završila javna rasprava, neodrživ i to po osam točaka, zbog čega su podnijeli i službene primjedbe i prijedloge u sklopu javne rasprave.


Pavić u dopisu Gradu Rijeci ističe kako pozdravlja namjeru donošenja potrebnih prostornoplanskih dokumenata te kako Grad Rijeka, s bogatom pomorskom i lučkom tradicijom, zaslužuje reprezentativnu luku nautičkog turizma, no prijedlog smatra manjkavim, i to već po pitanju lokacije marine kojoj će izravna konkurencija biti prostor putničke luke kojom upravlja Lučka uprava Rijeka, a u stvarnosti već funkcionira kao marina za privez jahti.


– Kao što je luka Baroš tijekom godina izgubila svoju prvotnu funkciju, tako je i putnički dio luke otvorene za javni promet Luke Rijeka, u dijelu od, sada objekta ugostiteljske namjene – Bunkera do Terminala, izgubio svoju prvotnu funkciju. Znatnim smanjenjem putničkog prometa, navedena uređena obala luke otvorene za javni promet s vremenom je postala nautički dio luke, koja je u nedostatku luke posebne namjene – luke nautičkog turizma s vremenom preuzela funkciju luke nautičkog turizma, bar u onom dijelu koji se odnosi na vez brodica i jahti namijenjenih za osobnu potrebu.


Iako formalnopravno luke otvorene za javni promet ne smiju naplaćivati niti primati brodice i jahte za osobne potrebe na godišnji vez, svjedoci smo da se upravo to događa u spomenutom dijelu Luke Rijeka i to putem naplate jednokratne (dnevne) lučke pristojbe za vez, a da ona vremenski nije ograničena. Budućem koncesionaru luke nautičkog turizma – luke Baroš upravo će susjedni lučki bazen biti najbliža konkurencija, koja posluje u posve različitim uvjetima.


Nepovoljan položaj


Naime, osim što su luke nautičkog turizma, za razliku od luka otvorenih za javni promet, dužne ispuniti čitav niz minimalno tehničkih uvjeta (primjerice: sanitarije za nautičare, parkirališna mjesta, priključak za struju i vodu, recepcija, ugostiteljski objekt, portirska služba i sl.), luke nautičkog turizma dužne su obračunati PDV na cijenu veza, dok lučke pristojbe nisu predmet oporezivanja PDV-om, čime su luke nautičkog turizma dodatno stavljene u nepovoljan položaj u odnosu na luke otvorene za javni promet, iako praktički pružaju iste usluge.


Slijedom navedenog opravdano se postavlja pitanje može li se buduća luka nautičkog turizma – luka Baroš nositi s takvom konkurencijom te se istovremeno dovodi u pitanje isplativost ulaganja u buduću marinu, stoji u dopisu uprave ACI-ja, uz prijedlog da se preispita obuhvata luke nautičkog turizma, odnosno proširenja obuhvata na susjedni lučki bazen na potezu od Bunkera do Terminala s ciljem postavljanja jednakopravnih uvjeta obavljanja identične djelatnosti u oba akvatorija.


Kristijan Pavić / Foto Marin ANIČIĆ


Kristijan Pavić / Foto Marin ANIČIĆ



Druga glavna zamjerka uprave ACI-ja na predložene izmjene prostornog plana odnosi se na zadržavanje veza za katamarane unutar bazena Porto Baroša.


– Navedenim prijedlogom jedna prostorno-funkcionalna cjelina luke Baroš dijeli se na javni i nautički dio, prilikom čega luka nautičkog turizma ne ostaje samo bez jednog dijela akvatorija, već i bez nemalog broja vezova u moru, što za posljedicu može imati produljenje roka povrata investicije.



– Navedene primjedbe, prijedlozi i mišljenja plod su dugogodišnjeg iskustva upravljanja i ulaganja u postojeće i nove marine te analiziranja tržišta s ciljem kreiranja prostorno-planskih preduvjeta koji će zadovoljiti sve funkcionalne potrebe buduće luke nautičkog turizma, a da pritom ulaganje budućeg koncesionara bude ekonomski isplativo, vodeći računa o zaštiti okoliša i kulturne baštine te održivom razvoju Grada Rijeke i nautičkog turizma Republike Hrvatske, kaže predsjednik uprave ACI-ja Kristijan Pavić. Na naš upit hoće li se ACI javiti na natječaj za koncesionara bude li većina prijedloga odbijena, ostao je suzdržan.– Kao uvijek, i u tom ćemo slučaju napraviti sve detaljne analize odnosa ulaganja i mogućeg povrata. Sve je stvar matematike, ako se ulaganje pokaže neisplativim, nećemo sudjelovati u natječaju, kao i obrnuto, ali smatramo da bi predložene izmjene itekako pozitivno utjecale ne samo na postupak koncesioniranja, nego i na ukupno gospodarstvo grada i županije, kaže Pavić.


Dodatno, predloženim izmjenama i dopunama smanjuje se sigurnost plovidbe u samoj luci nautičkog turizma koja je ionako smanjena zbog plovnog puta koji je koncesionar dužan osigurati za plovila vezana u Mrtvom kanalu.


Konačno, pitanje je kako će gosti buduće marine reagirati na val koji će više puta dnevno prilikom uplovljavanja i isplovljavanja stvarati putnički katamaran, ističe se u dopisu uprave ACI-ja, čiji je stav da Porto Baroš mora u cijelosti biti namijenjen luci nautičkog turizma.


Treća primjedba odnosi se na kopneni dio buduće marine, na području prema Delti, koje je sadašnjim prijedlogom izuzeto iz područja marine čime se, smatraju u ACI-ju, znatno ograničavaju mogućnosti poslovanja i pružanja servisnih usluga.


Idealna lokacija


– Taj dio će biti teško nadoknadiv proširenjem obuhvata luke nautičkog turizma sjeverno od Senjskog pristaništa. Naime, zbog svoje lokacije u odnosu na grad i mikrolokaciju unutar marine, kopneni prostor sjeverno od Senjskog pristaništa nameće se kao ugostiteljsko-turistička zona koja je u tom dijelu nespojiva sa servisom plovila.


Upravo je prostor uz Deltu idealna lokacija za budući servisni centar za plovila i suhi vez zbog svoje lokacije u odnosu na grad i mikrolokacije unutar marine te je u tom dijelu potrebno proširenje kopnenog obuhvata luke nautičkog turizma kako bi se na obalnom pojasu tog dijela obuhvata sagradio bazen za travel lift te osigurala dostatna kopnena površina za implementaciju kompletne infrastrukture za servis plovila i suhi vez, ističu u ACI-ju.


Prema upravi ACI-ja sporan je i plovni put kroz marinu, za plovila vezana u Mrtvom kanalu, čime se smanjuje mogući broj vezova u marini, ali i ugrožava sigurnost plovidbe, zbog čega predlažu otvaranje kanala prema otvorenom moru iz Mrtvog kanala, mimo područja marine. Sporni su, prema Paviću, i uvjeti gradnje i uređenja buduće marine, temeljeni na Konzervatorskom elaboratu za područje Delte i luke Porto Baross iz 2011. godine.


Upitna isplativost


– Dodatno je određeno da se svi zahvati provode sukladno posebnim uvjetima utvrđenim od strane Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorskog odjela u Rijeci te uz njihovu suglasnost s obzirom na to da luka Baroš kao cjelina predstavlja zaštićen povijesni graditeljski sklop izuzetne vrijednosti.


Predloženim izmjenama i dopunama predmetnih prostornoplanskih dokumenata, između ostalog, nije dozvoljeno uklanjanje, odnosno zamjenska gradnja većine objekata sjeverno od Senjskog pristaništa, čime se budući koncesionar obvezuje na rekonstrukciju postojećih objekata u istim gabaritima i arhitektonskom izričaju.


Napominjemo da su postojeći objekti projektirani i izgrađeni za potrebe i funkcije tadašnje luke otvorene za javni promet, a koje su nespojive s potrebama i funkcijama suvremenih luka nautičkog turizma.


Smatramo da je rekonstrukcija navedenih objekata, sukladno konzervatorskim uvjetima uz istovremeno zadovoljavanje funkcionalnih potreba luke nautičkog turizma i visokih kvalitativnih, ekoloških i energetskih standarda ekonomski neisplativa, uz upitno postizanje primarnog cilja, što je ispunjenje svih funkcionalnih potreba luke nautičkog turizma.


U potpunosti smo suglasni da je budući koncesionar dužan sačuvati odmjerenost utilitarne lučke arhitekture, ali u okviru zamjenske i nove gradnje uz uklanjanje svih postojećih objekata, navodi se u dopisu uprave ACI-ja uz prijedlog da se preispitaju uvjeti gradnje.


Uprava lanca marina traži i da se koncesionaru ostavi mogućnost uklanjanja sadašnjih lučkih dizalica iz prostora Porto Baroša, a traže i izradu maritimnih i vjetrovalnih studija, kao preduvjeta za ocjenu potrebe i načina rekonstrukcije i dogradnje Sušačkog lukobrana na samom ulazu u Porto Baroš.


Konačno, iz ACI-ja traže da se u izmjenama prostorno-planskih dokumenata preispita i mogućnost uklanjanja Ružićevog gata, smještenog u jugoistočnom dijelu Porto Baroša koji, kako ističu, svojim smještajem i veličinom znatno smanjuje kapacitet buduće marine.