Koliko je poznato, riječ je o jedinom takvom dokumentu poznatom u Hrvatskoj, a popis putnika koji se čuva u riječkom DAR-u donosi i neke nove spoznaje, pa se može reći da je u pitanju važno otkriće
U Državnom arhivu u Rijeci pronađen je popis austrougarskih državljana koji su kupili voznu kartu za brod »Titanic« od jedne švicarske iseljeničke agencije. Koliko je poznato, riječ je o jedinom takvom dokumentu poznatom u Hrvatskoj, a popis putnika koji se čuva u riječkom DAR-u donosi i neke nove spoznaje, pa se može reći da je u pitanju važno otkriće.
Popis od 37 putnika pronađen u riječkom Državnom arhivu napisan je na mađarskom i njemačkom, a imena i prezimena su bez »kvačica« i ponekad krivo zapisana. Ispravno napisana imena su: Grga Čačić, Luka Čačić, Manda Čačić, Marija Čačić, Petar Čalić, Jovo Uzelac, Joso Ećimović, Jovan Dimić, Nikola Lulić, Marija Orešković, Jeka Orešković, Luka Orešković, Mate Pocrnić, Toma Pocrnić, Ivan Strilić, Bartol Čor, Ljudevit Čor, Mirko Dika, Ivan Čor, Josip Draženović, Ivan Jalševac, Jovan Stanković, Mara Osman-Banski, Ignjac Hendeković, Milan Karajić, Štefo Pavlović, Matilda Petranec, Stjepan Turčin, Ivan Markun, Franz Karum, Anna Karum, Janko Vovk, Jakob Pašič, Ćerim Balkić, Redžo Delalić, Husein Sivić i Ejdo Rekić.
»Titanic« je potonuo u noći 15. travnja 1912. nakon sudara s ledenim brijegom potonuo u Atlantskom oceanu. Među članovima posade »Titanica« Hrvata nije bilo, ali ih je na »Carpathiji«, brodu koji je spasio 716 brodolomaca s »Titanica«, bilo čak 56, i to iz Istre i Hrvatskog primorja.
Novo svjetlo
Romansirana priča
O hrvatskim iseljenicima na »Titanicu« najviše se može doznati iz knjige »Titanic: Hrvati u katastrofi stoljeća« Slobodana Novkovića. Podatke o tim ljudima autor je prikupio tijekom sedmogodišnjeg istraživačkog rada, a u knjizi su, kroz gotovo romansiranu priču o događajima vezanim uz brod, po prvi put javnosti predstavljeni njihovi životopisi i sudbine. Sljedeće, 2012. godine, diljem svijeta obilježit će se sto godina od potonuća »Titanica«, a ovim povodom još jednom treba podsjetiti da se u riječkom Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja čuva spasilački prsluk s ovog legendarnog broda. Prema dosadašnjim spoznajama, postoje još četiri takva sačuvana prsluka u SAD-u i Kanadi, ali na tlu Europe, taj peti pronađeni, jedan je jedini i nalazi se upravo u gradu na Rječini.
Spasilački prsluk s »Titanica« sačuvao je Josip Car, član posade »Carpathije«. Nakon što je »Carpathia« u New Yorku iskrcala preživjele, na njenim je palubama ostalo nabacano na stotine prsluka. Nitko ne zna gdje su svi ti prsluci kasnije nestali. Jedan je, međutim, nakon dolaska u Rijeku 6. svibnja 1912. kao suvenir uzeo spomenuti Car. Dugo ga je držao u privatnom posjedu, a zatim je prsluk 30-ih godina prošlog stoljeća darovan muzeju u Rijeci. Putnički brod »Carpathia« bio je vlasništvo britanske parobrodarske kompanije Cunard Line, koja je 1903. godine otvorila prekooceansku liniju Rijeka-New York. Njemački proučavatelj sudbine »Titanica« Hermann Söldner objavio je popis posade broda »Carpathia«, na kojemu se doista nalazi i ime Josipa Cara. Osamnaestogodišnji Car na brodu je »Carpathia«, koji je plovio na liniji New York-Rijeka, radio kao konobar. U zavjetnoj kapelici na Trsatu postoji i slika koju je poklonio Josip Car. Brod »Carpathia« odmah je postao poznat širom svijeta, njegov kapetan i posada slavljeni su gdje god su se pojavili, a i tadašnja se Fiume pojavila u svim svjetskim novinama.
