Povjerenstvo za ravnopravnost spolova

Pokret #meToo: Prva međunarodna definicija seksizma

Barbara Čalušić

Erik Fabijanić, Gordana Saršon i Helena Štimac Radin /  Foto Vedran KARUZA

Erik Fabijanić, Gordana Saršon i Helena Štimac Radin / Foto Vedran KARUZA

Definicija Vijeća Europe seksizam opisuje kao bilo koji čin, gestu, vizualni prikaz, izgovorene ili pisane riječi, praksu ili ponašanje temeljeno na ideji da je osoba ili skupina podređena zbog svog spola



RIJEKA  Potaknuto između ostalog i pokretom #MeToo, Vijeće Europe usvojilo je prošle godine preporuku o sprečavanju i borbi protiv seksizma donijevši i prvu međunarodnu definiciju seksizma koji je opisan kao bilo koji čin, gesta, vizualni prikaz, izgovorene ili pisane riječi, praksa ili ponašanje temeljeno na ideji da je osoba ili skupina osoba podređena zbog svog spola, koje se javlja u javnoj ili privatnoj sferi, na društvenim mrežama ili izvan njih.


Prema riječima Helene Štimac Radin, ravnateljice Ureda za ravnopravnost spolova, koja je jučer prisustvovala sjednici Županijskog povjerenstva za ravnopravnost spolova, Vijeće Europe ima pionirsku ulogu na području ravnopravnosti spolova, a borba protiv seksizma, najnovija je inicijativa na tom području.


– Preporuka je izuzetno važna jer donosi jedinstvenu definiciju seksizma. Seksizma je danas najviše u medijima, zatim kulturi i sportu, na radnim mjestima kao i u jeziku i komunikaciji. Jedan od primjera za seksizam u jeziku su nazivi radnih mjesta koji se navode u muškom obliku imenice, a na našim fakultetskim diplomama još uvijek se mogu naći titule žena u muškom obliku imenice. Međutim, ima žena koje se uvrijede kad se njihova profesija označava u ženskom rodu jer smatraju da titula u muškom rodu više vrijedi, a tu su i primjeri službenog obraćanja ženama kao gospođicama, rekla je Štimac Radin.




Seksizam na radnom mjestu narušava ravnopravnost i dostojanstvo na poslu, a seksistička percepcija žena kao majki i njegovateljica mogu rezultirati uvjerenjem da su žene manje pouzdane kao kolegice i zaposlenice. Majke koje ne ostaju kod kuće mogu osjetiti netrpeljivost na poslu ili im mogu biti uskraćene važne prilike za napredovanje u karijeri. To doprinosi tzv. staklenom stropu koji ograničava mogućnosti za napredovanje žena.


U privatnoj sferi seksizam unutar obitelji može pridonijeti jačanju stereotipnih uloga, oslabljivanju žena, niskom samopouzadnju i kruga nasilja nad ženama i djevojčicama, a može utjecati i na životne i karijerne izbore. Žene i dalje obavljaju puno više neplaćenog rada u domu nego muškarci, a sankcije za seksizam unutar obitelji neprimjerene su, izuzev u slučajevima kad takvo ponašanje dosegne prag kriminaliteta.


Sjednici Županijskog povjerenstva za ravnopravnost spolova prisustvovao je i predsjedni Županijske skupštine Erik Fabijanić, podsjetio je da je Povjerenstvo za ravnopravnost spolova u PGŽ osnovano prvo u državi, prije nego što je za to postojala zakonska obaveza.– To je jedan od dokaza da se naše povjerenstvo ne sastaje samo prigodno, poručio je Fabijanić.