Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
11. prosinca 2019.
Vremeplov Novog lista

Pogodovalo se i prije pola stoljeća: Kako je "Uvala Scott" ostala bez vode zbog priključka privatne vikendice

Pogodovalo se i prije pola stoljeća: Kako je "Uvala Scott" ostala bez vode zbog priključka privatne vikendice
Pogodovalo se i prije pola stoljeća: Kako je "Uvala Scott" ostala bez vode zbog priključka privatne vikendice
Autor:
Objavljeno: 13. travanj 2019. u 8:01 2019-04-13T08:01:03+02:00

Kako se može dogoditi da u subotu ujutro, kad se očekuje velik broj domaćih i stranih gostiju, bez ikakvog dogovora i obavještenja počinje raditi posao, pisao je Novi list, ne navodeći o čijoj se vikendici radilo

Pogodovanja nije manjkalo niti prije pola stoljeća, o čemu zorno svjedoči i tekst koji je na stranicama riječke kronike objavljen na današnji dan davne 1969. godine. Stotinjak gostiju hotelskog kompleksa Uvala Scott u subotnje jutro nije se moglo spremiti u kupaonici, dobiti doručak niti popiti vodu iz slavine jer vode jednostavno nije bilo. Zašto? Zato što je Uvali Scott zatvorena voda radi priključenja vodovodne instalacije na privatnu vikendicu. Ni više ni manje. O čijoj se vikendici radilo, Novi list nije naveo, no sličnih slučajeva možemo naći i dan danas.

Da stvar bude gora, nitko se nije sjetio izvijestiti hotelski kompleks na »normalan« način, već je to učinjeno na »mala vrata«.

Kako je to moguće? 

»Radnici riječkog Voplina, servisa u Bakru, obavijestili su noćnog čuvara na kojeg su sasvim slučajno naišli da će zbog priključenja vodovodne instalacije na jednu privatnu vikendicu u blizini, zatvoriti vodu u cijelom objektu od 7 do 14 sati. Kotlovnica je prestala raditi, pripremljena je hrana čekala jer je rad u kuhinji zastao, i da ne nabrajamo dalje što je sve prouzročio nestanak vode u ovom hotelskom objektu. Jasno, nastao je alarm i voda je nakon 45 minuta potekla... Kako se može dogoditi da se u subotu ujutro, kad se očekuje veliki broj domaćih i stranih gostiju, bez ikakvog dogovora i obavještenja počinje raditi posao od kojeg ovo hotelsko naselje može imati moralnu i materijalnu štetu?«, pisao je Novi list, istaknuvši pritom još jedan incident vezano za radove.

Postavilo se i goruće pitanje kako je moguće da udubina na cesti u vezi vodovodnih radova stoji skoro dva tjedna otvorena, nezaštićena i tako predstavlja opasnost za sve koji tuda prolaze. U konačnici su radnici prekrili udubinu daskama, no jasno je o kako se nekoordiniranom načinu rada i vrlo učestaloj praksi radilo. Da takvih primjera neodgovarajućeg načina zaštite gradilišta i rupa na cestama, nažalost, ima i danas, svjedoče unatrag nekoliko godina i stranice crne kronike.

Metalografički – ponos Rijeke 

»Pedeset radnika – milijardu čaša« naslov je teksta objavljenog na današnji dan 1979. godine, a koji sam po sebi dovoljno govori o efikasnosti i organiziranosti tadašnjeg OOURA Plastične ambalaže u sastavu Metalografičkog kombinata iz Rijeke.

»Upravo ove godine navršavaju deset godina njihova rada i postojanja. Prvi su u našoj zemlji počeli proizvoditi plastične čaše, bili 'pioniri', oni što krče putove ostalima«, pisao je Novi list. Posebno je bilo istaknuto kako su te godine proizveli 126 milijuna čaša, najviše u deset godina postojanja. Koristili su 93 posto kapaciteta, a što je bilo iznad europskog prosjeka. Impresivno, zar ne? No, ono što je najviše zadivilo posjetitelje iz zapadnih zemalja, bila je više nego besprijekorna čistoća pogona i hala. Gotovo se moglo jesti s poda.

Istog datuma pisalo se i o dan danas poznatim problemima u gradu Rijeci – prometnom »krkljancu«, nedovoljnoj propusnoj moći naših gradskih cesta, posebice u vrijeme »špice«. Postavljalo se već poznato pitanje iz kojeg razloga se radovi obavljaju baš u vrijeme kada ujutro građani idu na posao, ili pak rano poslijepodne, kada se većina njih vraća s posla svojim kućama. Kako danas, tako i tada, do »nastupa glavne turističke sezone, planirano je izvršenje znatnih građevinsko - tehničkih zahvata na kolnicima vitalnih gradskih prometnica«, prenosio je Novi list, kao i da su ti zahvati uobičajeno nužni i jednostavno »neodgodivi«.

Poplava i »mesna operacija«

Riječka kronika na današnji dan, ali prije trideset godina, obilovala je zanimljivim tekstovima, posebice onim o poplavi na Pehlinu, zbog čega je veći dio grada ostao bez vode. I ne samo bez vode. »Osim zastoja u isporuci vode, nanesena je šteta stanovnicima jednog dijela Pehlina. Snažna vodena bujica poplavila je nekoliko prizemnih prostorija, oštetila vrtove, a jedan je gotovo u potpunosti uništila«, izvještavao je naš list. U pitanju je bilo puknuće vodovodne cijevi kod vodospreme Hosti, a koliko je vode uspjelo isteći do dolaska dežurnih službi, tek je trebalo procijeniti, kao i tko će to platiti.

Tekst zvučnog naslova »Mesna operacija Brajda«, objavljen također 7. travnja 1989. godine, zasigurno je privukao pažnju čitatelja. Radilo se o akciji tržišne kontrole u koju je bila uključena i novinarska ekipa Novog lista. Povod akciji bilo je poskupljenje svježeg mesa, kao i »nabujalih cijena suhomesnatih proizvoda«, a kako su istaknuli autori teksta, »bilo je zanimljivo vidjeti da li uz postojeće visoke cijene mesa i mesari dodaju iznose za vlastiti račun«. Posjet Brajdi bio je iznimno zanimljiv jer se pokazalo kako je u konačnici bilo više nepoštenih od poštenih, pa su kazne »pljuštale« na sve strane.

Na »tapetu« se našlo i zdravstvo, a koje je, kako je pisao Novi list, »trajna potreba stanovništva svih zemalja svijeta.« »U osvit 21. stoljeća sve očitije je da dobro zdravlje ide u korak s ekonomskim i društvenim razvitkom. Svijetu treba zdrav način života da bi preživio. Moderno zdravstvo je skupo zdravstvo, za što naše društvo ovog časa nije u stanju osigurati sredstva«, bit je teksta objavljenog u našem listu, a koji u velikoj mjeri oslikava i današnju situaciju.

Na Liburniji nema slobodnih kreveta

Opatijska rivijera oduvjek je bila omiljeno odredište domaćih i stranih gostiju, pa je tako 7. travnja 1969. godine objavljen tekst čiji je nadnaslov jasno govorio o razmjerima popunjenosti ove destinacije. »Nezapamćeno u ovo doba godine« navedeno je bilo u nadnaslovu, dok je u naslovu stajalo »Oko deset tisuća turista na opatijskoj rivijeri«. Situacija je bila takva da veliki broj turista više nije mogao pronaći niti jedan slobodan krevet, pa su upućivani prema Dalmaciji.

»Još nikada do sada Opatija, Lovran, Mošćenička Draga i druga mjesta rivijere nisu bila u ovo doba godine tako puna i opsjedana turistima. Da su hotelski kapaciteti u subotu i nedjelju bili veći za par tisuća kreveta, oni bi sigurno bili popunjeni. Turisti su bili zadovoljni i neugrijanim sobama i sretni da su dobili slobodan ležaj«, izvještavao je Novi list o pravom pravcatom turističkom »boomu«.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.