Snimio Denis LOVROVIĆ
Ovo je prilika da Rijeka konačno završi svoju posttranzicijsku fazu i pozicionira se na europskoj mapi na mjestu koje po svemu zaslužuje - bio je oduševljen Vojko Obersnel, gradonačelnik Rijeke
Rijeka je ponijela titulu Europske prijestolnice kulture 2020.! Odlučilo je tako Povjerenstvo nezavisnih stručnjaka u kojem su bili stručnjaci iz četiri europske institucije te dva nacionalna stručnjaka – predsjednik je bio Steve Green iz Europske komisije. Iz Europske komisije u povjerenstvu su bili još Jordi Pardo i Suzana Žilič Fišter, iz Europskoga vijeća Ulrich Fuchs, Aiva Rozenberga i Pauli Sivonen, iz Europskoga parlamenta Sylvia Amann, Cristina Farinha, Agnieszka Wlazel, a iz Odbra regija Alain Hutchinson. “Domaći” predstavnici u Povjerenstvu bili su Ivana Katurić i Maroje Mrduljaš.
Odluka je objavljena danas u zagrebačkom Muzeju Mimara, a Rijeka je u izboru pobijedila Dubrovnik, Osijek i Pulu, koji su ušli u uži izbor.
– Rijeka je industrijski grad, točnije bila je industrijski grad, nakon čega je uslijedio period tranzicije. Ovo je prilika da Rijeka konačno završi svoju posttranzicijsku fazu i pozicionira se na europskoj mapi na mjestu koje po svemu zaslužuje – bio je oduševljen Vojko Obersnel, gradonačelnik Rijeke, kojoj titula Europske prijestolnice kulture otvara brojne prilike – od povlačenja novca iz EU fondova, preko razvoja infrastrukture, do turističkih i kulturnih projekata.
Zadovoljstvo nije skrivao niti pročelnik Odjela za kulturu Ivan Šarar.
– Rijeka je dugo vremena bila na drugom mjestu, a sada će se ta praksa promijeniti. Skinulo se prokletstvo svih dosadašnjih kandidatura, poput one za Mediteranske igre, kazao je Šarar, a u sličnom tonu je izjavu dao i Vuk Ćosić, ističući kako Rijeka ovim velikim uspjehom zauvijek sa sebe skida “gubitničku karmu”.
Formalnoj odluci prethodilo je prijepodne predstavljanje svih kandidatura pred Povjerenstvom. Svako predstavljanje trajalo je 45 minuta, nakon čega su predstavnicima gradova postavljana pitanja.
Rijeci slijedi slavlje, ali i četiri godine velikog posla kako bi se opravdala laskava titula.
Četiri kvalitetne kandidature
- Ta se odluka ne temelji na naslijeđu i povijesti, već na planovima za budući život grada, kazao je objavljujući odluku na konferenciji za novinare u Muzeju Mimari predsjednik Povjerenstva nezavisnih stručnjaka za izbor hrvatske Europske prijestolnice kulture 2020. Steve Green iz Europske komisije.
Miletić: Kultura je pravi odgovor na nasilje i govor mržnje
Premda Pula nije ponijela titulu Europske prijestolnice kulture 2020. godine, ulazak u samu završnicu izuzetno je veliki rezultat i neprocjenjivo iskustvo za naš grad, poručio je to pulski gradonačelnik Boris Miletić u četvrtak navečer nakon što je Povjerenstvo nezavisnih stručnjaka za izbor hrvatske Europske prijestolnice kulture za 2020. ocijenilo kako je grad Rijeka, uz Pulu, Osijek i Dubrovnik, u svom programu najbolje prenijela poruku europskog zajedništva i suradnje. Miletić se u izjavi za novinare zahvalio svim građanima koji su sudjelovali u procesu kandidature, kao i timu koji je na tome neumorno radio proteklih mjeseci ustvrdivši kako je “pulska tema kulturne demilitarizacije jedini i pravi odgovor na nasilje i govor mržnje”. ”Upravo je kultura pravi odgovor na to. Prošli smo vrlo složen i mukotrpan put koji nimalo nije bio uzaludan budući da sad imamo kvalitetnu podlogu za nastavak razvoja kulture u našem gradu“, poručio je Miletić čestitavši gradu Rijeci na osvojenoj tituli. Da je Pula ozbiljno pristupila kandidaturi govori i podatak da je još 2009. donijela prvu formalnu odluku o kandidiranju te je prvi grad koji je kompletirao i predao natječajnu dokumentaciju. Osim toga, Gradsko vijeće Pule jednoglasno je podržalo i donijelo važne strateške dokumente, poput Kulturne strategije grada i Odluke o kandidiranju, čime je potvrđena sposobnost provedbe tog značajnog projekta. ”Od samog početka veliku smo pozornost usmjeravali prema komunikaciji s građanima i civilnim sektorom budući da je naš cilj bio ojačati suradnju među kulturnim, gospodarskim, obrazovnim i turističkim sektorom te mi je drago da smo u tome i uspjeli. Pula će i dalje nastaviti svakodnevno razvijati i obogaćivati svoju kulturnu ponudu kako bi svojim građanima, ali i svim građanima Europe, ponudila najbolje kulturno-umjetničke događaje”, istaknula je pročelnica za kulturu Grada Pule Jasmina Nina Kamber. Podsjetila je kako je Grad Pula s Istarskom županijom ušao u natjecanje za laskavu titulu Europske prijestolnice kulture 2020. s temom “Demilitarizacija! – Od tvrđave do foruma”, kako bi se naglasilo da je kultura jedini pravi odgovor na nasilje i govor mržnje.
Istaknuo je kako se, iako je Rijeka, kao i svi ostali gradovi koji su ušli u drugi natječajni krug, ispunila sve zadane kriterije, odluka povjerenstva u procjenjivanju predloženih programa gradova nije temeljila samo na programima koje su pripremili za 2020. godinu već i na sve ono što imaju namjeru ostvariti i u godinama nakon što ponesu titulu Europske prijestolnice kulture.
”Ključ je međunarodna dimenzija programa te titule, ona ispunjava i prožima svaku poru života… To smo promatrali i tražili. Naglasak nije bio samo na umjetnosti već na tome kako umjetnost i kultura služe i gradu i zemlji i Europi i njihovim građanima”, napomenuo je Green.
Posebno je zahvalio osoblju hrvatskog Ministarstva kulture na velikoj predanosti i stručnosti u radu i suradnji na projektu, te čestitao svim gradovima koji su ušli u drugi natječajni krug.
”Sva su četiri grada naporno radila kako bi došla do te točke, i iako se to može činiti kao tek rad četiriju timova, u njega je bilo uključeno stotine ljudi, službenika državnih tijela i to je ključ uspješne priče u sva četiri slučaja”, istaknuo je Green.
Konačan sud o tome koji od njih najbolje ispunjava kriterije te koji svojim programom najbolje može prenijeti poruku europskog zajedništva Povjerenstvo je donijelo nakon dvodnevnog zaključnog predstavljanja tijekom kojega su gradovi u Zagrebu u srijedu i četvrtak dobili priliku za pojedinačno 45-minutno izlaganje pred Povjerenstvom.
Dubrovnik se na natječaju predstavio s programom pod nazivom “Grad u stvaranju” s naglaskom na kulturnu komponentu, Osijek s prijavom pod naslovom “Kisik” sa velikom mrežom veza sa susjednim gradovima, a Pula s prijavom “Demilitarizirajmo” gdje je trećina grada naslijeđe vojne povijesti. Grad Rijeka izabran je za hrvatsku Europsku prijestolnicu kulture 2020., a ta mu je prestižna titula dodijeljena za program “Luka raznolikosti”, čiji je cilj stvoriti grad kulture i kreativnosti za Europu i budućnosti.
Riječki gradonačelnik Vojko Obersnel čestitao je svim gradovima sudionicima, istaknuvši kako su i oni “također dio ove kandidature”, te zahvalio članovima stručnog Povjerenstva koji su prepoznali kvalitetu njihova programa.
Napomenuo je da se riječki tim nadao takvom ishodu, no konkurencija je bila velika, te svim gradovima koji su sudjelovali poručio kako Rijeka računa na njih u provođenju programa EPK 2020., jer nije odabran “hrvatski, nego europski grad kulture iz Hrvatske”.
Najavio je kako slijedi osnivanje agencije koja će dalje raditi na provođenju programa riječkog projekta, čiji će umjetnički direktor biti Slaven Tolj.
Lederer je čestitala svim hrvatskim gradovima koji su se natjecali za europsku prijestolnicu kulture, a posebno finalistima. “Hrvatski gradovi prepoznaju kulturu kao katalizator promjena i dugoročno ulaganje u napredak društva u cjelini”, kazala je Lederer.
”Uvidjeli su snagu i moć kreativnih procesa ne samo za lokalnu zajednicu nego i cjelokupno društvo. Te su procese ostvarili pripremajući kandidature za Europsku prijestolnicu kulture. Uloženo je doista puno truda i vjerujem da će svi gradovi koji su se natjecali imati osjećaj uspješnosti i ponosa”, dodala je te pozvala sve gradove da “nastave u započetim smjerovima kako bismo 2020. zajedničkim snagama poduprli hrvatsku Europsku prijestolnicu kulture”.
Dobrodošlicu u “velikoj obitelji Europskih prijestolnica kulture” Hrvatskoj je poželio i direktor Službe za kulturu i kreativnost Opće uprave za obrazovanje i kulturu Europske komisije Michel Magnier, koji je istaknuo kako je riječ o inicijativi pokrenutoj prije 30 godina koja se do danas razvila u jedan od najistaknutijih kulturnih događanja u Europi usmjerenih na promociju međukulturnog dijaloga i međusobno razumijevanje.
”Temeljno je pravilo da procedura odabira bude otvorena, poštena i ispravna prema svim gradovima koji su sudjelovali i mogu potvrditi da su sva pravila poštivana te da je konačna odluka donijeta na temelju rigorozne analize svih prijavljenih projekata”, kazao je Magnier, te istaknuo kako “odabrati nositelja nije uopće bio lak zadatak za Povjerenstvo”.
Dvogodišnji proces selekcije
Proces selekcije trajao je gotovo dvije godine i odvijao se putem Ministarstva kulture. Na poziv objavljen 11. lipnja 2014., prijavu je do krajnjeg roka 17. travnja 2015. podnijelo devet zainteresiranih gradova, među kojima je povjerenstvo stručnjaka, nakon evaluacije, u svibnju 2015. preporučilo četiri za drugi natječajni krug. Uz gradove odabrane u drugi krug, za naslov su se još kandidirali Đakovo, Split, Varaždin, Zadar i Zagreb.
Svi gradovi odabrani u drugi krug ispunili su sve tražene kriterije programa, raspoređene u šest kategorija: doprinos dugoročnoj strategiji, europska dimenzija, kulturni i umjetnički sadržaj, sposobnost provedbe, doseg i upravljanje.
Jedan od najvažnijih kriterija za odabir hrvatske europske kulturne prijestolnice bila je izražena europska dimenzija, i to kroz razrađenu kulturnu strategiju, planove za jačanje kapaciteta kulturnih i kreativnih sektora, a u odlučivanju o dodjeli naslova, povjerenstvo je uzelo u ozbir i umjetničku viziju i strategiju kulturnog programa, opseg i raznolikost predloženih aktivnosti te sposobnost spajanja lokalne kulturne baštine i tradicionalnih umjetničkih formi s novim, inovativnim i eksperimentalnim kulturnim izričajima.
Za sve to grad je morao imati široku i snažnu političku potporu, kao i odgovarajuću i održivu infrastrukturu za provedbu projekta Europske prijestolnice kulture, te izvedivu strategiju za prikupljanje sredstava i predloženog proračuna, a ništa manje bitna nije ni uključenost lokalnog stanovništva i civilnog društva u pripremu prijave i provedbu inicijative.
Najveći izazovi tek predstoje
Europska prijestolnica kulture inicijativa je Europske unije kojoj je cilj istaknuti bogatstvo i raznolikost umjetničkoga razvoja europskih gradova, kao i zajedničke kulturne aspekte Europe kako bi pridonijela zbližavanju europskih naroda i njihovome boljem međusobnom razumijevanju. Naslov EPK dodjeljuje se svake godine po jednome gradu u dvije države članice EU-a pa će tako 2020. naslov Europske prijestolnice kulture uz grad iz Hrvatske ponijeti i jedan grad iz Irske, a koji će to biti znat će se u srpnju.
Brojni europski gradovi dosad su iskoristili tu titulu za preobrazbu vlastite kulturne osnove, te tako izmijenili način na koji ih svijet promatra. Kad grad dobije naslov Europske prijestolnice kulture, tijekom cijele jedne godine u njemu se održavaju različite kulturne manifestacije i umjetničke priredbe, a postavljaju se i zanimljive instalacije. Jednogodišnjim nošenjem ove titule izabrani se gradovi nadaju povećanoj inozemnoj pozornosti i velikom broju posjetitelja.
Gradovi koji su se uspješno kandidirali i prošli u drugi krug za izbor za taj prestižan naslov prošli su težak put, no za imenovani grad najveći izazovi tek predstoje: petogodišnje razdoblje koje slijedi ispunjeno je očekivanjima na koja je teško u cijelosti odgovoriti, proračun je ograničen, kao i zadani vremenski rokovi, a sve je začinjeno skepsom i strahom od neuspjeha.
