Našli smo se u dilemi – ili poskupljenje usluga, prije svega vrtića, ili povećanje prireza. Odlučili smo se za povećanje prireza kako bi osigurali 11 milijuna kuna, pojasnio je riječki gradonačelnik Vojko Obersnel. Naglašava da je ovo najteži proračun dosad jer Grad Rijeka zbog zakonskih izmjena gubi 60 milijuna kuna
RIJEKA – RIJEKA Grad Rijeka povećat će prirez s postojećih 12 posto na maksimalnih 15 posto, što je zakonska granica za Grad Rijeku, kako bi se u proračun uprihodovalo 11 milijuna kuna jer sve racionalizacije u rashodima nisu rezultirale održivošću gradskoga budžeta koji će u 2015. godini iznositi oko 800 milijuna kuna, odnosno 17,3 milijuna kuna manje od ovogodišnjeg proračuna. Gradonačelnik Vojko Obersnel donio je odluku o rezanju plaća gradskoj upravi i proračunskim korisnicima za oko pet posto, po načelu oni koji imaju više, više će im se uzeti, a manje novca dobit će i gradski vijećnici, članovi radnih tijela Gradskog vijeća i političke stranke.
Najteže do sada
– Ovo je 15 ili 16 proračun koji predlažem i definitivno najteži do sada. Ne trebam posebno obrazlagati zbog čega. Predlažem ga sada zbog administrativnih razloga jer smo tek prije neki dan dobili smjernice Ministarstva financija i tek su pred nekoliko dana prihvaćeni bitni zakoni, kao što je Zakon o financiranju jedinica lokalne i regionalne samouprave koji su bitni za sastavljanje proračuna. Za slaganje proračuna imali smo svega nekoliko dana. U situaciji kada zbog smanjenja poreznih prihoda ostajemo bez 57 milijuna kuna zbog izmjena zakona o porezu na dohodak, jako je teško, izjavio je Obersnel. On je pojasnio i zbog čega je nakon buke i galame proračun u odnosu na ovaj iz 2014. godine manji za oko 17 milijuna kuna.
Gradonačelnik Vojko Obersnel odlučio je, kada je riječ o smanjenju plaća u gradskoj upravi i kod proračunskih korisnika, primijeniti načelo da veći teret podnose oni koji su bolje plaćeni. Njegova se plaća smanjuje na način da mu se koeficijent za obračun smanjuje za 14,18 posto, koeficijent plaće zamjenika gradonačelnika za 13,85 posto, a koeficijenti ostalih službenika i namještenika gradske uprave i proračunskih korisnika smanjuju se od 1,94 posto do 13,85 posto. Obersnel je naglasio da je riječ o trećem smanjenju plaća, prvi put one su smanjene za tri posto, a drugi put za pet, odnosno 10 posto. Konkretno, plaća gradonačelnika bit će smanjena za 982 kune, plaće zamjenika gradonačelnika za 630,72 kune, plaće pročelnika gradskih odjela za 625,17 kuna, plaće ravnatelja u gradskoj upravi za 424,70 kuna, plaće savjetnika za 372,18 kuna, a plaće ostalih službenika smanjivat će se u rasponu od 283,88 kuna do 9,01 kunu, sve s obzirom na visinu dosadašnjih primanja. Prema zadnjim podacima iz imovinskih kartica iz 2013. godine, Obersnelova bruto plaća iznosi 28.445 kuna, što je neto 15.399 kuna, plaća njegovogog zamjenika Miroslava Matešića bruto 23.743 kune, što je neto 14.452 kune, a plaća drugoga zamjenika Marka Filipovića u bruto iznosu je 22.000 kuna, što je neto od 11.500 kuna.U Gradu Rijeci naglašavaju da već nekoliko godina svojim zaposlenicima ne isplaćuje božićnice i regrese. Materijalni troškovi uprave u 2015. godini smanjuju se za 12,4 milijuna, a u to ulaze intelektualne usluge, reprezentacije, putni troškovi, stručna usavršavanja, održavanja objekata i slično. Smanjene su i subvencije komunalnim i trgovačkim društvima Grada Rijeke za 16,2 posto odnosno za oko 5 milijuna kuna. Ostali rashodi u koje ulaze javne potrebe u kulturi, sportu i tehničkoj kulturi te izgradnja i održavanje sportskih objekata i komunalne infrastrukture, sufinanciranje privatnih vrtića, udruga i slično smanjeni su za 2,2 milijuna kuna, a predviđene su i brojne druge uštede u proračunu.
– Glavni problem u sastavljanju proračuna odnosio se na prihode od poslovanja koji su najvećim dijelom vezani za porezne prihode, odnosno na prihode od poreza na dohodak. Upravo su ti prihodi smanjeni zakonskim izmjenama za 57 milijuna kuna. Kada se tome doda smanjenje prihoda od poreza na promet nekretnima zbog zakonskih izmjena koje također pogoduju državi, a ne lokalnoj samoupravi, a riječ je o nekoliko milijuna kuna, te 700.000 kuna za ljude koji rade na izdavanju građevinskih dozvola, a za koje nismo dobili novac od države, ukupan manjak iznosi oko 60 milijuna kuna. Rezali smo po svim stavkama na rashodovnoj strani i oni su smanjeni za 4,4 posto, ističe Obersnel.
Socijala po starom
Naglašava da su plaće smanjene za pet posto, te da su smanjeni rashodi za komunalne i intelektualne usluge, za javnu rasvjetu, naknade gradskim vijećnicima, političkim strankama…– Oni koji me prozivaju te su izdatke povećali. Smanjena su sredstva za reprezentaciju, službena putovanja, subvencije trgovačkim društvima jer će se i u njima smanjiti plaće. Nismo smanjivali samo prava koja građani ostvaruju iz socijalnog programa. Kada smo sva kresanja zbrojili, još uvijek je nedostajalo novca. Našli smo se u dilemi – ili povećanje cijene usluga, prije svega vrtića, ili povećanje prireza. Odlučili smo se za povećanje prireza kako bi osigurali 11 milijuna kuna, pojasnio je Obersnel, dodavši da povećanje prireza za tri posto neće bitno utjecati na standard građana. Naime, građani s neto plaćom od 2.700 kuna plaćat će 72 lipe veći prirez, s 3.800 kuna dodatnih pet kuna prireza, s 5.600 kuna 17 kuna, sa 6.800 kuna 32 kune, s 9.600 kuna 62 kune, a s 14.000 kuna 141 kunu mjesečno.
– To će najmanje utjecati na standard građana, a primjenjivat će se na sve. Da smo povećali cijenu vrtića, plaćao bi samo dio građana, kazao je Obersnel.
Vidljive posljedice
Riječki gradonačelnik priznao je i da je u ovom trenutku teško procijeniti koliki će točno biti manjak u odnosu na ovogodišnji proračun, odnosno hoće li biti 57 milijuna kuna ili više, odnosno manje.– Nakon prvoga kvartala vidjet ćemo učinke zakonskih izmjena. Sve se to moglo izbjeći da je bilo malo više razumijevanja. Posljedice su već vidljive – Split je dignuo komunalnu naknadu za 10 posto, Zaprešić za 15 posto, nekolicina kolega najavila je povećanje prireza ili njegovo uvođenje tamo gdje ga nije bilo. Ostajem i dalje pri tvrdnji da će zbog neuvažavanja naših prijedloga za drugačiju raspodjelu poreza na dohodak građani više izgubiti nego dobiti. Vrijeme će pokazati tko je u toj priči bio u pravu. Sada se pojavljuju teze da Udruga gradova želi spriječiti povećanje plaća građanima. To nije točno. Nemamo ništa protiv izmjena Zakona o porezu na dohodak, ali imamo protiv toga da teret povećanja plaća građanima ide na račun lokalne i regionalne samouprave. Taj je teret trebalo podijeliti između države i lokalne i regionalne samouprave. Ovako oko 1,9 milijardi kuna su manji naši proračuni, zaključio je Obersnel.
Smanjenje plaća gradonačelnik Vojko Obersnel iskoristio je i nastavak polemike sa SDP-ovom vladom.– Primjerice, osoba s dosadašnjom neto plaćom od 6.696 kuna izmjenom Zakona o porezu na dohodak primat će neto plaću u iznosu od 6.808 kuna, što je povećanje od 112 kuna. Izmjenama Zakona o porezu na dohodak građani s najnižim primanjima ostvarit će najmanje povećanje plaće, a građani s najvišim primanjima najveće povećanje. Prema tumačenju Vlade takva povećanja planirana su zbog poticanja potrošnje. Oni koji imaju oko 11.000 kuna neto plaću bit će u plusu za 918 kuna, a oni koji imaju plaću od oko 2.700 kuna bit će u plusu 54 kune. Živim u uvjerenju da se socijaldemokracija ne dokazuje članstvom u stranci, već socijaldemokratskim promišljanjem i djelovanjem. Bilo bi neprihvatljivo dizati prirez, što smo napravili, a ne dirati naše plaće. S tim da ih nismo smanjivali linerano, iako bi to bilo najjednostavnije. Nešto nisam čuo da su to učinili ministri i saborski zastupnici. Ne govore riječi, govore djela, uvjeren je Obersnel.
