Parkinson i mi

Parkinson sve češće napada mlade ljude, a u PGŽ-u 1.200 oboljelih

Barbara Čalušić

Edukacija o Parkinsonovoj bolesti je izuzetno bitna - najavljeno osnivanje podružnice Udruge / Foto Damir ŠKOMRLJ

Edukacija o Parkinsonovoj bolesti je izuzetno bitna - najavljeno osnivanje podružnice Udruge / Foto Damir ŠKOMRLJ

Simptomi su motorički te se javlja tremor, drhtanje ruku, usporenost kretnji i zakočenost, a postura i ravnoteža su narušeni. No, čak deset godina prije toga, javljaju se nemotorički simptomi poput smetnji njuha, anksioznosti, depresija, nesanica



RIJEKA – U Primorsko-goranskoj županiji od Parkinsonove bolesti boluje između 1.000 i 1.200 ljudi, a počevši od ovog tjedna u Rijeci će ih okupljati i podružnica udruge »Parkinson i mi«. Osnivanje podružnice najavljeno je na jučerašnjoj konferenciji za novinare na kojoj su osim voditelja riječke podružnice Željka Glavana, sudjelovali i predstojnica Klinike za neurologiju i predsjednite ca udruge »Parkinson i mi« doc. dr. Vladimira Vuletić te prof. dr. Tea Schnurrer-Luke-Vrbanić, predstojnica Zavoda za fizikalnu i rehabilitacijsku medicinu.


– Kod Parkinsonove bolesti dolazi do propadanja neurona u crnoj tvari, a njezin uzrok nije poznat. Činjenica je da je to druga najčešća neurodegenerativna bolest od koje danas oboljevaju sve mlađi ljudi. Njezini simpotomi su motorički te se javlja tremor, drhtanje ruku, usporenost kretnji i zakočenost, a postura i ravnoteža su narušeni. No, čak deset godina prije pojave ovih simpotoma, javljaju se nemotorički simptomi poput smetnji njuha, anksioznosti, depresije i problema sa spavanjem, objašnjava doc. dr. Vuletić.


Nemotoričke smetnje su često zanemarene i neliječene, a najviše narušavaju kvalitetu života i povećavaju broj bolničkih liječenja. Liječenje Parkinsonove bolesti je simptomatsko i njime se utječe na kvalitetu života oboljelih.


Parkinsonova bolest je šok za cijelu obitelj




– Pacijenti se liječniku prvi put ne javljaju zbog sumnje na Parkinsonovu bolesti već zbog nekih drugih simptoma. Parkinsonova bolest je šok za cijelu obitelj, a naša udruga nastoji da se podružnice osnuju u cijeloj Hrvatskoj, a ne samo većim gradovima. Želimo da naši multidisciplinarni timovi dođu i u mala mjesta kako bi se poboljšala kvaliteta svih oboljelih, poručila je doc. dr. Vuletić.



Prof. dr. Tea Schnurrer-Luke-Vrbanić posebno je istaknula važnost redovitog vježbanja koje usporava, a kod nekih simptoma čak i zaustavlja progresiju bolesti. Stalna fizikalna terapija i vježbe poput tai chija, plesa, pilatesa i joge, samo su neki od oblika aktivnosti koji usporavaju tijek ove bolesti.


– Nastojat ćemo da rehabilitacija bude dostupna svima. Pacijenti koji boluju od ove bolesti na našoj su listi prioriteta te ih nastojimo čim prije uključiti u rehabilitaciju te da tijekom ambulantene terapije dobiju svoje vježbe, istaknula je prof.dr.Schnurrer-Luke-Vrbanić.



U Hrvatskoj je registrirano nešto više od 13.000 bolesnika, a procjenjuje se da se stvarna brojka kreće između 15.000 i 20.000. Doc. dr. Vuletić upozorava da su oboljeli od Parkinsonove bolesti nerijetko izloženi stigmatiziranju zajednice te da se njihovo stanje nerijetko i u 21. stoljeću tumači kao alkoholizam i ovisnost o drogama.


Kako bi se bolje senzibilizirala javnost, voditelj riječke podružnice udruge Željko Glavan na osnivačku je skupštinu pozvao i građane koji ne boluju od ove bolesti.


Osnivačka skupština održat će se u četvrtak


– Mislim da je edukacija u ovom slučaju jako bitna. Da sam bio bolje educiran, možda bih i sam svoju bolest prepoznao ranije, kazao je Glavan ističući kako je kod Parkinsonove bolesti osobito važna razmjena iskustva između oboljelih.


Osnivačka skupština održat će se u četvrtak u gradskoj vijećnici, a sjedište udruge bit će na Trsatu na adresi Viktora Bubnja 1 gdje će održavati redoviti sastanci ponedjeljkom i srijedom od 16 do 18 sati.


Kada se u udruzi pojavi veći broj bolesnika plan je osnovati posebne ambulante neurološke rehabilitacije, a oboljelima će na raspolaganju biti multidisiciplinarni timovi koji će osim neurologa uključivati i fizijatra, fizioterapeuta, radnog terapeuta, logopeda i psihologa.