Pacijentu ugradili umjetnu ušku uz pomoć tehnologije 3D printanja organa

Snimio Silvano JEŽINA

Amputaciju ušne školjke, a potom i nadomještanje vanjskog dijela uha 3D uškom, obavili su dr. Dubravko Manestar i dr. Dean Komljenović. Isprintane 3D uške, osim funkcionalnih,  zadovoljavaju u potpunosti i estetske zahtjeve

Nakon umjetnog kralješka i umjetne čeljusti, tehnologija 3D printanja organa ovaj je put u Kliničkom bolničkom centru Rijeka primijenjena u rekonstrukciji ušne školjke kod pacijenta kojem je dio vanjskog dijela uha odstranjen zbog malignog tumora kože, bazocelularnog karcinoma. I ova je rekonstrukcija organa uz pomoć 3D printera plod suradnje KBC-a Rijeka i Sveučilišta u Rijeci, točnije Tehničkog i Medicinskog fakulteta.

Amputaciju ušne školjke, a potom i nadomještanje vanjskog dijela uha 3D uškom, obavili su liječnici riječke Klinike za otorinolaringologiju i kirurgiju glave i vrata, dr. Dubravko Manestar i dr. Dean Komljenović. Kako objašnjavaju, operirani je pacijent starije životne dobi, njihov višegodišnji pacijent kod kojeg na ovaj način izvedena operacija predstavljala idealan izbor kad je u pitanju dobrobit pacijenta.

Zaokružena operacija

 Naime, amputacija školjke izvedena je pod lokalnom anestezijom što predstavlja manji rizik za pacijenta kad je riječ o starijoj dobi. Iako se ranije kod takvih slučajeva rijetko išlo u daljnju rekonstrukciju zbog sigurnosti pacijenta, liječnici su ovaj put ipak puno jednostavnijom metodom odlučili zaokružiti cijelu operaciju nadoknađivanjem gubitka estetske komponente, pa i funkcionalne uloge koju odstranjeni dio ima. Kako kaže dr. Manestar, pacijent s amputiranim dijelom uha teško bi mogao nositi naočale koje su mu s obzirom na dob potrebne u svakodnevnom životu.  Isprintane 3D uške zadovoljavaju u potpunosti estetske zahtjeve – pacijent je dobio četiri proteze u različitim nijansama, a za što vjernije ocrtavanje protetskog dijela na kojem su oslikane čak i kapilare, zaslužan je stručnjak u primjeni zračnog kista Marijan Požar.

– Pacijenta smo prvi put zaprimili zbog predviđene ekscizije karcinoma kože desne ušne školjke koja je obavljena pod lokalnom anestezijom. Budući da ranica nije zarastala dvije godine i da se postupno povećavala te zbog veličine i lokalizacije tumora, uška je parcijalno amputirana, a sačuvani su samo lobulus i početni dio heliksa uške, čime je narušena estetika lica – objašnjava dr. Manestar.

Precizna mjerenja

Nakon što je rez od amputacije zarastao nakon mjesec dana, liječnici su odlučili pod lokalnom anestezijom ugraditi epitezu, točnije 3D organ koji je nadomjestio nedostajući dio desne ušne školjke. Uz prethodna precizna mjerenja, napravljen je kalup te isprintano više modela epiteze kako bi se odabrala najsličnija postojećem dijelu ušne školjke.

– Kako bi se postigla što veća sličnost, epiteza ima boju u pravoj nijansi kože, ali su također izrađene četiri različite epiteze, svaka za jedno godišnje doba. Naime, poznato je da koža bojom reagira na svako godišnje doba, pa i temperaturu, pogotovo dio ušne školjke koji je dodatno prokrvljen, a u starijih pacijenata ima i znatne naznake kapilara. Nadograđeni dio ušne školjke fiksiran je ljepilom u gornjem i donjem dijelu, dok je u sredini ravan i slobodan za zvukovod. Ovakve operacije važne su u onkoloških pacijenata, pogotovo onih starije životne dobi, za koje nisu primjerene duge konstruktivne operacije pod anestezijom. Istovremeno predstavljaju estetski prihvatljivo rješenje, što je dodatno važno za socijalizaciju pacijenata – ističe dr. Manestar. Epitezu je modelirao sada već stalni suradnik na ovakvim zahvatima u riječkom KBC-u dr. Sven Maričić s Tehničkog fakulteta u Rijeci, sa suradnicima Sanjinom Fućkom i Dujom Kalajžićem. Izrađena je od biokompatibilnog silikona, a 3D organ isprintan je na opremi kupljenoj u sklopu sveučilišnog projekta Razvoj istraživačke infrastrukture na Kampusu Sveučilišta u Rijeci koji su sufinancirali Europski fond za regionalni razvoj (EFRR) i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta. I ovaj put se procedura ugradnje 3D organa odvijala u suradnji s riječkim radiolozima pa je tako CT radiološku kontrolu obavljao prof. dr. Damir Miletić, predstojnik Kliničkog zavoda za radiologiju, dok je suradnju na protokolu provela dr. Antonija Ružić Baršić.

Suradnja s fakultetom

Zanimljivo je da klasične rekonstrukcije ovog dijela uške kojima se postiže prirodan izgled u inozemstvu koštaju više tisuća eura. S druge strane, cijena materijala za rekonstruciju koju su obavili riječki otorinolaringolozi kreće se oko nekoliko tisuća kuna.

Medicinski fakultet i KBC Rijeka i dalje planiraju surađivati na procesu stvaranja i ugradnje 3D organa, a kako poručuju s fakulteta, u planu je i osnivanje Centra za biomodeliranje i inovacije u medicini u sklopu Medicinskog fakulteta u Rijeci.

Centar osnovan i organiziran na taj način, bio bi svojevrsni stručno-znanstveni novitet u Hrvatskoj, a zasigurno i korak prema produbljivanju suradnje bolnice i fakulteta usmjerenom prema sveučilišnoj bolnici, kao i pametnoj specijalizaciji obje ustanove. Ovakav vid suradnje ujedno je još jedan argument protiv ideje novog ministra zdravlja da vrhunsku medicinu koncentrira samo na jednu bolničku ustanovu, a preostalim regionalnim bolničkim centrima prepusti uglavnom problematiku rutinskih zahvata. Da centralizacija nije jedini recept za vrhunsku medicinu Rijeka je, uostalom, dokazala prije 45 godina kad je u mnogo većoj državi prvi put obavila uspješnu transplantaciju organa, a tom iskoraku, koji je počivao na jasnoj viziji, hrabrosti i entuzijazmu niza stručnjaka, riječka medicinska struka i znanost i danas duguju svoju postignutu razinu. U posljednjih godinu dana riječka medicina ponovo se može pohvaliti iskoracima svjetskih razmjera, koji osim znanja i stručnosti onih koji ih obavljaju, dokazuju da vrhunska i inovativna medicina treba viziju i ideju, koja pritom vrlo često i ne iziskuje velik novac. Ideje, na sreću, pripadaju stručnjacima, a njihovo je znanje ipak malo teže centralizirati paušalnim odlukama. 